Od oko 400 izvještaja o počinjenom kriminalu koje je Finansijska policija FBiH proslijedila tužilaštvima procesuirano je manje od pet odsto.
Načelnik Finansijske policije FBiH Zufer Dervišević ovim podatkom argumentuje svoju ocjenu da tužilaštva nisu dovoljno efikasna.
"Nigdje nema prave korupcije i kriminala, a da neko iz institucija vlasti nije uključen ili da nije omogućio te nezakonitosti", kaže Dervišević govoreći o slučajevima koje je do sada istraživala Finansijska policija FBiH.
Ističe da trenutno vode "pet velikih istraga", ali ne može govoriti o imenima.
NN: Da li su u te "slučajeve" uključene javne ličnosti iz svijeta politike ili drugih segmenata života?
DERVIŠEVIĆ: U svim našim istragama o nezakonitostima nalazimo političare i privrednike iz velikih preduzeća. Ne mogu govoriti o imenima, ali radi se o državnim službenicima, namještenicima, privrednicima, a ima i političara.
NN: Šta se dešava s vašim izvještajima nakon provedenih istraga?
DERVIŠEVIĆ: Svoje nalaze prosljeđujemo tužilaštvima i tu se završava naša nadležnost, ali pratimo šta se dešava. Od 1997. godine mi smo tužilaštvima proslijedili 374 prijave i do sada nije procesuirano ni pet odsto. Ne možemo se pohvaliti efikasnošću tužilaštava. U posljednje vrijeme odudara Tužilaštvo Kantona Sarajevo, ali samo kada je riječ o novim predmetima. No, ja insistiram i na starim slučajevima kako ne bi zastarjeli.
NN: Imate li mehanizam da intervenišete na još neki način osim upita prema samim tužilaštvima?
DERVIŠEVIĆ: Novi zakon o krivičnom postupku dao nam je to pravo i svaki put kada pitamo šta je s izvještajima kažu nam da je istraga u toku i da će tužilac javiti šta se dešava. Sve se završi na tome. Ne mogu tvrditi da smo mi nešto apsolutno dokumentovali, ali tužilaštvo može da odbaci naš izvještaj i da nas obavijesti o tome ili da zatraži dodatne analize.
NN: Hvata li vas očaj, imate li osjećaj da radite uprazno?
DERVIŠEVIĆ: Samo se nadam da će doći dan kada će to sve morati biti urađeno.
NN: Da li se brže rješavaju istrage o kriminalu u koji su umiješane "krupne ribe" ili one s "običnim" ljudima?
DERVIŠEVIĆ: Čini mi se da tužilaštva brže reaguju na nove slučajeve. Na primjer, kada je bio izvještaj o aktivnostima premijera FBiH Nedžada Brankovića i ministra energetike Vahida Heće, Tužilaštvo Kantona Sarajevo je reagovalo u roku od sedam dana. U ovom slučaju vode se sada istražne radnje.
NN: Kako saznajete da negdje ima nezakonitosti?
DERVIŠEVIĆ: Mnogo prijava dolazi od građana i iz raznih institucija. Ti zahtjevi se analiziraju i dio odmah ide u tužilaštvu, a za dio provodimo dodatnu istragu.
NN: Šta pokazuju vaša saznaja - koliko ima veze između kriminala i institucija vlasti?
DERVIŠEVIĆ: Nigdje nema prave korupcije i kriminala, a da neko iz institucija vlasti nije uključen ili da nije omogućio te nezakonitosti; agencije za privatizaciju omogućuju nezakonitu privatizaciju, carinski službenici omogućuju ulaz robe bez carine, drugi organi omogućuju prodaju robe bez dokumentacije ili s nezakonitim cijenama i maržama. To nije slučajno jer se dešava kontinuirano i traje godinama.
NN: Možete li navesti imena nekih poznatih ljudi koji se nalaze u vašim izvještajima koje ste uputili tužilaštvima?
DERVIŠEVIĆ: Nedžad Branković, Dragan Čović, Dragan Vrankić, Edhem Bičakčić, Vahid Hećo, Branko Kolobarić, bilo je istraga i protiv rahmetli Ahmeta Hadžipašića...
NN: Poznato je da ste radili istrage o privatizaciji sarajevskog hotela "Bristol", fabrike "Žica" Sarajevo, "Feroelektra"...
DERVIŠEVIĆ: Radimo i analizu poslovanja Fakulteta za sport i tjelesni odgoj u Sarajevu po zahtjevu Tužilaštva KS. Tamo ćemo provjeriti ukupno finansijsko poslovanje i utvrditi postoje li nepravilnosti i nezakonitosti u trošenju novca.
A "Žica", o kojoj je ovih dana mnogo priče, je očit primjer privatizacije bez novca. Kupci su privatizirali preduzeće bez novca koji je tenderom bio tražen za investiranje. Tek su nakon potpisivanja ugovora imovinu založili pod hipoteku i dobili kredit koji su kasnije investirali. Ne treba biti stručnjak da dokažete da to nije u redu. Na taj način je bilo ko na tenderu mogao dobiti tu privatizaciju. Sada se taj kredit vraća i ostvaruje dobit. Sa druge strane, u ortačkoj grupa u kojoj su "Unipromet" i "Geneko", "Geneko" je firma supruge Ante Domazeta, a on je predsjednik NO "Žice", direktor Ekonomskog instituta i profesor na fakultetu...
NN: Hoćete reći da je to sukob interesa?
DERVIŠEVIĆ: Vi zaključite.
NN: Ponekad se stiče utisak da se istrage terminski poklapaju s pričama u medijima o mogućem kriminalu koji se istražuje?
DERVIŠEVIĆ: Ni slučajno! "Žica", koja se sada eksploatiše u medijima, je završena u junu. Nikada se mediji ne obavještavaju o našim akcijama niti od nas cure informacije dok traje kontrola.
NN: Ima li pritisaka od ljudi koji bi mogli biti predmet istraga?
DERVIŠEVIĆ: Ne! Radimo profesionalno i odgovorno, a ja se čak ni ne srećem s ljudima koji bi mogli vršiti pritisak na nas.
NN: U Parlamentu FBiH je, tokom rasprave o Nacrtu zakona o reviziji privatizacije, izrečena i inicijativa da Finansijska policija vodi tu reviziju. Da li Finansijska policija to može uraditi?
DERVIŠEVIĆ: Trenutno nemamo ljudi da taj posao provedemo u nekom unaprijed određenom roku, ali što se tiče znanja i odlučnosti - taj posao bi mogla uraditi samo Finansijska policija FBiH.
"Energopetrol"
NN: Šta je problem u slučaju "Feroelektra" i kupca Stanića?
DERVIŠEVIĆ: Zakazala je Agencija za privatizaciju FBiH. "Feroelektro" je koristio sva prava, a nije izvršavao obaveze iz ugovora.
NN: Hoće li se isto pokazati i u slučaju "Energopetrola", gdje je izvršena dokapitalizacija, a novi većinski vlasnik nije izvršio obaveze iz ugovora?
DERVIŠEVIĆ: Podnijeli smo izvještaj o nezakonitostima u tom preduzeću, ali smo dobili dodatni zahtjev za postprivatizacijske nepravilnosti i mislim da tu ima elemenata kriminala.
NN: Kada nastupa zastara slučajeva privrednog kriminala?
DERVIŠEVIĆ: Trebalo bi deset godina nakon počinjenog djela.