Hrvatski entitet će, prije ili kasnije, biti realnost, a bila bi mi čast da budem njegov predsjednik, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.
"Danas hrvatska politika očekuje rješenje kroz jednu federalnu jedinicu, koja će - ja preferiram - imati svoje sjedište u Mostaru, i mislim da je to u prilog stabilnosti europske BiH. Kad će do nje doći, sasvim je svejedno, ali što prije se oslobodimo tih tereta, moći ćemo normalno razmišljati u uvjerenju da ne može brojniji narod, samo zato što je brojniji, uništiti onog drugog", rekao je Čović.
On je prvi put u ovom intervjuu ispričao svoju verziju propalih razgovora u Brčkom, i tvrdi da je Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, srušio dogovor koji je već bio postignut.
"Lagumdžija je vrlo jasno rekao da želi trećinu hrvatskog kolača u BiH. Kad je on to meni rekao, ja sam se samo nasmijao i odgovorio: 'Zlatko, to ćeš morati s nekim drugim'", kazao je Čović.
NN: HDZ Hrvatske se nalazi u dosta teškoj situaciji. Kako to komentarišete i može li se to odraziti i na HDZ BiH?
ČOVIĆ: U biti ne može. Nekad smo govorili da smo sestrinske stranke koje su jako vezane, a danas moramo kazati da smo stranke koje veže jedan strateški sporazum, partnerstvo koje smo potpisali prije godinu i pol dana. Bez obzira što se danas dešava na političkoj sceni Hrvatske, evidentno je da je to posljednja, završna, meni malo čudna, faza čišćenja nekih odnosa pred definitivni ulazak Hrvatske u EU. Ja bih želio da HDZ dobije izbore. Međutim, kako god oni završili, mi držimo jedan kvalitetan odnos sa svima, pa i sa predsjednikom Ivom Josipovićem. To je moja želja, da mi nismo ovisnici o jednoj stranci ili jednoj osobi u Hrvatskoj nego da treba da kreiramo svoju politiku u BiH sami i autonomno. Ako sam ja predsjednik HDZ BiH, isključivo sam ja odgovoran za stanje u HDZ-u, a dok god ona ima ovakovu potporu glasača - a ja vas uvjeravam da će imati i veću - onda sam odgovoran i za stanje hrvatskog naroda u BiH.
NN: Rekli ste da je ovo što se dešava sa HDZ Hrvatske neka vrsta čišćenja prije ulaska Hrvatske u EU. Očekuje li tako nešto i BiH kada ona bude ulazila u EU? Treba li i mi da razmišljamo o tome?
ČOVIĆ: Mislim da treba da razmišljamo o standardima koje moramo usvojiti kad je u pitanju EU. Nisam pobornik toga da se pravna država dokazuje na ovakav način. Ja već deset godina govorim - ako je netko kriv, upravo zbog svog primjera, jer i ja moram biti kao svaki drugi građanin, bez obzira da li sam ja predsjednik stranke, države, Vijeća ministara - ja sam odgovoran prema svim zakonima BiH, kao i bilo koji drugi građanin.
NN: Mislio sam generalno, da li BiH treba da očekuje slična dešavanja kada bude pred ulaskom u EU, kao što je danas sa Hrvatskom?
ČOVIĆ: Generalno, mislim da ne. Mi smo ipak dvije različite strukture, koje se ni na koji način ne mogu uspoređivati.
NN: Možemo li barem reći da ovo u Hrvatskoj pokazuje da EU nijednom političaru neće moći progledati kroz prste?
ČOVIĆ: Apsolutno. I mi u BiH moramo raditi da pravna država zaživi. Ja sam o tome u više navrata ove godine govorio. Poslušajte samo našu raspravu u Domu naroda BiH, kad smo raspravljali o izvješćima o pravosuđu. Ako nas je tamo 90 odsto kazalo da BiH danas uopće nema okvire pravne države, to je onda zabrinjavajuće. Pazite, mi to govorimo na kompetentnom mjestu u parlamentu. Ima li važnijeg mjesta gdje se to može kazati? Parlament bi trebalo da bude korektiv odnosa i kad je pravosuđe u pitanju. Upravo smo gospodin Milorad Dodik i ja zato razgovarali o tome da BiH mora dobiti novu formu, jer bez toga mi opet nemamo pravne države. Na institucije pravne države nitko nema pravo uticati. Bez obzira na to kako ko doživljavao svoju ulogu u BiH.
NN: Priča o propasti razgovora u Brčkom nikad nije do kraja ispričana. Neki su uprli prstom u HDZ-ove da je sve propalo zbog jednog mjesta zamjenika ministra. Šta se zaista dešavalo u Brčkom?
ČOVIĆ: U biti su dvije bošnjačke stranke ispod stola dale nekom informaciju kako smo mi, i ja osobno krivac za propast tih razgovora. To apsolutno nije točno, prvo, jer smo dali apsolutni doprinos, i ja kao Dragan Čović sam dao najveći doprinos i onda u najmanju ruku nije fer na takav način napraviti zaključak sastanka i to od onih koji su upravo postavljali uvjete. Bit ću vrlo precizan: Kada smo se sve dogovorili, tada je gospodin Lagumdžija izašao sa vrlo jasnim zahtjevom oko tih zamjeničkih mjesta, a do tada to uopće nismo stavljali kao temu.
NN: Kažete da je dogovor bio postignut, da ste sve dogovorili?
ČOVIĆ: Apsolutno postignut! Eto, nismo se još bili rukovali, ali smo mrežu napravili. I tada je gospodin Lagumdžija ustao i kazao sljedeće: "E, Dragane, daj da ja i ti sad raspravimo nekoliko stvari." I onda je krenuo sa zamjenicima. I on nije stao na zamjenicima. On mi je nakon toga kazao: "Ja želim trećinu hrvatskih od svih direktora agencija i direkcija na razini Vijeća ministara." A tih institucija ima 65 ili 66. Lagumdžija je vrlo jasno rekao da želi trećinu hrvatskog kolača u BiH. Kad je on to meni rekao, ja sam se samo nasmijao i odgovorio: "Zlatko, to ćeš morati s nekim drugim."
NN: Nakon izbora ste Hrvate pozdravili iz Mostara, "hrvatskog stolnog grada". Da li još stojite kod toga i kako će Hrvati riješiti svoj administrativno-teritorijalni status u BiH?
ČOVIĆ: Jasno. Ako je stolni grad srpskog naroda Banjaluka, a bošnjačkog Sarajevo, zašto onda ne bi stolni grad hrvatskog naroda bio Mostar? To ne znači da je Mostar grad Hrvata, ali smo poslali vrlo jasnu poruku da Mostar treba postati administrativno središte, onakvo kakvo je, recimo, danas Banjaluka, sa svom infrastrukturom koja priliči jednom takvom centru. Zašto bi sve bilo u Sarajevu, u kojem sada nema više od dva posto Hrvata i možda isto toliko Srba. Tu je znači 95 odsto Bošnjaka, i to nam je glavni grad.
NN: Ta Vaša izjava je shvaćena kao poziv za treći entitet...
ČOVIĆ: Ma, to kažu isti oni koji tvrde da sam ja u Brčkom kriv za propast razgovora. Ako tako prevodite, može se tako kazati. Mi samo tražimo jednakost prava tri naroda. BiH može preživjeti samo ako su srpski, hrvatski i bošnjački narod ustavno jednakopravni. Postoje stotine rješenja, a jedno od njih je četiri teritorijalne jedinice koje smo predlagali u Prudu. Dok god ne nađemo jedno prihvatljivo rješenje, imaćemo uvjeravanja brojnijeg naroda da je ovo njihova država i da ovo sutra može biti građanska, a u biti, muslimanska država.
NN: Da li biste voljeli biti predsjednik hrvatskog entiteta?
ČOVIĆ: Naravno, to bi mi bila čast. Zašto da ne? Pa da imamo takvu koncepciju, onda bi to bilo potpuno drugačije! Mi smo dobili 62 odsto glasova. Stvari bi se tada posložile i danas ne bi ni bilo nekih HSP-ova i nekih Lijanovića, tko bi ih uopće spominjao kao partnere? Prodali se za sto maraka i sad nekome tamo služe.
NN: Koliko je realno da Vi budete predsjednik hrvatskog entiteta?
ČOVIĆ: Siguran sam da će se hrvatski entitet desiti, kad-tad. Da li ću ja to dočekati, to ne znam. Svi ljudi koji racionalno promišljaju o BiH, moraju znati da RS nitko ne može razgraditi nego samo srpski narod. Slično je i sa bošnjačkom i hrvatskom politikom. Danas hrvatska politika očekuje rješenje kroz jednu federalnu jedinicu koja će - ja preferiram - imati svoje sjedište u Mostaru, i mislim da je to u prilog stabilnosti europske BiH. Kad će do nje doći, sasvim je svejedno, ali što prije se oslobodimo tih tereta, moći ćemo normalno razmišljati u uvjerenju da ne može brojniji narod, samo zato što je brojniji, uništiti onog drugog. Zamislite da mi Bošnjacima kažemo tko će im biti bošnjački član Predsjedništva i da im kažemo koliko mjesta mogu dobiti.
NN: Hoćete li Vladu FBiH rješavati u paketu sa Savjetom ministara?
ČOVIĆ: Mi smo ovo podijelili u tri faze. Prva je formiranje vlasti u županijama i to smo završili. Naredni korak je Vijeće ministara. Nakon toga je Vlada FBiH, koja je napravljena suprotno Ustavu i zakonu. Visoki predstavnik je grubo poništio volju Izbornog povjerenstva, što je nedopustivo 2011. godine. Da je to radio prije deset godina, moglo bi se razumjeti. Danas to raditi, govori o elementu pravne države o kojem sam maloprije pričao. Ako vi jednom takvom odlukom sankcionirate i presude Suda BiH, jasno je kakvu situaciju imamo.
NN: Zbog čega ste se onda povukli iz procedure Ustavnog suda?
ČOVIĆ: Pa, to je dio jedne političke taktike. Imali ste s jedne strane igrače koji su napravili jedan scenarij, pa smo i mi napravili svoj scenarij. Željeli smo svima pokazati da se tako ne možete igrati sa izbornom voljom jednog naroda. Siguran sam da smo napravili pravi potez.
NN: Da budemo jasni: Savjet ministara nećete ni na koji način uslovljavati Vladom FBiH?
ČOVIĆ: Ne! To bi bilo naivno sa naše strane. Tihić i Lagumdžija bi to upravo i željeli. Idemo mi završiti Vijeće ministara, ali na vrlo jasnom konceptu. Ono što nije korektno je da nam je uzeto 12 mjeseci mandata. Kao što je gospodin Špirić sad imao, trebala je i gospođa Krišto, recimo, imati to vrijeme, kao što je i gospodin Terzić imao prije. A ne da se i dalje ovo događa kao i sa Željkom Komšićem. To je najveći šamar BiH. Ne možete vi sa 98 odsto bošnjačkih glasova birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH. To je nedopustivo.
NN: Zbog čega se onda niste ranije bunili?
ČOVIĆ: Ma jesmo, ista je bila reakcija i nakon prošlih izbora. Samo što je tada došla gruba reakcija izvana. Pa se kazalo, tobože, da smo se mi ujedinili kao Hrvati, ne bi bilo Željka Komšića. I onda vas krenu razoružavati, krenu pritisci izvana. Danas ti isti iz međunarodne zajednice misle brutalno drugačije.
NN: S kim lakše sarađujete, sa SDP-om ili sa SDA?
ČOVIĆ: U posljednje vrijeme, jednako teško. Zato navodim primjer Vlade FBiH. Oni ne rade ništa drugo u zadnjih pet mjeseci nego brutalno smjenjuju sve. Oni vrlo jasno žele realizirati projekat koji je Zlatko Lagumdžija proglasio prvi ili drugi dan nakon izbora da želi ovladati zapadnom BiH kao Zapadnom Njemačkom. Njegovim jezikom, to znači RS priključiti njima. Rekao je vrlo jasno, njega ne interesuje BiH. To je krajnje pogrešan put za BiH.
NN: Maloprije ste rekli da BiH sutra može biti muslimanska država. Koliko je to prihvatljivo za EU?
ČOVIĆ: Koliko uopće oni imaju vremena baviti se BiH na način kako mi pričamo, to je pitanje. Vidite sada krizu u Grčkoj, poslije ćete imati Italiju, Španjolsku, pa Portugal. To su krize za koje nitko danas ne može procijeniti kako će završiti. Siguran sam da će EU za 12 mjeseci tresti jedna mnogo veća recesijska era nego prije dvije godine. Iz toga je jasno koliko oni imaju vremena za nas. Ali, ljudi koji s nama surađuju pokazuju iskrenu želju da nešto naprave.
NN: Da li je islamska država u BiH prihvatljiva za EU?
ČOVIĆ: Ja tvrdim da islamska država za EU nije prihvatljiva. Evo, imali smo jedan incident u glavnom gradu, gdje je ovaj 42 minute pucao po Veleposlanstvu SAD. Vidjeli ste kakav je ambijent oko toga stvoren. Ja nisam mogao vjerovati da je netko u stanju 42 minute pucati pred Veleposlanstvom i za to vrijeme promijeniti tri spremnika za metke. Da je to bilo u nekom selu, za 42 minute su institucije to trebale riješiti, a ne pred Veleposlanstvom SAD u centru glavnog grada. To vam je odgovor na pitanje.
Svako bolji od Alkalaja
NN: Da li bi Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, po Vašem mišljenju, bio dobar ministar spoljnih poslova?
ČOVIĆ: Ja osobno nemam ništa protiv, ali nisam osoba koja može postavljati neke uvjete. To je obilježje BiH. Nama pripadaju dva ministarska mjesta i mi ćemo se pobrinuti da to budu najkompetentniji ljudi. Tri mjesta koja pripadaju Bošnjacima, neka nađu kompetentne ljude. Sada imamo tako katastrofalnog ministra spoljnih poslova da se dva takva ne mogu ponoviti, uz sve uvažavanje Svena Alkalaja, kojeg znam odavno i koji čak kaže da smo mi prijatelji. Ali, to što je rađeno je ispod svake razine, tako da tko god dođe, kakav god bude, biće bolji. Ali, ako želimo ozbiljno raditi, moramo predložiti kompetentne ljude i da to bude tim koji je spreman voditi BiH.
SDA u sjeni Lagumdžije
NN: Šta se to dešava sa SDA? U posljednje vrijeme su pojačali retoriku, žestoko reaguju, a donedavno su bili umjereni...
ČOVIĆ: Evidentno se prilagođavaju političkom trenutku. Pali su u sjenu Zlatka Lagumdžije i moraju se žurno izvući iz tog stanja. Ako se ovako nastavi, bojim se da neće imati potrebe ni da izlaze na sljedeće izbore. Ali, nije moje da to komentiram. Ja bih želio da SDA bude stabilna, snažna stranka, i s te strane im želim svako dobro. Ali, imaju puno političkih izleta u posljednje vrijeme, a posebno se to odnosi na Vladu FBiH. Onaj koji je spreman da na grub način izbaci jedan narod i njegovu volju u pola države, govori o puno stvari koje danas običan građanin ne može prepoznati. Zamislite da to danas netko pokuša uraditi bošnjačkom narodu.