Intervju

Pratite nas na Google news

Dražen Vrhovac za "Nezavisne": Za stambene kredite dato više od pola milijarde KM

Dražen Vrhovac za "Nezavisne": Za stambene kredite dato više od pola milijarde KM
Foto: Velibor Tripić | Dražen Vrhovac za "Nezavisne": Za stambene kredite dato više od pola milijarde KM
Goran Lajić

U Republici Srpskoj do sada je putem stambenih kredita plasirano više od 560 miliona KM za 12.100 korisnika, kaže Dražen Vrhovac, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, a trenutno je u otplati 6.510 stambenih kredita u iznosu od 284 miliona KM.

Vrhovac je u pisanom intervjuu za "Nezavisne" dodao je da je mladim bračnim parovima do 30 godina starosti u decembru prošle godine omogućeno da se kreditno zaduže po fiksnoj kamatnoj stopi od tri odsto na godišnjem nivou.

Vrhovac je istakao da će fokus IRB RS i dalje ostati na finansiranju socijalne i ekonomske obnove i razvoja RS, prije svega u onim okolnostima kada bi one mogle značiti prepreku održivom ekonomskom i društvenom rastu i razvoju naše RS.

NN: Kako je IRB poslovao prošle godine? U kom obimu je realizovan plan kreditnih plasmana i kakav je odnos u vezi s pitanjem privrede i stanovništva?

VRHOVAC: Iza IRB RS je, po svim preliminarnim pokazateljima, još jedna izuzetno uspješna poslovna godina. Putem kreditnih linija plasirano je 155 miliona KM, od čega je oko dvije trećine odobreno pravnim licima. Plan kreditnih plasmana za prošlu godinu premašen je za oko 70 odsto. Dodatno je, kroz ulaganja u hartije od vrijednosti plasirano oko 66 miliona KM.

NN: Koliko korisnika stambenih kredita IRB trenutno ima? Da li je u planu izmjena pravila za plasmane ovih kredita?

VRHOVAC: Do sada je putem stambenih kredita plasirano preko 560 miliona KM za 12.100 korisnika. Trenutno je u otplati 6.510 kredita u iznosu od 284 miliona KM. Uslovi pod kojima se odobravaju sredstva za ove namjene kontinuirano se prilagođavaju zahtjevima i potrebama krajnjih korisnika i tako ćemo nastaviti reagovati i u narednom periodu. Posljednjim izmjenama pravila iz decembra prošle godine, omogućeno je mladim bračnim parovima do 30 godina starosti da se kreditno zaduže po fiksnoj kamatnoj stopi od tri odsto na godišnjem nivou.

NN: Kada je u pitanju tržište kapitala, gdje i koliko je IRB najviše ulagao u proteklom periodu?

VRHOVAC: U hartije od vrijednosti emitenata iz RS do sada je uloženo gotovo 560 miliona KM, od čega je preko 100 miliona bilo namijenjeno domaćoj privredi. U istom periodu podržano je 28 emisija municipalnih obveznica sa ukupno 71 milion KM, što je doprinijelo razvoju infrastrukture i realizaciji prioritetnih projekata na lokalnom nivou. Oko 13 odsto ukupno ostvarenog prometa na Banjalučkoj berzi u periodu od 2008. do danas, činile su upravo investicione aktivnosti IRB-a. Naše opredjeljenje je da i u narednom periodu nastavimo da budemo prisutni na tržištu kapitala, u skladu sa svojim politikama ulaganja i prepoznatim potrebama da se društveno-ekonomski prioriteti RS realizuju upravo na ovaj način.

NN: Ima li problema kod otplate direktno podijeljenih zajmova, kao i naplate kupljenih obveznica preduzeća i opština?

VRHOVAC: Jedan od zadataka IRB RS je ulaganje u infrastrukturne projekte jedinica lokalne samouprave putem emitovanih obveznica. Neke od jedinica lokalne samouprave uredno izvršavaju svoje obaveze, a pojedine su se suočile sa smanjenjem budžetskih prihoda. S tim jedinicama lokalne samouprave IRB RS je dogovorila izmirenje obaveza na način koji je prihvatljiv za obje strane.

Kada su u pitanju direktni zajmovi, IRB RS dijeli sudbinu svih ostalih poslovnih banaka u procentima koji su prosjek bankarskog tržišta. Svi direktni plasmani višestruko su obezbijeđeni adekvatnim kolateralom, a kod pojedinih klijenata IRB RS bio je prinuđen da pokrene prinudni postupak naplate potraživanja.

NN: Koliko zahtjeva za restrukturiranje ste odobrili i u kojoj vrijednosti?

VRHOVAC: U cilju povećanja atraktivnosti preduzeća koja su predmet privatizacije, Zakonom o privatizaciji državnog kapitala data je mogućnost finansijskog restrukturiranja duga u akcije preduzeća, radi efikasnog završetka procesa privatizacija. Ovaj postupak sprovodi se isključivo na inicijativu preduzeća sa državnim kapitalom. Do sada je realizovano 11 zahtjeva za restrukturiranje, čime je dug u iznosu od 81 milion KM pretvoren u akcije ovih preduzeća.

NN: Kakve konkretno aktivnosti IRB RS sprovodi kada je u pitanju podrška stranim investitorima, ali i domaćoj privredi?

VRHOVAC: IRB svojim djelovanjem snažno podržava i stimuliše strane investitore da djeluju u RS. Treba imati u vidu da naročito povoljnim uslovima finansiranja podržavamo nova ulaganja, prije svega u realni sektor ekonomije, čime se stvaraju pretpostavke za povećanje zaposlenosti i poboljšanje životnog standarda naših građana. Takođe, među korisnicima naših sredstava nalaze se i oni koji su nekada ranije kao strani investitori došli na ove prostore, što svakako govori u prilog našoj aktivnoj ulozi u stvaranju održivih ulaganja i njihovom daljem podsticanju. IRB RS putem aktivnosti međunarodne saradnje dodatno unapređuje imidž RS kao mjesta povoljnog za ulaganje i poslovanje.

Kada je u pitanju razvoj domaće privrede, nedavno je smanjena kamatna stopa sa 4,4% na 3% u kreditnoj liniji za preduzetnike i preduzeća na kredite za nabavku novih tehnologija i opreme, što će privrednicima omogućiti njihov razvoj i povećanje konkurentnosti.

NN: Dokle je došla reorganizacija IRB-a, koju i MMF zahtijeva? Šta je do sada konkretno urađeno i šta predstoji u narednom periodu?

VRHOVAC: Svi učesnici u procesima reorganizacije IRB RS, a tu mislim i na predstavnike Međunarodnog monetarnog fonda i na predstavnike Svjetske banke, saglasni su da IRB kao sistem dobro funkcioniše i da postiže odlične rezultate u onome što radi. Međutim, isto tako smatraju i da uvijek postoji prostor za dodatna unapređenja koja bi obezbijedila efikasnije funkcionisanje sistema u cjelini.

U ovom momentu vode se razgovori o mogućnostima inkorporiranja dobre prakse iz zemalja Evropske unije, uzimajući u obzir specifičnosti naše privrede. Ono što je izvjesno jeste da će fokus IRB-a i dalje ostati na finansiranju socijalne i ekonomske obnove i razvoja RS, prije svega u onim okolnostima kada bi one mogle značiti prepreku održivom ekonomskom i društvenom rastu i razvoju naše RS.

U narednom periodu predstoji usaglašavanje konačnog sadržaja strateške izjave za IRB kojom će biti postavljen smjer budućeg djelovanja i razvoja IRB RS i fondova kojima upravlja.

NN: Kakvo stanje ste zatekli u IRB-u po dolasku na njegovo čelo? Poznato je da su svojevremeno, zbog problema na čelu ove institucije, kreditni plasmani bili prepolovljeni. Da li je do danas IRB uspio da stane na svoje noge?

VRHOVAC: Kao što sam već naglasio, iza IRB RS je još jedna izuzetno uspješna poslovna godina. U 2018. godini, IRB i fondovi ostvarili su ukupnu dobit od gotovo 21 milion KM. Kako je plan plasmana za 2019. godinu značajno premašen, očekujemo da je ovaj pozitivni trend nastavljen i u godini koja je iza nas.

Takođe, treba napomenuti da je Investiciono-razvojna banka jedna od dominantnih finansijskih institucija u RS koja se u svom radu rukovodi razvojnim potrebama i prioritetima privrede i stanovništva RS. IRB ima jasno utvrđen plan i poslovnu politiku i za ovu godinu koja upravo odgovara potrebama i prioritetima društvenog i ekonomskog rasta i razvoja u našim uslovima.

Nastavak pružanja finansijske podrške razvojnim i ostalim prioritetnim projektima, pod izuzetno povoljnim i stimulativnim uslovima, biće jedan od prioriteta u radu IRB-a i u narednom periodu tako da očekujemo dodatni rast i širenje obuhvata naših ukupnih operacija na finansijskom tržištu RS.

NN: Nakon nekoliko godina pauze, Vaša prethodnica na mjestu direktora IRB-a Snežana Vujnić na jesen je podnijela izvještaj o poslovanju IRB-a i fondova kojima upravlja. Namjeravate li Vi tokom ove godine da podnesete izvještaj poslanicima Narodne skupštine RS?

VRHOVAC: Izrada izvještaja o poslovanju IRB RS definisana je zakonom i IRB RS će poštovati zakonske odredbe.

Privatizacija "Krajinapetrola"

Dražen Vrhovac osvrnuo se i na nedavnu ponudu banjalučke kompanije "Nes" za preuzimanje akcija "Krajinapetrola", ističući da je nije prihvatio nijedan fond u državnom vlasništvu.

"Dalja privatizacija određena je Planom rada IRB RS za ovu godinu pa tako i privatizacija ovog privrednog društva, dok će se o samoj dinamici IRB RS usaglašavati sa Vladom RS", rekao je Vrhovac.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije