Đinita Fočo, direktorka Agencije za javne nabavke BiH, ističe da postoji prostor za unapređenje ovog sistema koji je svugdje u svijetu podložan korupciji.
Ona kaže da Agencije nema podataka o koruptivnom djelovanju u javnim nabavkama jer nema ni procesuiranih slučajeva u BiH.
"Ne postoji efikasan lijek, ne postoji ni zakon koji će definisati moral i principijelnost ljudi u obavljanju poslova i radnih zadataka", ističe Fočo.
NN: Da li je, po Vašem mišljenju, dobro osmišljen sistem javnih nabavki u BiH?
FOČO: Vjerujem da je on osmišljen veoma dobro, međutim moramo imati u vidu da je sistem u startu imao određene probleme zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje Ureda za razmatranje žalbi. Nagomilao se veliki broj žalbi i to je u startu napravilo probleme koji su se kasnije multiplicirali u smislu dešavanja na terenu. Ali, generalno govoreći, a s obzirom na složenost svih procesa, kao i na promjene koje se dešavaju u legislativi EU u ovoj oblasti, uvijek postoji prostor za korekcije i unapređenje sistema.
NN: Uvriježeno je mišljenje da je, ovakav kakav je sad, sistem podložan korupciji u smislu da nema nikakve garancije da se zainteresirane strane "ne ugrađuju" prilikom ugovaranja pojedinih nabavki.
FOČO: Generalna percepcija javnosti u svijetu je takva da se korupcija uvijek veže za javne nabavke. "Lov u mutnom" u ovoj oblasti postoji. Pročitala sam i podatak da je komesarka EU za unutrašnje poslove (Sesilija Malmstrom) istakla da korupcija pravi eroziju u demokratiji EU i da EU godišnje izgubi čak 120 milijardi eura u korupciji, a među oblastima koje dotiče korupcija u nekim zemljama su i sistemi javnih nabavki.
NN: Dakle, nema posebno efikasnog pravnog lijeka?
FOČO: Ne postoji efikasan lijek, međutim ne postoji ni zakon koji će definisati moral i principijelnost ljudi u obavljanju poslova i radnih zadataka. Ima li kod nas "lova u mutnom"? Možda ćete se iznenaditi, ali mi nemamo te podatke zato što ne postoje procesuirani slučajevi, za razliku od zemalja u okruženju. Evo, podsjetiću samo na slučaj "Patrija" u Sloveniji (nabavka kamiona iz Finske za potrebe vojske Slovenije), koji je bio i medijski propraćen na velika zvona, da bi sud na kraju donio odluku da ne postoje elementi koruptivnog djelovanja.
NN: Upravo je u parlamentarnoj proceduri novi tekst Zakona o javnim nabavkama, u koji su ugrađene i izmjene i dopune koje, između ostalog, predviđaju i uvođenje dvije ispostave Ureda za razmatranje žalbi, u Banjaluci i Mostaru, kao i "paprene" takse za žalbe, i do 25.000 KM? Da li su ove izmjene dobre?
FOČO: Izmjene i dopune su rezultat dogovora političkih stranaka i to ne bih komentarisala. Međutim, još u vrijeme razmatranja tih izmjena stav Agencije je bio da je cijena taksi visoka i da bi one trebalo da budu prilagođene razvoju privrede i ekonomskoj situaciji u BiH. Čak da se napravi i komparacija sa visinom taksi u regiji.
Nagomilao se veliki broj žalbi i to je u startu napravilo probleme
NN: Može li sada ova situacija ugroziti cijeli sistem? Može li se desiti da zbog ovako visokih taksi više ne bude žalbi ili da ih bude malo, što bi, opet, moglo produkovati povećanje korupcije?
FOČO: Agencija za javne nabavke smatra da takse treba povećati u odnosu na raniju cijenu iz razloga što smo imali "profesionalne žalioce" koji su rušili postupke i odugovlačili postupke nabavke. Međutim, takse koje su sada na snazi su jako visoke i one bi se morale smanjiti jer ćemo imati situaciju da sada, kada imamo 16 članova Ureda za razmatranje žalbi, imamo i jako visoke takse koje će predstavljati barijeru, pogotovo za mala preduzeća.
NN: Zbog različitih mišljenja smatrate li Vi da su prilikom ugovaranja direktnih pogodbi osigurane sve pretpostavke za odbranu od korupcije? Jesu li pojedini faktori ovdje u monopolističkom položaju?
FOČO: Riječ je, dakle, o proceduri pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci. Dakle, zakon je striktno definisao uslove, i to cijeli niz uslova koji moraju biti kumulativno ispunjeni da bi se mogla primijeniti ta procedura. S druge strane, BiH je još nerazvijeno tržište, imamo elektroprivrede koje su monopolističke, ili pošte, ali recimo imamo i rudnike koji u okviru tog postupka isporučuju ugalj termoelektranama, pa onda, ipak, ne možemo govoriti o zloupotrebi. Imamo, također, situacije gdje je nemoguće izabrati drugog dobavljača. Ali imamo, također, i situacije koje su zbog hitnosti zaista kritične kao što su požari, poplave, a hitnost je po zakonu definisana na način da se ne smije dovesti u vezu s ugovornim organom. Međutim, ta "hitnost" se previše koristi.
NN: Imate li neki grubi podatak o tome koliko se godišnje na nivou BiH potroši sredstava za javne nabavke?
FOČO: Imamo svjež podatak da je tokom 2013. godine potrošeno stvarno 2.472.678.535 KM bez PDV-a (ili oko 2,893 milijardi sa PDV-om), ali u sistem je prijavljeno 4.000.056.000 milijardi (oko 4,680 milijardi KM sa PDV-om). Dakle, u pitanju su i okvirni sporazumi koji se zaključuju na nekoliko godina, a ovaj niži iznos su stvarno potrošena sredstva kroz te okvirne sporazume koji su zaključeni na duži period.
Pokušaji u parlamentu
NN: Ima li Agencija dovoljno autoritativnu ulogu u procesu javnih nabavki u odnosu na političke faktore i predstavnike vlasti?
FOČO: Svrha i osnovna zadaća Agencije je da prati stanje na terenu i da daje prijedloge novih stavova, podzakonskih akata i izmjena zakona, s ciljem otklanjanja devijacija uočenih na terenu. Kod nas je sve stvar političkog dogovora, tako da naša tri prethodna pokušaja u parlamentu BiH, dvije izmjene zakona i jedan integralni tekst nisu dobili podršku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.