Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, prosvjete i kulture RS, kaže da je velikom broju nastavnika u RS drastično umanjena norma, odnosno fond časova, a iako neće biti tehnološkog viška ovo umanjenje predstavlja veliki problem mnogima.
"Tražimo rješenja zajedno sa resornim ministarstvom u smislu da se detaljnom analizom dođe do rješenja za te ljude", kazao je Gnjatić.
"Javljaju mi se kolege koje kažu da su zbog smanjenja norme ostali na dva časa sedmično i da dobijaju platu manju od 100 KM. Teško je naći rješenje, jer su primljeni mlađi radnici, a čovjek koji, na primjer, ima 12 godina staža došao je u poziciju da ima samo dva časa", ispričao je Gnjatić.
NN: Koliko prosvjetara će se suočiti s problemom smanjenja fonda časova od jeseni?
GNJATIĆ: Nemam podatak koliko kolega će imati manju platu zbog smanjenja norme, ali svakodnevno mi se javljaju i žale se na ovaj problem. Prikupljamo podatke sa kojima ćemo izaći u javnost kada počne nastava. Mi smo tražili da ovaj problem bude riješen tako da u odjeljenjima bude smanjen broj učenika, prije svega, zbog kvaliteta rada sa učenicima, jer najnoviji trendovi pokazuju da je rad u manjim grupama bolji i bezbjedniji, jer neki učenici rade sa električnom strujom i mašinama za obradu metala.
NN: Kojim nastavnicima će biti najviše smanjenja norma?
GNJATIĆ: Najviše su ugroženi nastavnici fizičkog vaspitanja, biologije, geografije, istorije i učitelji. Sa druge strane, imamo problem sa deficitarnim kadrom nastavnika fizike i matematike i njih na biroima za nezaposlene nema uopšte. Mi godinama ukazujemo na ovaj problem, apelujući da više pažnje bude posvećeno upisnoj politici i da bude nađeno konačno rješenje.
NN: Ranije je upozoravano da su pojedini nastavnici zaposleni na nekoliko časova sedmično. Koliku oni platu imaju?
GNJATIĆ: Javljaju mi se kolege koje kažu da su zbog smanjenja norme ostali na dva časa sedmično i da dobijaju platu manju od 100 KM. Teško je naći rješenje, jer su primljeni mlađi radnici, a čovjek koji, na primjer, ima 12 godina staža došao je u poziciju da ima samo dva časa. Ovakvih slučajeva imamo u regiji Banjaluka, Gradiška i Prijedor i nadamo se da ćemo u dogovoru sa resornim ministarsvom doći do rješenja. Međutim, problem je što su sva ta rješenja kratkoročna, a da bi ovo bilo riješeno na duge staze potrebno je donijeti startegiju da se tačno vidi kakvo je stanje, koliko koje struke nastavnika ima smanjenje časova i sa kolikim stažom. Potrebno je vidjeti da li je rješenje lagano penzionisanje, kao i da se vidi koliko imamo učenika. Poznato je da se svake godine upisuje ispod 10.000 prvačića i da imamo oko 600 učenika manje upisanih u prve razrede, isto tako i u srednjim školama se smanjuje broj đaka.
NN: Da li je stav Sindikata da ne treba da budu zapošljavani mladi, novi ljudi i da višak časova treba "popuniti" postojećim kadrom, koji nema popunjenu normu?
GNJATIĆ: Ne bih ja to tako baš rekao, to sam saznao od ljudi sa terena. Čovjek mi je rekao da, na primjer, ima 12 godina staža i smanjena mu je norma, a u susjednoj školi je prije nekoliko godina zaposlen novi kolega s dvije, tri godine i ima punu normu. Zbog toga se mora povesti računa o ovome, a na sjednicama aktiva direktora i u Ministarstvu je da pronađu posao za sve te ljude. Ako ove probleme ne uspijemo riješiti saradnjom, moraćemo primijeniti druge načine sindikalne borbe, s obzirom na to da mora biti zaštićeno svako radno mjesto. Nije problem da budu zaposleni novi radnici, ali prije svega mora se naći posla za ljude koji su već zaposleni. Ne možemo reći nema tehnološkog viška, a imamo gomilu ljudi koji imaju samo po četiri i šest časova sedmično.
NN: Da li imate podatke za koliko je povećan broj zaposlenih u obrazovanju i kulturi posljednjih godina?
GNJATIĆ: Prije otprilike šest godina zaposleno je bilo oko 16.500 radnika, a sada ih ima oko 21.000. Isto tako i budžet je bio 200.000, sada je 400.000 KM, a ništa od toga nije otišlo na povećanje plata, jer je zadnje povećanje plata bilo 2008. godine.
NN: Sa kojim još problemima se suočavaju prosvjetari u RS?
GNJATIĆ: Ono što nam je takođe jedno od bitnijih stvari jeste da imamo obećanje iz Vlade RS da ćemo već od jeseni krenuti u izmjene Zakona o platama, kojim očekujemo izjednačavanje koeficijenata visoko obrazovanih ljudi iz prosvjete sa koeficijentima visoko obrazovanih iz javne uprave, pravosuđa i policije. Očekujemo da dođe do određenih poboljšanja, jer prema zaključku Narodne skupštine RS iz 2008. godine, prosvjetni radnici nemaju naknadu za topli obrok, regres i zimnicu, dok javna preduzeća to imaju i ne vidim zašto bi prosvjetari bili izuzeti tog prava. To bi na mjesečnom nivou iznosilo oko 300 KM i ako to oduzmemo od sadašnje prosječne plate, dođemo do podatka da plata jednog profesora iznosi oko 550 KM.
Kasni naknada za prevoz
NN: Da li i dalje ima problema s isplatom nakande za prevoz?
GNJATIĆ: I dalje imamo prisutan taj problem, iako smo očekivali da će se preko ljeta ustabiliti isplata prevoza. Sada se kasni jedan mjesec, a najveći problem to kašnjenje predstavlja čistačicama koje imaju vrlo male plate, a koje su čitavo ljeto svaki dan morale dolaziti u školu i njih prevoznici ne pitaju imaju li para za mjesečnu kartu. Kada se obraćamo resornom ministarstvu, oni nas upućuju na Ministarstvo finansija RS, a očekujemo da će ovo uskoro biti riješeno.