Nakon pravosuđa, u BiH pitanje korupcije biće veliki problem i EU je to naučila iz primjera Bugarske i Rumunije gdje je zažmirila na jedno, odnosno oba oka, misleći da će to biti popravljeno kad uđu u EU, kazao je Donatus Kek, ambasador Austrije u BiH, ističući da to EU više sebi neće dozvoliti.
On je još naglasio da svi ratni zločinci moraju da budu izvedeni pred lice pravde i da odgovaraju za svoja nedjela, dodajući da ne postoji kolektivna krivica.
"To je nešto što ne stoji i nije istina, jer naprosto za jedan cijeli narod ne može se reći da su zločinci jer to su pojedinci", kazao je Kek.
On je kazao da bi bilo poželjno da dva HDZ-a uđu u Savjet ministara jer je marginalizacija jednog naroda loš razvoj događaja, navodeći da bi BiH bez Hrvata bila sirota zemlja.
NN: Šta mislite da li je moguća dalja centralizacija BiH, odnosno prenos nadležnosti sa entiteta na državu?
KEK: To je pogrešno razmišljanje i to nije centralizacija. Austrija ima devet saveznih pokrajina. One imaju vrlo jake kompetencije i u mnogo slučajeva savezna vlada u Beču mora da pribavi saglasnost nadležnih ministarstava u pokrajini. Istovremeno su sve savezne pokrajine zastupljene u Briselu sa svojim predstavništvima. Princip članstva u EU je da se dio našeg suvereniteta prenese na Brisel, ali to nas ni na koji način ne čini slabijima. Naprotiv, na taj način dobijamo tržište od 500 miliona ljudi i to je snaga EU.
NN: Trenutno su sporne nadležnosti na nivou države, posebno kada je u pitanju pravosuđe. Kako ocjenjujete rad Suda i Tužilaštva BiH?
KEK: Austrija i cijela međunarodna zajednica podržavaju sistem pravosuđa u BiH. Postoje međunarodne sudije koje podržavaju rad Suda BiH po pitanju ratnih zločina i mislim da Sud BiH i Tužilaštvo rade dobar posao, što ne znači da ne postoji mogućnost da se poboljša. Upravo to je jedan od razloga za ovaj strukturisani dijalog. Pogledajte pitanje Hrvatske, poglavlje 23 još je otvoreno. Nakon pravosuđa, u BiH pitanje korupcije biće veliki problem i EU je to naučila iz primjera Bugarske i Rumunije gdje je zažmirila na jedno, odnosno oba oka, misleći da će to biti popravljeno kad uđu u EU. To EU više sebi neće dozvoliti.
NN: Jedna od osnovnih zamjerki na rad pravosuđa BiH je procesuiranje ratnih zločina. Da li je moguće postići kompromis s obzirom na potpuno suprotne stavove političara u BiH?
KEK: Ovdje je veliki problem jer se ratni zločinci slave kao heroji i vođe u BiH moraju pažljivo da tretiraju tu temu. Ratni zločinci koji su počinili ratne zločine moraju da budu izvedeni pred lice pravde i odgovaraju za svoja nedjela. Ne postoji kolektivna krivica naroda i to je nešto što nije istina i ne može se reći za jedan cijeli narod da su zločinci jer su to radili pojedinci. Njemačkoj je trebalo 23 godine da se proces pomirenja kvalitetno pokrene i provede, jer ta generacija je pitala svoje roditelje kako se to moglo desiti, a toga u BiH još nema i trebaće vremena. Isto tako nedopustivo je postojanje etničke podjele u školama i tu roditelji treba da preuzmu inicijativu da to bude izmijenjeno jer radi se o budućnosti njihove djece.
NN: Da li je BiH potreban vrhovni sud na državnom nivou?
KEK: Za mene kao pravnika potreban je vrhovni sud kao najviša pravna instanca, jer građanima je to potrebno kako bi bila osigurana potpuna pravna sigurnost i kako bi bio zaokružen kompletan sistem.
NN: Različito se gleda i na ulogu visokog predstavnika u BiH. Suprotno Ustavu, dozvolio je formiranje vlasti u FBiH. Šta mislite o tome?
KEK: To vidim nešto drugačije, jer je CIK svoj mandat daleko prekoračila i morala je da se osigura pravna sigurnost. Ako dvije stranke šest mjeseci nakon izbora ne delegiraju svoje poslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH, to je opstruiranje. Mnogi su bili protiv odluke visokog predstavnika, ali je veoma važno da u FBiH dobijemo situaciju pravne sigurnosti da Vlada i Parlament funkcionišu i da se ne govori o ilegalnim institucijama. Visoki predstavnik, njegov zamjenik i sve članice PIC-a su se trudili da bude postignuto kompromisno rješenje, nažalost to nije pomoglo. RS je u novembru imala Vladu, a u FBiH se došlo do 17 marta. To BiH ne može sebi da dozvoli.
NN: Koliko BiH sebi može da dozvoli marginalizaciju jednog naroda?
KEK: To je loš razvoj događaja. Sve više Hrvata odlazi. BiH bi bez Hrvata bila sirota zemlja. Očekivao bih da narod koji je većinski prema manjini da se ponaša velikodušnije, ali to se mora gledati sa obje strane. Trebalo bi da tu imamo političare i sa bošnjačke i sa hrvatske strane koji sarađuju. Siguran sam da se do rješenja može doći, ponekad je vrlo teško iznaći rješenje, ali političkim dijalogom i spremnošću na kompromis rješenje se može pronaći i do formiranja Savjeta ministara treba da dođe što je prije moguće.
NN: Da li u Savjetu ministara treba da budu dva HDZ-a?
KEK: Bilo bi poželjno, da bi vlada imala široku dvotrećinsku većinu u parlamentu BiH, ne samo zbog promjene Ustava zbog presude u slučaju "Sejdić i Finci", nego i zbog omogućavanja formiranja ministarstava na državnom nivuo koja su potrebna za pregovore.
NN: Koja su to ministarstva potrebna za pregovore?
KEK: Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo ekologije i nauke i obrazovanja. Znam da je to problem u RS, ali treba pogledati Belgiju i ona bi bila primjer za to, jer sva ova ministarstva imaju na državnom nivou, ali isto tako ima dvije veoma jake regija. Kada je u pitanju poljoprivreda, morate imati ministarstvo BiH koje će pregovarati sa EU, jer je to veoma važna oblast.
BiH ne bi trebala u NATO
NN: Da li bi BiH trebalo da bude dio NATO-a?
KEK: Kao Austrijanac ja bih rekao ne. Znam da se na to u Sarajevu drugačije gleda nego u Banjaluci i mislim da je važnije da postanete dijelom EU, jer proces transfomacije će vas uvesti u mirovni projekat.