Kao grad uopšte nismo u sjenci Sarajeva, a gledajući po urbanističkom i komunalnom sistemu već mislim da smo u mnogo čemu apsolutno bolji i za to imam i argumente, kazao je u intervjuu za "Nezavisne" Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke.
Govoreći o ovogodišnjem budžetu, istakao je da će grad ispuniti svoju definisanu funkciju i da će građanima Banjaluke obezbijediti sve usluge koje treba, te da isfinansirati sve što treba.
NN: Kako ocjenjujete proteklu godinu u Banjaluci, koliko je bila uspješna i da li su izostale neke planirane aktivnosti?
DAVIDOVIĆ: Ako gledate iz ugla koliki je budžet bio prošle godine, možda imamo razloga da ne budemo baš u potpunosti zadovoljni. Takođe, poređenja radi 2008. godine, koja je bila jako uspješna, imali smo budžet 189 miliona KM, a prošle oko 139 miliona. Najveći pad je došao zbog manje prihoda od uređenja građevinskog zemljišta i pada građevinske djelatnosti. Iz drugog ugla, kada gledate da li je grad funkcionisao normalno i izmirio svoje obaveze, onda možemo sa sigurnošću reći da smo uspješno završili godinu, jer se u gradu ništa nije osjetilo u funkcionisanju komunalnih djelatnosti i izmirili smo sve obaveze. Nikome ništa ne dugujemo, osim za poslove koji su u toku, koji još nisu završeni i koji će biti predmet ove godine i zato smatram da je prošla godina uspješna.
NN: Kako ocjenjujete usvojeni budžet za 2012. godinu i da li je on socijalni ili razvojni?
DAVIDOVIĆ: Budžet za 2012. godinu je približan prošlogodišnjem i, gledajući iz tog ugla, opet ćemo se ponašati na sličan način, a to je da grad ispuni svoju definisanu funkciju i da građanima Banjaluke obezbijedimo sve usluge koje treba, te da isfinansiramo sve što treba. Raniji budžeti su bili dominantno razvojni, poput onih iz 2008. i 2009. godine, jer je značajan dio sredstava izdvajan za investicije. Rekao bih da je ovogodišnji budžet izbalansiran, te da je jednako i socijalni i razvojni, s obzirom na to da će nivo investicija iz budžeta biti manji, kao što je to bilo i prošle godine.
NN: Neke stavke u Programu zajedničke komunalne potrošnje su umanjene, bez novih investicija. Kako to komentarišete?
DAVIDOVIĆ: Biće investicija u Banjaluci i ove godine, ali sigurno ne u obimu kao ranije. Radiće se druga faza izgradnje groblja u Vrbanji, koja bi trebalo da bude završena u 2012. godini, zatim veliki projekti vodosnabdijavanja na seoskom području. Takođe, završili smo aranžman za projekat vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u urbanom području grada vrijedan 38 miliona KM i to je najveća pojedinačna investicija od kada sam ovdje. Isto tako, imamo namjeru izgraditi još ambulanti, vrtića, te asfaltirati određene saobraćajnice.
NN: Slažete li se s tim da gradu nedostaju neki ključni objekti, poput adekvatnog sajamskog prostora, aerodroma i drugih?
DAVIDOVIĆ: Slažem se s vama potpuno. Ima oko 40 kapitalnih projekata za koje smatram da su potrebni ovom gradu. Oni će sasvim sigurno biti planirani u narednom periodu i to niko neće moći izbjeći, bez obzira na to koja politička opcija će biti na vlasti. Sajamski kompleks, koncertna dvorana, mostovi i ostale kapitalne investicije, koje su razvojna pitanja Banjaluke, ne mogu biti riješena za dvije ni za pet, a neka ni za deset godina.
U Banjaluku se doselilo najviše ljudi u BiH i prema tome grad se razvija i rastu potrebe, pa nedostaje mnogo toga. Mnogo smo uradili i to neće da priznaju samo oni koji ne žele.
NN: Šta je sa dosta najavljivanim infrastrukturnim projektima u gradu koji nisu realizovani, poput rekonstrukcije parka "Mladen Stojanović", žičare na Banj brdu, Kastela, mosta kod "Vitaminke"...?
DAVIDOVIĆ: To su projekti u kojima smo stigli do neke faze, ali su nedvosmisleno projekti koje smo locirali u Strategiji razvoja grada. Park "Mladen Stojanović" neće biti rekonstruisan u ovoj godini, žičara prema Banj brdu takođe, jer nećemo imati ta sredstva. Kad je Kastel u pitanju, završena je projektna dokumentacija i obezbijedili smo 2,5 miliona evra iz IPA fondova i sanacija će sasvim sigurno početi. Most kod "Vitaminke" je u nadležnosti "Puteva RS", s obzirom na to da je dio magistralnog puta. Takođe, ima i niz drugih projekata koji su potrebni gradu, poput veletržnice i ostalih.
NN: Kako komentarišete novi Zakon o lokalnoj samoupravi, koji predviđa veća ovlaštenja načelnika i gradonačelnika u RS?
DAVIDOVIĆ: Nema tu nekih većih ovlaštenja, jer uvijek treba da ih vežete uz odgovornost. Uvijek sam za princip direktne pojedinačne odgovornosti. Suština je da je načelnik opštine, kako piše u zakonu, odgovoran za sve i svašta, a ako je tako onda ima pravo da izabere svoje saradnike, a ne da mu ih neko drugi bira, zbog toga što onda preuzima potpunu odgovornost na svoja leđa. U nekim opštinama ima suprotnosti, jer načelniku nametnu ovog ili onog, koji objektivno nije kompetentan, a načelnik snosi odgovornost. U novom zakonu ne vidim neka veća ovlaštenja i moje iskustvo je da se zna pojedinačna odgovornost, po imenu i prezimenu.
NN: I dalje postoje neke ocjene da je Banjaluka u sjenci Sarajeva. Slažete li se s tim?
DAVIDOVIĆ: Mislim da su prije rata Banjaluka, Mostar i Tuzla kao regionalni centri, mnogo više bili u sjenci Sarajeva nego što je to slučaj danas. Govorim to iz iskustva, kada sam radio u "Elektroprivredi", jer su se odnosi u BiH reflektovali kroz nju. Kad smo se borili za raspodjelu prihoda, uvijek su na jednoj strani bili Mostar, Tuzla i Banjaluka, a na drugoj Sarajevo. Osjećali smo se oštećeno, jer je sav novac išao u Sarajevo. Mislim da je to danas mnogo manje izraženo, jer je Banjaluka dobila jednu novu ulogu. To pitanje statusa Banjaluke u odnosu na Sarajevo je, prije svega, pozicija RS u BiH. Mislim da kao grad uopšte nismo u sjenci Sarajeva, gledajući po urbanističkom i komunalnom sistemu, već mislim da smo u mnogo čemu apsolutno bolji i za to imam i argumente. Nema govora o nikakvoj sjenci, a Banjaluka danas ima jednu sasvim drugačiju poziciju nego prije rata u odnosima u BiH.
NN: Šta će za Banjaluku značiti primjena Zakona o porezu na nepokretnosti?
DAVIDOVIĆ: Mislim da je to pravedan zakon koji je omogućio da opštine ubiru određene prihode od vlasnika nekretnina, da bi ta sredstva išla u budžet opštine i ide u tom pravcu da onaj ko ima više nekretnina mora više da plati. Treba reći da opštine ne vrše naplatu, već Poreska uprava RS u njihovo ime, a sva sredstva pripadaju opštinama. Skupština grada je donijela odluku da ta stopa bude 0,18 odsto u Banjaluci, a prema informacijama iz Poreske uprave obrađena je 101.000 nekretnina u Banjaluci, a još 7.000 je u obradi i ukupna vrijednost obrađenih je oko 8,4 milijarde KM.
NN: Problem grada je legalizacija bespravno izgrađenih objekata. Da li je prikupljen očekivan broj prijava za legalizaciju?
DAVIDOVIĆ: U Banjaluci je 1969. godine zadnji put vršena legalizacija nelegalno izgrađenih obekata i možete misliti koliko ih je izgrađeno dosad i to nije rezultat samo ovog vremena. Procjenjuje se da od tada do danas u Banjaluci ima oko 15.000 bespravno izgrađenih objekata. Dosad se javilo oko 7.500 vlasnika nekretnina, te je legalizovano oko 1.500 objekata. Mogli smo završiti sve, ali je problem što ti objekti većinom imaju neriješen status zemljišta na kojem su i to prethodno mora biti riješeno.
Sporan rad nekih sudskih vještaka
NN: Koliko je isplata zbog sudskih presuda grad izvršio dosad, kao u slučaju "Kobilj", te da li će ih još biti?
DAVIDOVIĆ: Ovdje se radi o sudskim presudama koje su van kontrole lokalne zajednice i ne znamo koje će i kakve biti u 2012. godini. Od Pravobranilaštva RS, kao pravnog zastupnika grada, dobili smo spisak predmeta, što ne znači da ih nema još. Takođe, za neki predmet saznamo tek kada je tužba u odmakloj fazi. Bilo ih je u prošlim vremenima puno, kao i pred kraj prošle godine, što nam je napravilo problem, pa nam je s računa uzeto skoro četiri miliona KM po sudskim presudama. Jedan od predmeta je Banjsko-rekreacioni centar "Šeher", koji nije jedini, jer smo imali i predmet iz 1977. godine za Robnu kuću "Kastel" od preko milion maraka i druge. To su sve predmeti iz ratnog, neposrednog poratnog perioda ili iz perioda od prije rata. Mislim da ovdje ima dosta nepravde prema gradu, a skrenuo bih pažnju na jedan broj sudskih vještaka koji enormno procjenjuju nekretnine koje ne vijede toliko i pokušavamo to osporiti, ali sudovi prihvataju. Mislim da je sazrelo vrijeme da otvorimo tu priču, jer je opšti interes u nekim situacijama zanemaren za račun nečijeg ličnog. Imamo dosta argumenata i kad su u pitanju neki sudski vještaci za koje smo uočili da se ponašaju nemoralno. Pokrenućemo pitanje njihovih licenci, jer ako vam neko u gradu straćaru koja ne vrijedi realno ni 200 KM po kvadratu procijeni na 2.000 KM, onda je očito da se radi o nemoralu i sprezi s nekim.
Lauš bio oštećen
NN: Stanovnici Lauša godinama traže dječje igralište. Kad će ga dobiti?
DAVIDOVIĆ: Lauš je jedno od naselja koje nema sve ono što bi trebalo da ima, ali je mnogo toga urađeno dosad, a samo naselje je nastalo na specifičan način. Meni lično je Lauš uvijek negdje u mislima, jer je bio mnogo godina za mnogo šta oštećen. Kompleks sa sportskom dvoranom i školom je zemljište u vlasništvu ZZ "Agropromet" i pokušavamo ga vratiti lokalnoj zajednici. Dječje igralište je potrebno Laušu i trudićemo se da uložimo što više budemo mogli u ovo naselje.