Intervju

Dušan Topić: Hrvati za most čekaju sredstva EU

Dušan Topić: Hrvati za most čekaju sredstva EU
Dušan Topić: Hrvati za most čekaju sredstva EU
Uroš Vukić

Dušan Topić, direktor JP "Autoputevi RS", kaže da su Kinezi veoma zainteresovani za autoput od Banjaluke do Mliništa i da će do kraja jula dostaviti i neku vrstu studije izvodljivosti i idejnog projekta.

"Kinezi su zainteresovani za velike projekte. Ovo je već drugi put kako dolaze, a Mlinište je specifično, jer taj autoput nije gotov ako se ne nastavi u FBiH i spoji sa Splitom. Došli su i paralelno razgovaraju i sa RS i FBiH i to govori o njihovoj ozbiljnosti. To je veliki projekat", kaže Topić.

Govoreći o mostu na rijeci Savi, kod Gradiške, Topić kaže da Hrvati odugovlače s tim projektom, jer čekaju da postanu punopravna članica EU i da dobiju bespovratna sredstva iz fondova EU, gdje ima ogromnog novca za koji oni nemaju projekata.

NN: Kada će početi naplata putarine na autoputu Banjaluka - Gradiška i koliko će ona koštati, jer često se spominje da je to "mrtva dionica" i da je neisplativa?

TOPIĆ: Šta znači neisplativa? S čime ćemo porediti? Kada je projektovan, ugovaran pa čak i građen nije planirano da se naplaćuje. Kasnije sa idejom širenja mreže i idejom otplate kredita nametnula se neophodnost da se naplaćuje putarina kao svuda u regionu da bi se iz tih sredstava finansirali krediti. Ubrzo ćemo raspisati tender za izgradnju sistema naplate. U zatvorenom sistemu projektovana cijena je deset feninga po kilometru plus-minus deset odsto. U ovom slučaju, odnosno otvorenom sistemu, traži se prosječna cijena koja će biti oko dvije KM plus minus deset odsto.

NN: Da li naplata putarine, s obzirom na intenzitet saobraćaja, može vraćati kredite?

TOPIĆ: Samo iz putarine ne može, ali imamo akcizu na gorivo i u kombinaciji može. Naše projekcije koje smo pravili kada se uzme autoput Banjaluka - Doboj i sa kreditima koje već imamo za autoput Banjaluka - Gradiška i mahovljansku petlju mogu se finansirati iz naših osnovnih prihoda, znači, naplata putarine i akciza za putarine. Kada se izradi most na rijeci Savi, broj vozila će biti daleko veći.

NN: Kada će početi radovi na mostu na Savi?

TOPIĆ: Hrvati taj projekat bojkotuju i čekaju bespovratna sredstva EU. Sada, kada uđu u EU, otvaraju im se neki fondovi u kojima je mnogo novca, a oni nemaju projekata i u šta to da potroše. Te pare će im biti tek za godinu ili dvije. Došli smo u situaciju da smo dobili građevinsku dozvolu i treba da raspišemo tender, ali da bismo ga raspisali, moramo znati koji je izvor sredstava. Mi imamo sredstva, ali oni sada čekaju bespovratna sredstva. Ne možemo sami, radi se o zajedničkom projektu.

NN: Dokle se stiglo s autoputem od Banjaluke do Prnjavora? Kredit još nije stigao u RS?

TOPIĆ: Mi smo u završnoj fazi usaglašavanja kreditnog sporazuma sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za tu dionicu. Paralelno s njima vodili smo čitav postupak i izabrali izvođača radova, na šta su oni dali saglasnost. Treba usaglasiti još neka pitanja i onda idemo na potpisivanje kreditnog ugovora. Nama je bitno da se to što prije potpiše i da se sprovede procedura u našim organima i organima BiH.

NN: Ukoliko sve bude išlo po planu, kada se izvođač može uvesti u posao?

TOPIĆ: Što ranije treba potpisati kreditni sporazum, a onda procedure u našim skupštinama traju minimum dva do tri mjeseca. Uz sav napor da se to ubrza, stvarni radovi ne mogu početi prije jeseni ove godine. Otprilike, kao što smo prošle godine imali za prvu dionicu od Prnjavora do Doboja. Bilo bi veoma važno da počnu na jesen, makar i kasnu jesen, ali da izvođač ima to malo jeseni i čitavu zimu da izvodi sve one pripremne radove, tako da na proljeće, kada počne puna građevinska sezona, može da se krene sa punim intenzitetom.

NN: Kako idu radovi na dionici od Prnjavora do Doboja?

TOPIĆ: Počeli su da rade. "Integral" je nešto više uradio, jer njemu je bilo lakše mobilisati svoje kapacitete pošto je domaći. "Granitu" je trebalo nešto više vremena da se mobiliše, ali već je došao i sada nema računice da leži.

NN: Bilo je nezadovoljstva radom "Granita", jer su dosta kasnili...

TOPIĆ: Tačno je da smo svi bili nezadovoljni, jer su kasnili sa tom mobilizacijom. Pojačali su se sada, ali se još nisu angažovali sa svojim makedonskim resursima. Angažovali su dosta domaćih podizvođača kako lokalnih iz Prnjavora, tako i iz Banjaluke. Čak su ušli u dogovor sa Udruženjem prevoznika za korištenje kamiona, što je veoma dobro. S druge strane, to malo otežava organizaciju posla i upravljanje sa svim tim. I "Granit" i "Integral" su dovoljno iskusni da mogu da organizuju posao na pravi način uz, naravno, našu kontrolu. Zasad je pod kontrolom. Ne kasnimo puno i tek nakon dva-tri mjseca ove pune ljetne sezone moći ćemo reći da li se radi punim kapacitetom ili ne i opet neće biti kasno, jer ima još dvije godine.

NN: Koliko je realan projekat autoputa od Banjaluke preko Mliništa do Splita? Prije nenekoliko dana bila je kineska kompanija i izrazila interes za njega.

TOPIĆ: Veoma je realan. Krajem jula dostaviće nam neku vrstu studije izvodljivosti i idejnog projekta. Mi smo našu mrežu podijelili u tri prioriteta. Prvi je Banjaluka - Gradiška, Banjaluka - Doboj i 5c. Drugi prioritet su Mliništa, Prijedor, Novi Grad i Bijeljina. Za taj drugi prioritet mi nemamo ni studijsku ni plansku dokumentaciju. Kinezi su zainteresovani da rade i studiju, traže velike projekte i Mlnište je specifično, jer nije završen posao ako taj autoput bude izgrađen samo u RS, nego 30 kilometara mora biti urađeno i FBiH da bi se spojio sa Splitom. Kada dođe firma koja paralelno razgovara i sa RS i sa FBiH, onda to nešto govori. Ima interesa i sa njihove i sa naše strane.

Koridor 5c

NN: Dokle je RS stigla sa projektom na Koridoru 5c?

TOPIĆ: Krenuli smo u proceduru javnog privatnog partnerstva i u toku je tender. Prošli smo pretkfalivikaciju i ulazimo u drugu fazu, gdje bi trebalo da zaokružimo tehničku priču o projektu i da krenemo u finansijsku da bismo krajem ljeta znali koliko će to koštati. Kada dobijemo finansijsku ponudu, onda će naše ministarstvo finansija i Vlada RS procijeniti da li je to prihvatljivo i da li možemo to da prihvatimo.

Najčitanije