Intervju

Dejan Prošić: Nedostaju struja, putevi i policija

Dejan Prošić: Nedostaju struja, putevi i policija
Dejan Prošić: Nedostaju struja, putevi i policija
Nikola Salapura

Među najvećim problemima s kojima se susreće Petrovac, rubna opština u RS, je nedostatak kvalitetne infrastrukture i on se mora rješavati međuentitetskim projektima, rekao je Dejan Prošić, načelnik opštine Petrovac.

Prvi čovjek jedne od najmanjih lokalnih zajednica u RS naveo je da u toj opštini nema ni policijske stanice, kancelarije Poreske uprave i javnog prevoza.

NN: Današnja opština Petrovac je prije posljednjeg rata u BiH pripadala opštini Bosanski Petrovac. Koliko stanovnika danas živi u Petrovcu, čime se bave i koje su to prednosti i slabosti opštine?

PROŠIĆ: Specifičnost opštine Petrovac, kao rubne opštine u RS, sastoji se u pružanju usluga građanima koji su nastanjeni u FBiH. Ukupan broj formalno prijavljenih stanovnika iznosi 2.300. Ipak, činjenično stanje je da na teritoriji RS živi oko 500 stanovnika, a zaposleno je 650 ljudi. Okosnica opstanka i privrednog razvoja su šumarstvo i drvna industrija. Prednosti su tradicionalna opredijeljenost stanovništva i prirodno šumsko bogatstvo, a slabost je nedostatak finalizacije prerade. Kriza u ovoj privrednoj grani upućuje nas na neke druge pravce razvoja, a na prvom mjestu je stočarstvo uz turizam i potencijale obnovljivih izvora energije.

NN: Možete li nam reći koliki je planirani budžet opštine Petrovac i kako utiče na funkcionisanje opštinske administracije?

PROŠIĆ: Budžet opštine je planiran u iznosu od 860.000 KM. Problem kod punjenja budžeta stvaralo je neplaćanje naknade za posječeno drvo, što je ometalo normalno funkcionisanje opštinske administrativne službe i dovodilo u pitanje realizaciju planiranih projektnih aktivnosti. Nadamo se da je taj problem prevaziđen potpisivanjem sporazuma s menadžmentom preduzeća "Šume RS", krajem septembra ove godine. U protivnom, jedini izlaz nam je pomoć razvijenih opština, koje su na sjednici Predsjedništva Saveza opština i gradova RS izrazile takvu spremnost da ne bi došlo do samogašenja sedam do osam, uglavnom malih, rubnih opština.

NN: Koji su najveći problemi s kojima se susreće opština Petrovac i na koji način ih je moguće riješiti?

PROŠIĆ: Najveći problem je nedostatak kvalitetne infrastrukture, koji se mora rješavati međuentitetskim projektima. Struja, voda, put, telekomunikacije, javni prevoz su potrebe koje nisu adekvatno riješene, a neophodno je sve ove projekte realizovati dijelom ili u potpunosti preko teritorije FBiH. Tu posebno treba naglasiti policijsku stanicu i kancelariju Poreske uprave.

NN: Da li opština dobija pomoć od Vlade RS i koliko ste zadovoljni tom podrškom?

PROŠIĆ: Entitetska vlada nam je ove godine odobrila projekat izgradnje vatrogasnog doma u vrijednosti od 340.000 KM. Uz još nekoliko projekata podrške u sektoru poljoprivrede, to je pomoć na kojoj moramo biti zahvalni. Prisustvo entitetske vlade je neophodno i mi ćemo se sa naše strane truditi da u svakom slučaju budemo kooperativan partner.

NN: Možete li nam reći koji su to prioriteti opštine Petrovac u njenom razvoju u narednom periodu?

PROŠIĆ: Prioritet je svakako izgradnja kvalitetne i moderne infrastrukture na području opštine, ali nam je potrebna i baza edukovanih kadrova koji su spremni na izazove.

NN: Kako komentarišete zanimljivu činjenicu da veliki broj radnika, koji su zaposleni na području opštine Petrovac, dolazi iz FBiH, tačnije iz Bosanskog Petrovca i da su to srpski povratnici?

PROŠIĆ: To je strateško opredjeljenje naše opštine i mi ćemo i u budućnosti prema ovim ljudima zauzimati stav kao da žive na našoj teritoriji.

NN: Prema Vašim ocjenama, kako se danas živi u opštini Petrovac?

PROŠIĆ: Teško je jednom rečenicom definisati kako se živi. Sve je relativno, ali ako se moram odrediti, neka to bude konstatacija da se živi na nivou prosjeka RS.

Izgradnja ski-centra

NN: Šta je s najavljenom izgradnjom ski-centra na planini Klekovača, u koji bi trebalo da bude uloženo oko 338 miliona evra, i šta će opština imati od toga?

PROŠIĆ: U toku su geohidrološka istraživanja s ciljem pronalaska rješenja vodosnabdijevanja. Nakon njih će sve biti jasnije. Opština svakako vidi šansu razvoja u jednom ovakvom projektu, koji bi samo od boravišne takse donio još jedan budžet opštini. Sa druge strane, još nemamo ni studiju ekonomske izvodljivosti, kao ni ekološkog uticaja da bismo mogli zauzeti konačan stav.

Najčitanije