Ukoliko se budemo opredijelili za formiranje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) RS, Ministarstvo pravde RS je spremno da uz saradnju stručnjaka iz pravosuđa uradi jedan kvalitetan zakon o nezavisnom tijelu čija bi nadležnost bila izbor i imenovanje sudija, kazao je Džerard Selman, ministar pravde RS.
On je istakao da su za RS funkcija i nadležnost VSTS BiH jednostavno nespojive, jer ne može biti dozvoljeno da stranke u postupku biraju sudije, što se već dešava u VSTS-u.
Govoreći o funkcionisanju Suda i Tužilaštva BiH, on je naveo da ove dvije institucije, na osnovu širokog i svojevoljnog tumančenja zakona, preuzimaju određene predmete i nadležnosti okružnih sudova RS, ali i kantonalih sudova u FBiH.
NN: Da li ste dobili povratnu informaciju od Evropske komisije nakon što su im poslati odgovori na pitanja u vezi sa strukturalnim dijalogom?
SELMAN: U Ministarstvu su u toku intenzivne aktivnosti u vezi sa strukturalnim dijalogom i načelno smo dobili termin za nastavak tog dijalog, a to je 10. i 11. novembar u Sarajevu. Svakako da je zakazivanje tog novog sastanka jedan od signala da su stručnjaci Evropske unije (EU) sagledali i shvatili sve odgovore na pitanja koje smo dali. U principu, mi smatramo da je to jedna stepenica više u realizaciji zahtjeva Ministarstva pravde, Vlade RS, ali i predsjednika RS, da damo inicijativu i upozorimo EU, ali i sve institucije u BiH, u čijoj je nadležnosti pravosuđe, da ovako više ne može.
NN: Možete li navesti neke konkretne slučajeve?
SELMAN: Došli smo do podataka da procesuiranje određenih predmeta nije u skladu sa strategijom koja je usvojena na nivou BiH, ovdje prvenstveno mislim na Strategiju rješavanja pitanja ratnih zločina, radi čega je Sud BiH i osnovan. Posebnu pažnju moramo da damo funkcionisanju Suda BiH, jer smo u više navrata vidjeli da ovaj sud kroz takozvanu apelacionu nadležnost u pravni život BiH i njenih entiteta vraća neke odluke koje nisu ni u skladu sa opštim načelima pravne nauke, ali svakako ni sa zakonima koji važe u entitetima. Tako imamo nekoliko odluka gdje se Ustavni sud BiH upustio u meritum i ukinuo odluke entitetskih sudova, a u jednom slučaju je čak "vratio u život" ukinutu odluku, na osnovu čega RS ima štete u budžetu.
NN: Na šta ste još ukazali kada su u pitanju problemi u funkcionisanju pravosuđa?
SELMAN: U pokretanju strukturalnog dijaloga ukazali smo na problem funkcionisanja VSTS-a, gdje smo jednostavno obrazložili predstavnicima EU na koji način on funkcioniše i da je za nas njegova funkcija i nadležnost jednostavno nespojiva, jer ne možete dozvoliti da stranke u postupku biraju sudije, što se već dešava u VSTS-u.
NN: Kako to funkcioniše u praksi?
SELMAN: Pa, na primjer imate pododbore ili određene komisije koje vrše intervjue pa advokati i tužioci intervjuištu sudije, a onda nakon dva, tri mjeseca imate slučaj da ti isti advokati ili tužioci dođu kod tog istog sudije i vodi se krivični postupak. Sigurno je da ćemo iskoristiti ustavno ovlaštenje koje imamo da uradimo jedan zakon o radnom materijalu o VSTS RS, ali ćemo ponuditi i jedno rješenje, na koji način bismo prihvatili da i dalje funkcioniše VSTS BiH. Ićićemo i na inicijativu da Parlametarna skupština BiH usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH, a ne da sud radi na osnovu pravila koje donose sudije koje u postupku pred Ustavnim sudom učestvuju.
NN: Najavili ste donošenje zakon o VSTS-u, da li to znači da će se ići u formiranje VSTS-a na nivuo RS?
SELMAN: Mi i sada imamo ustavnu mogućnost da formiramo VSTS na nivou RS, međutim, ta nadležnost je prenesena na nivo BiH, i to je jedna od tri nadležnosti koje su prenesena u skladu sa Ustavom, ali je prenesena uslovno. Problem je što oni u svakom trenutku žele da dio nadležnosti od entitetskih ministarstava pravde i Ministarstva pravde BiH preuzmu sebi. Međutim, prije svega želimo da vidimo kakvi su rezultati strukturalnog dijaloga i na kojem osnovu će dalje funkcionisati pravosudne institucije u entitetima i u BiH. Ukoliko se budemo opredijelili za tako nešto, Ministarstvo pravde RS je spremno da uz saradnju stručnjaka iz pravosuđa, uradi jedan kvalitetan zakon o nezavisnom tijelu čija bi nadležnost bila izbor i imenovanje sudija. Da li ćemo se opredijeliti da to tijelo vrši samo administrativno-tehničke poslove, a da se sam čin imenovanja odvija pred Skupštinom RS, predsjednikom RS, ili ministrom pravde, to su sve modaliteti koji funkcionišu u nekim zemljama, i nešto što treba definisati.
NN: Šta očekujete od nastavka razgovora u vezi sa strukturalnim dijalogom u Sarajevu?
SELMAN: Moram istaći da nismo zadovoljni samim načinom i pristupom drugih u okviru ovog dijaloga. Vlada FBiH nije željela da učestvuje u davanju odgovora, već je prihvatila odgovore koje je dalo Ministarstvo pravde BiH, jedan dio odgovora je dalo i Tužilaštvo BiH u Sud BiH. Smatramo da nas njihov pasivan odnos i pristup dovodi u situaciju da ćemo uvijek imati jednu nezadovoljnu stranu, koja će uvijek vršiti opstrukciju, a onda će našim rješenjima dati oznaku, kao što se radi i do sada, da nismo za BiH i slično.
Sumnjiva izgradnja državnog zatvora
NN: Predstavnici RS su se povukli iz projekta izgradnje državnog zatvora. Zbog čega i koji su naredni koraci?
SELMAN: Mi smo na tom projektu intenzivno učestvovali od 2005, ali u prethodnih šest mjeseci mi smo povukli svoje predstavnike iz radnih tijela koji vrše kontrolu nad izgradnjom tog zatvora jer do danas nismo dobili nijedan finansijski izvještaj na koji način se troše sredstva za taj projekat. Mi tražimo te finansijske izvještaje i ako utvrdimo da postoje bilo kakve sumnje u vezi s tim, kompletan materijal ćemo predati SIPA i državnom tužilaštvu.
Antidejtonska inicijativa
NN: Kakav je stav RS kada je u pitanju inicijativa da bude formiran vrhovni sud na nivou BiH?
SELMAN: Posljednja instanca u pravosuđu RS za nas je Vrhovni sud i ništa drugo. Određene inicijative koji se javljaju kod određenih pregovarača da budu ukinuti vrhovni sudovi entiteta, kako bi bio formiran vrhovni sud BiH, apsolutno su neprihvatljivi. Oni koji imaju takve ideje jednostavno nisu za funkcionisanje BiH na dejtonskim osnovama. U Dejtonskom mirovnom sporazumu, vrhovni sud na nivou BiH uopšte nije predviđen, odnosno nije predviđena nijedna pravosudna institucija osim Ustavnog suda BiH.