Niz problema sa kojima se Institut za nestala lica BiH susreo na početku svoga rada pokazuju da oni nisu splet okolnosti već poltičkih igara s ciljem da ova institucija ne zaživi, smatra Dušan Šehovac, predsjednik UO ovog instituta.
Ističe da, i pored dogovora sa Ministarstvom finansija i trezora BiH i odluke Savjeta ministara, zaposleni nisu primili plate skoro pet mjeseci, a sve što je funkcionisalo dok je nadležnost bila na entitetima, sada se pokušava blokirati.
NN: Saopšteno je da je Savjet ministara BiH nakon pet mjeseci odobrio isplatu plata zaposlenima u Institutu? Jesu li one isplaćene i jesu li riješeni problemi sa zdravstvenim osiguranjem?
ŠEHOVAC: Koliko znamo, Savjet ministara potvrdio je naš pravilnik o platama koji je nastao kao rezultat kompromisa između naših prijedloga, koje su ranije usvojili, a neće da ih primjenjuju, te Pravilnika koji je kasnije korigovan u dogovoru sa pomoćnikom ministra finansija Rankom Šakotom. Po novom pravilniku, dogovoreno je da sa primjenjuju koeficijenti kakvi su u institucijama BiH uz stimulacije od 30 do 50 odsto za one ljude u Institutu koji rade na terenu. Ti ljudi u dodiru su sa otrovima, izlaze u minska polja, iskopavaju skelete i rade u najtežim uslovima. Za njih smo tražili razumijevanje, jer ne možemo ih izjednačiti sa sekretaricama koje sjede u Savjetu ministara. Iz poštovanja prema poslu koji oni obavljaju nismo mogli prihvatiti da njihovi koeficijenti budu izjednačeni sa koeficijentima ostalih službenika. Plate ni danas nema, a ovi ljudi su u trenutku dok govorim na terenu i rade na ekshumacijama. Oni već pet mjeseci nemaju plate, dnevnice, zdravstveno osiguranje i ne mogu na liječenje u slučaju povrede, ne plaćaju rate za kredite... Još nismo dobili odluku Savjeta ministara da možemo primjenjivati Pravilnik, a u Trezoru takođe tvrde da nisu dobili nikakvo tumačenje. Nalazimo se u pat poziciji već peti mjesec, držva ne primjenjuje svoja akta, a naša ne prihvata. Stav kolegijuma direktora i UO je da sačekamo mišljenje Savjeta ministara još koji dan jer očekujemo da će se i oni uozbiljiti.
NN: Da li je ovo čekanje plata tehničke prirode ili plod političkih igara?
ŠEHOVAC: Nakon pet mjeseci i ovih svih igara s pravilnicima za plate, neuvrštavanje u Zakon o platama, problema sa radom sudskih vještaka i mjesne nadležnosti tužilaca, ne možemo reći da je ovo pitanje nesporazuma i grešaka u komunikaciji. Sve izgleda da se radi na tome da ne zaživi institucija od državnog značaja nego da se vrati nazad na entitetsko i nacionalno traganje. Najsvetije je otkriti istinu porodicama da nađu svoje nestale srodnike i zato je kontinuirano poigravanje s ljudskim sudbinama potpuno neshvatljivo. Zato mi se čini da je Institut upao u crnu rupu najvećih gluposti koje proizilaze iz podjela u BiH.
NN: U čemu je problem sa radom vještaka sudske medicine?
ŠEHOVAC: Osnovni problem bio je u članu zakona gdje piše da će oni dobiti novac onog trenutka kada naprave izvještaj, potpišu obdukcijski nalaz i kada se identifikuje osoba. Međutim, oni mnogo rade i ima rezultata, ali oni se ne mogu verifikovati dok se ne uporedi nalaz krvi i ne dobije identitet. Znači, ima mnogo njihovog posla koji se po tom članu ne bi plaćao i oni se pribojavaju toga. Nadam se da će Savjet ministara usvajajući pravilnik o plaćanju ekshumacija to poštovati, te da će oni dobiti za urađeni posao adekvatne naknade. Mi smo u Pravilniku ponduili naknadu od 690 KM, a do sada su dobivali 100 KM, s tim da su dobivali pojedinačne naknade u različitim fazama rada u zavisnosti od kantona do kantona ili entiteta. Ovim bi se ujednačila ta plaćanja, a smanjili troškovi. Trebalo bi povećati broj sudskih vještaka i onda to više ne bi bio monopol jedne grupe.
NN: Porodice nestalih žale se da je dug proces DNK analize?
ŠEHOVAC: Ne postoji nijedan uzorak krvi koji je uzet, a da nije finaliziran. Ne može se uputiti primjedba Međunarodnoj komsiji za nestale i centrima za DNK anlizu da ne rade svoj posao. Ima teškoća, ali oni zaista rade na tome.
NN: Članovi udruženja izlazili su s podacima da su davali uzorke prije nekoliko godina, a da nema rezultata?
ŠEHOVAC: Mislim da to nije tačno. Ove institucije rade svoj posao i da nije pošteno optuživati ih za bilo kave opstrukcije.
NN: Kakva je saradnja sa udruženjima porodica nestalih?
ŠEHOVAC: Zakonodavac je propisao da u Institutu postoji Savjetodavni odbor sa šest predstavnika udruženja, po dva predstavnika hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda. Oni bi trebalo da budu spona između potreba, zahtjeva i interesa porodica nestalih, te da prate rad organa Instituta i daju savjete. Međutim, oni još ne rade kao cjelina nego dobijamo pisma, zahtjeve odvojeno od ovih udruženja. Tako da su jedni za jedno, drugi za nešto drugo, a treći su protiv i jednog i drugog. Nemamo zajedničkog stava.
NN: Da li to znači da Savjetodavni odbor ne radi?
ŠEHOVAC: Radi na stari način razmimoilaženja i po principu svako za svoje protiv drugih. To je neproduktivno. Ne znam zašto se ne bi mogao pružiti primjer iz ove institucije gdje se dijeli ista teška subina, pa da zajedno odu na obilježavanje stradanja u Potočarima, ali i u Kravicama ili Bugojnu? Oni su predstavnici najranjivije kategorije društva i na početku zajedničkog rada mogli bi pokazati da je zločin isti ma gdje se desio.
NN: Kada će biti imenovan kolegijum direktora Instituta?
ŠEHOVAC: Javilo se 14 kandidata od koji četiri ne ispunjavaju uslove. Ostalih deset doći će na intervju. Tražićemo odgovore na niz pitanja od važnosti za rad Instituta i zahtijevaćemo da to budu ljudi koji će se u potpunosti posvetiti ovom poslu, a ne da se usput bave privatnim biznisom ili politikom.
NN: Koliko će na odluku uticati što se udruženja iz RS bune protiv Amora Mašovića, koji je aktivan u politici?
ŠEHOVAC: Uz njih se bune i bošnjačka udruženja koja insistiraju da bude izabran Mašović. Mi ćemo spisak kandidata poslati Centralnoj izbornoj komisiji da provjeri eventualni sukob interesa kod svakog od njih, a onda ćemo nastojati objektivno da prosudimo ko su najkvalitetniji ljudi za taj posao.
Neriješen status porodica nestalih
NN: Kada će biti urađena centralna baza podataka bez koje porodice nestalih ne mogu ostvariti finansijske naknade koje im zakon garantuje?
ŠEHOVAC: Jedan od osnovnih prioriteta u radu Instituta je stvaranje centralne evidencije podataka o nestalim osobama na nivou BiH. Već smo dogovorili da ćemo preuzeti od ICMP-ija njihov softver, koji ćemo popunjavati uz njihove podatke i podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i entitetskih komisija za nestale osobe. Još čekamo s tim, jer nismo u mogućnosti da zaposlimo nove ljude koji će raditi na ovoj bazi podataka. Na osnovu te baze porodice nestalih ostvarivaće svoja statusna prava. Oni sada ta prava ne ostvaruju, odnosno od ove godine su izgubili mogućnost da im entiteti izdaju uvjerenja jer je istekla ta odluka nakon osnivanja Instituta. Sada je nastupio jedan vakuum i tražimo od Ministarstva pravde BiH da neka institucija izdaje uvjerenja ovim porodicama na osnovu postojećih podataka.