Dragan Pajić, gradonačelnik Brčko distrikta, tvrdi da su ispunili sve uslove da supervizija konačno bude okončana, te da se radi na pripremama da to bude, kao što je ranije najavljeno, 19. novembar.
On kaže da u distriktu s radošću očekuju kraj supervizije kako bi sudbinu preuzeli u svoje ruke.
Komentarišući koncentracionu vladu, Pajić navodi da je ona dovela do toga da "svako svakom bude opozicija".
"Meni nedostaje prava opozicija umjesto kočničara koji se tobože zalažu za ovo ili ono, a u suštini svjesno usporavaju ritam u želji da dokažu da je ova vlada manje sposobna od prethodnih", kaže Pajić.
NN: Rafi Gregorijan, supervizor za Brčko, prvo je najavio zatvaranje Kancelarije OHR-a u Brčkom 19. novembara, a zatim je sve dovedeno u pitanje jer nisu, kako tvrde u OHR-u, ispunjeni svi uslovi iz Konačne arbitražne odluke. Kako to komentarišete?
PAJIĆ: Što se nas tiče, ispunili smo sve uslove da supervizija prestane. Istina, treba da usvojimo nametnute amandmane visokog predstavnika i vjerujem da će oni dobiti podršku. Kada se radi o definitivnom dogovoru o međusobnim potraživanjima između entiteta i distrikta, pitanje je dana kada ćemo potpisati sporazum. Entitetsko državljanstvo građana distrikta nije sporno. Ostaje da čekamo konačan stav RS o imovini i načinu uređenja "Elektroprenosa". Bez obzira na to mi radimo na pripremama za 19. novembar. Ako supervizija ipak ostane, nastavljamo dalje kako smo i radili za ovih sedam mjeseci. Mi zaista nemamo nikakvih problema sa supervizorom. A ako odu, u svijest mora prodrijeti saznanje da probleme moramo rješavati sami. Na to smo spremni, pogotovo uz činjenicu da za distrikt u okviru Ambasade SAD u BiH ostaje i dalje lice koje će biti s nama u kontaktu i nama na usluzi. Ukratko, što se nas tiče, mogu ostati stotinu godina, ali ne skrivamo da se radujemo da odu kako bismo mi svoju sudbinu preuzeli u svoje glave i ruke.
NN: Koncentraciona vlast u distriktu je "rješenje" OHR-a. Koliko to može da funkcioniše?
PAJIĆ: Ovdje je svako svakom opozicija, od slučaja do slučaja. Ko god se ne vidi u planiranim projektima - eto opozicije. Tako ja za sve što treba da se uradi moram tražiti podršku i dokazivati da su jedan plus jedan zaista dva. To je iscrpljujuće. Posebno se traži i u svemu lako pronađe nacionalni interes, čija se zaštita "iščeprka" i na najbanalnijim stvarima u kojima ga ni u primisli zaista nema. Od sjednice do sjednice Vlade, od sjednice do sjednice Skupštine, za svaku odluku treba saglasnost koordinacije skupštinskih stranaka pa je praksa na putu ka apsurdu: dnevne redove Vlade sve više diktiraju poslanici. Meni nedostaje prava opozicija umjesto kočničara koji se tobože zalažu za ovo ili ono, a u suštini svjesno usporavaju ritam u želji da dokažu da je ova vlada manje sposobna od prethodnih.
NN: Ovo je u Brčkom prva vlada koja je projektovala smanjenje budžeta za narednu fiskalnu godinu, i to čak za 20 miliona KM. Da li će primanja ostati na istom nivou?
PAJIĆ: Kriza nas je opomenula i natjerala da se prilagodimo i budemo praktični. Nije ni tih 193 miliona KM na koje računamo u 2010. malo. Značajno je naglasiti da će plate budžetskih korisnika ostati na istom nivou, materijalni troškovi se značajno smanjuju, redukovano je sve što je u oblasti socijalnih davanja ocijenjeno kao rasipanje novca, kapitalni budžet je sveden na mjeru koju diktiraju raspoloživa sredstva.
NN: Znači li to da će doći i do zastoja u kapitalnim ulaganjima?
PAJIĆ: Naprotiv, sve što smo planirali kao višegodišnja ulaganja intenzivno se radi ili priprema uz jasan stav: nema kandidovanja projekata bez prethodno obezbijeđene i uredne dokumentacije jer ne smijemo dozvoliti nastavak prakse prethodnika zbog koje u bankama leže 82 miliona KM iz nerealizovanih kapitalnih ulaganja. Do kraja godine ćemo potpisati ugovor o projektu prečišćavanja otpadnih voda, fabrika vode je pri kraju, do kraja ove ili početkom naredne godine počeće izgradnja najsavremenijeg centra za hemodijalizu, idejno rješenje budućeg univerziteta je u završnoj fazi, a nakon dogovora i odluke o lokaciji pripremićemo sve da Brčko od oktobra 2010. upiše prvu generaciju pet fakulteta državnog Univerziteta Slovenije sa sjedištem u Ljubljani. Rade se i drugi krupni poslovi iz prethodnih godina i pripremaju oni koji su dio utvrđene opšte politike distrikta, a kapitalna ulaganja ove vlade su znatno iznad prethodnih u punom kapacitetu.
NN: Socijalna kriza ne zaobilazi ni distrikt. Mogu li protesti, poput ovih koje mjesecima organizuju radnici bivših državnih preduzeća, biti uvod u masovnija javna okupljanja i destabilizaciju?
PAJIĆ: Nema čovjeka zaposlenog 1992. godine, kada je počeo krvavi građanski rat u BiH, koji nije ostao bez posla. Nikome do predizborne aktivnosti 2008. nije padalo na pamet da organizuje javne proteste i na taj način traži prava iz rada. Prikupljanje potpisa i okupljanje ovih radnika počelo je upravo tada, a Vlada na čelu s Mirsadom Đapom je prihvatila neki socijalni program za zadovoljenje njihovih zahtjeva, s ciljem da se izbjegnu nemiri pred izbore i sačuva rejtnig SDP koji je imala u ranijim godinama. Radnicima je tada obećano ono što nije moguće ispoštovati jer su ta obećanja "teška" desetine miliona maraka. Dolaskom ove vlade na scenu, bez dominantne uloge SDP-a ili bilo koje druge stranke, počeli su ulični protesti. Sagledali smo stanje i ocijenili da se od megalomanskih obećanja može realizovati tek dio i to, umjesto za 3.000 radnika, kako se govorilo, za tek nešto više od 650, koliko ih je na evidenciji nezaposlenih.
Odlukom Skupštine je izdvojeno milion i po maraka, uradili smo kriterijume, a konsenzus je postignut u vezi s povezivanjem staža za one kojima uslovi fondova za penzionisanje to dozvoljavaju.
NN: Imate li podršku članova Vlade za ovih sedam mjeseci?
PAJIĆ: Svaki dan analiziram ono što sam uradio. Ima dana kada pomislim da sve ovo nema smisla, ali još su rijetki. Podrške ima, ali je osposobljenost sastava da se nosi s velikim i vrlo zahtjevnim obavezama vrlo upitna. Još me vode pozitivna razmišljanja, a ako se desi drugačije - povući ću se. Ipak, moj optimizam nije došao u pitanje, a pravi zamah ovog kabineta treba očekivati od naredne godine, kada ćemo sagledati ko može, a ko ne može da prati ovaj ritam i obaveze. Ako se desi da ja budem taj koji hoda brže od većine, povući ću se, ali nikako neću usporiti korak i utopiti se u sivilo "pogleda od pet kilometara iz centra grada" zbog čega zaostajemo u razvoju, primjera radi, u odnosu na Bijeljinu, čiji je budžet godinama višestruko manji od brčanskog. Želim da se ugledamo na razvijeniji svijet, da dovedemo strane kompanije i ulagače, otvaramo nova radna mjesta, živimo bolje i kvalitetnije.