Republička uprava Civilne zaštite nema adekvatno i trajno riješeno pitanje izvora i načina finansiranja poslova koji se tiču Civilne zaštite, izjavio je Dragan Štark, načelnik odjeljenja za obuku, međunarodnu saradnju i informisanje u ovoj upravi.
On je objasnio da ta činjenica vuče za sobom veoma ozbiljne posljedice kada je u pitanju opremljenost i obučenost snaga Civilne zaštite.
"U ovom trenutku ne možemo reći da su snage i sredstva kojima Civilna zaštita raspolaže dovoljni da se ona suprotstavi prirodnoj ili bilo kojoj drugoj nesreći", kazao je Štark.
NN: Da li je RS zaštićena od prirodnih nepogoda?
ŠTARK: Republika Srpska nije potpuno zaštićena od prirodnih nepogoda i nesreća kao od one što je u subotu zadesila Banjaluku. Sve što je u vezi s planiranjem odgovora i mogućnosti odgovora vezano je za način finansiranja i mogućnosti jedne lokalne zajednice da odgovori na takve nesreće. Banjalučke nadležne službe su adekvatno odgovorile na vremensku nepogodu koja je zadesila taj grad. To je bilo u nadležnosti redovnih službi i urađeno je onako kako je moglo i kako je trebalo biti urađeno. Niko nije mogao da zna da će vjetar i kiša biti toliko jaki. Službe su uradile svoj dio posla. Ja mogu samo da naglasim da je sprovođenje preventivnih mjera od velikog značaja, posebno kada je riječ o tehničkim rješenjima, kao naprimjer otpadne vode, građevinska rješenja i slično.
NN: Da li je uopšte bilo potrebe da bude angažovana Civilna zaštita?
ŠTARK: Vjerovatno su nadležni ocijenili da su redovne službe mogle uraditi svoj dio posla adekvatno. Da su procijenili drugačije, imali bi na raspolaganju jedan dio snaga Civilne zaštite.
NN: Da li se Civilna zaštita angažuje posljednja?
ŠTARK: Svuda u svijetu vam je ustaljena praksa da se prvo angažuju redovne hitne službe, jer lokalna zajednica najbolje zna koliki su njeni kapaciteti i šta i koliko može. Ukoliko one ne mogu same da se nose s tim, onda se angažuje Civilna zaštita, a potom svi građani.
NN: Koliko je puta Civilna zaštita intervenisala ove godine?
ŠTARK: Ove godine nije bilo potrebe za intervencijama kada su u pitanju prirodne nepogode, ali je, sa druge strane, Civilna zaštita bila aktivna kada su u pitanju deminiranja i uklanjanja eksplozivnih materija.
NN: Koliko je Civilna zaštita tehnički i ljudski osposobljena?
ŠTARK: Civilna zaštita u RS nema adekvatno i trajno riješeno pitanje izvora i načina finansiranja poslova koji se tiču Civilne zaštite. Sama ta činjenica vuče za sobom veoma ozbiljne posljedice kada je u pitanju opremljenost i obučenost snaga Civilne zaštite. Mi u ovom trenutku ne možemo reći da su snage i sredstva kojima Civilna zaštita raspolaže dovoljni da se suprotstavi prirodnoj ili bilo kojoj drugoj nesreći.
NN: Pomenuli ste finansije. Kolika su sredstva kojima raspolaže Civilna zaštita?
ŠTARK: Mi raspolažemo onim finansijskom sredstvima koja su za ovu godinu odobrena iz budžeta Vlade RS. Tu nije bilo sredstava za opremanje i sredstava za obuku. Na nivou lokalnih zajednica to je raznoliko riješeno, u zavisnosti od potreba i u mogućnosti pojedine opštine. Neke izdvajaju veća sredstva, neka manja, ali generalno gledano, ta sredstva nisu dovoljna za te svrhe. U novom zakonu koji je u izradi nastojimo da pronađemo rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za nas i za Vladu RS i usklađeno s mogućnostima RS. Još jednom napominjem da nedostatak finansija ostavlja velike posljedice na obučenost i opremljenost Civilne zaštite u kriznim situacijama.
NN: Šta još, osim većeg finansiranja, predviđa novi zakon o Civilnoj zaštiti?
ŠTARK: Pored toga, on će podrazumijevati veću odgovornost pravnih i fizičkih lica koja mogu biti uzrok nekih nesreća i koji mogu da prouzrokuju ozbiljne materijalne štete. Njihova odgovornost mora preciznije biti utvrđena u smislu da ona lica koja su osjetljiva na određene vrste nesreća snose odgovornost i u domenu planiranja i u domenu preventivnog djelovanja.
NN: Da li imate podataka kolika je bila šteta ove godine od prirodnih nepogoda u RS?
ŠTARK: Za ovu godinu nemamo još podatke o materijalnim štetama u RS, čekamo kraj godine kako bismo dobili godišnje izvještaje civilnih službi u lokalnim zajednicama. Što se tiče 2008. godine, ukupna šteta bila je nešto preko 10 miliona maraka. To su nesreće koje su nastale od posljedica poplava, olujnog vremena i grada, od suše, požara i klizišta, štete nastale od bruceloze i ostalih zaraznih boilesti, od aktiviranja NUS-a i štete nastale usljed odrona. Napominjem da su ovi podaci nepotpuni, te da ima još štete koja nam nije prijavljena.