Često sam na terenu sa povratnicima i niko više ne postavlja pitanje bezbjednosti povratnika, većini je problem održivost i kako stvoriti uslove da nakon obnove mogu živjeti u svojim domovima, rekao je Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica RS, u intervjuu za "Nezavisne".
On je naveo da zahtjevi za obnovu stambenih jedinica još pristižu i istakao da je to znak da proces povratka nije zavšen, iako se dio raseljenih i izbjeglica integrisao u sredinu u koju su otišli prije 20 godina.
NN: Koliko sredstava imate na raspolaganju budžetom za 2012. godinu i na koji način će biti utrošena, te da li su ta sredstva dovoljna?
ČORDAŠ: Budžetom za 2012. godinu predviđeno je oko 6,5 miliona KM, koji će biti raspoređeni prema programu rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica za 2012. godinu. Nakon što Vlada RS usvoji taj program, krenuće se u realizaciju programskih ciljeva i zadataka. Jasno je da ukupne potrebe raseljenih lica, povratnika i izbjeglica prevazilaze visinu godišnjeg budžeta, ali ovo ministarstvo je i prošle godine realizovalo niz aktivnosti i implementiralo projekte čija je vrijednost veća od prošlogodišnjeg budžeta. Osim toga, u toku prošle godine otvoreno je i nekoliko novih mogućnosti za projekte u saradnji sa međunarodnim humanitarnim organizacijama, pa u ovoj godini očekujemo nastavak te saradnje i realizaciju konkretnih pitanja.
NN: Koji su planovi i prioriteti u radu Ministarstva u ovoj godini i koliko kolektivnih centara će biti zatvoreno u ovoj godini?
ČORDAŠ: U 2012. godini ćemo se prioritetno angažovati na realizaciji nekoliko ciljeva, poput aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o raseljenim licima, povratnicima i izbjeglicama u RS, obezbijediti zdravstvenu zaštitu za izbjeglice, raseljena lica i povratnike, te obezbijediti sve vidove alternativnog smještaja za oko 3.800 obitelji i ujedno smanjiti broj korisnika alternativnog smještaja za preko 300 obitelji. Takođe, prioritet nam je i da izvršimo obnovu stambenih jedinica kroz naprijed naznačene vrste pomoći za oko 160 porodica iz reda interno raseljenih lica i povratnika u RS i FBiH, ali i da obezbijedimo obnovu komunalne i javne infrastrukture. Za korisnike kolektivnih vidova alternativnog smještaja biće završeno i useljeno 30 stambenih jedinica, kao i pokrenuta aktivnost na obnovi 175 individualnih stambenih objekata, te da obezbijedimo uslove za održivi povratak kroz dodjelu poljoprivredne mehanizacije i opreme i pomoć obiteljskom biznisu za oko 200 porodica. Isto tako prioritet nam je i pomoć udruženjima koja se bave ovom problematikom, ali i trajno stambeno zbrinjavanje kroz dodjelu građevinskog materijala za 25 socijalno najugroženijih obitelji korisnika alternativnog smještaja sa područja opštine Bratunac, koje su se opredijelile da ostanu na području RS.
NN: Kada se konačno očekuje zatvaranje svih kolektivnih centara?
ČORDAŠ: Revidiranom strategijom za provođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđeno je rješavanje svih izbjegličkih problema do kraja 2014. godine. S obzirom na to da je formiranje Savjeta ministara BiH kasnilo više od godinu dana, čime je usporen i rad Komisije za izbjeglice BiH, teško da će ovaj rok biti ispoštovan. Ipak, s obzirom na to da je trajno rješavanje obitelji iz kolektivnih centara prioritet Vlade RS, vjerujemo da će zbrinjavanje ovih kategorija u RS biti završeno u toku ovog mandata. Programom stambenog zbrinjavanja korisnika kolektivnih centara, u 2011. godini je izgrađeno i useljeno 137 stambenih jedinica, u fazi izgradnje je 30, dok je kupljeno još 13 stanova, čime je stambeno zbrinuto 180 obitelji iz kolektivnih vidova stanovanja.
NN: Šta je sa izbjeglicama iz Hrvatske koje se nalaze u RS, i kako će biti riješeni njihov problem i stanarska prava?
ČORDAŠ: Problemi izbjeglica iz Hrvatske, kojih u RS trenutno ima 9.002, biće rješavani kroz Regionalni projekat trajnog stambenog zbrinjavnja, za koji će sredstva biti obezbijeđena putem donatorske konferencije. Izbjegličke porodice svoje stambeno pitanje će rješavati prema osobnom opredjeljenju, u mjestu trenutnog boravka ili povratkom u zemlju iz koje su izbjegli. Održavanje donatorske konferencije planirano je za april ove godine u Sarajevu i uz međunarodnu podršku i saradnju svih učesnika možemo očekivati i pozitivan rezultat.
NN: Koliko ste zadovoljni povratkom u RS i da li se iz razgovora sa povratnicima može zaključiti da li se u RS osjećaju bezbjedno ili ne?
ČORDAŠ: Što se tiče procesa povratka, pored obnove kuća, najveći problem predstavlja održivost povratka, odnosno izvor prihoda koji bi povratničkim obiteljima obezbijedio bar minimum životnih uslova. Često sam na terenu sa povratnicima i niko više ne postavlja pitanje bezbjednosti, većini je problem održivost i kako stvoriti uslove da nakon obnove mogu živjeti u svojim domovima. Ne možemo reći da smo zadovoljni povratkom sve dok ima obitelji koje žele da se vrate.
NN: Da li je povratak u BiH završen, da li ima još ljudi koji se žele vratiti na svoja nekadašnja ognjišta i odakle pristiže najviše zahtjeva?
ČORDAŠ: Iako se dio raseljenih i izbjeglica integrisao u sredinu u koju su otišli prije 20 godina, zahtjevi za obnovu još pristižu i to je znak da proces povratka nije zavšen. Trenutno je ukupan broj zahtjeva za obnovu imovine u RS 22.117. Kada znamo da se preko 7.500 zahtjeva odnosi na povratak u osam posavskih opština, onda je jasno da je zainteresovanost za povratak u Posavinu izuzetno izražena, naročito na području Broda i Dervente. Isto tako, najviše podnesenih zahtjeva za obnovu imovine Bošnjaka evidentirano je u istočnom dijelu RS, i to u Zvorniku i Bijeljini.
Dalja sudbina Ministarstva
NN: Šta mislite kakva je sudbina Ministarstva za izbjegla i raseljena lica s obzirom na to da se ranije pričalo o njegovom ukidanju?
ČORDAŠ: Logičan slijed je da se, nakon desetak, a kamoli nakon 20 godina od progonstva, takvo ministarstvo ukine ili preoblikuje i uspostavi jedna druga institucija koja bi eventualno nastavila tu priču, a gdje bi bili uključeni svi ljudi koji žive na određenom prostoru, a ne samo povratnici. Ne želim reći da ćemo mi s tim završiti samu priču o povratku, jer ona očito na ovim prostorima traje predugo. Planirano je da priča o povratku u BiH bude završena 2014. godine, ali sve zavisi od predviđenih projekata. Ako budu osigurana sredstva, a projekti ne budu realizovani za godinu dana, sigurno je da niko neće ukinuti Ministarstvo ako imate osigurana sredstva za povratak. Ali mislim da, praktično, više nema neku veliku svrhu da u toj formi bude nakon, možda, 2015. godine.
Nema otkaza u 2012.
NN: Da li ste uradili sistematizaciju u Ministarstvu i da li će biti viška zaposlenih u 2012. godini?
ČORDAŠ: Sistematizacija je urađena prošle godine i po njoj je bilo 14 ljudi koji su višak, i to su uglavnom ljudi koji su radili u osam odjeljenja Ministarstva izvan Banjaluke, jer se obim njihovog rada znatno smanjio, pa je prestala potreba za jednim brojem ljudi. U ovoj godini ne planiramo smanjenje broja zaposlenih, jer u samom Ministarstvu po sistematizaciji imamo tri ili četiri upražnjena mjesta, ali koja nisu popunjena.