Džerard Selman, ministar pravde RS, kaže da je novi Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela veoma važan u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da im ta imovina neće biti sigurna ni ako se vodi na druge osobe ili nalazi u inostranstvu.
Prema trenutno raspoloživim podacima nelegalno stečene pokretne imovine ima u vrijednosti od oko šest miliona KM.
NN: Koliko je bitan ovaj zakon u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
SELMAN: Ovaj zakon je veoma bitan i važan u borbi protiv organizovanog kriminala i teških krivičnih djela i jedan je iz seta zakona iz strategije u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala koji je usvojen 2009. godine.
NN: Opozicija kaže da ovaj zakon ne donosi mnogo novina. Šta Vi kažete na to?
SELMAN: Mnogi kažu da smo ova rješenja imali u dosadašnjim zakonima. Činjenica je da su postojala, ali su bila nedorečena. Ovim zakonima se daje mogućnost tužilaštvu i sudovima RS, ali i MUP-u i agenciji koja će biti formirana da zaokruže jedan proces koji se odvija od momenta kada se utvrdi da postoji osnov sumnje da je određeno lice steklo imovinu izvršenjem krivičnog djela, pa do unovčavanja te imovine ili uknjižavanjem u zemljišne knjige ukoliko je nepokretna. I dosad su sudovi imali mogućnost da rade dio tog posla, ali osnovna sudska djelatnost je bila da se lice koje je odgovorno kazni u skladu sa zakonom. Imovinska korist koja je stečena na nezakonit način je bila teret za sudove, jer nije bilo tačno i precizno određeno ko tom imovinom i na koji način upravlja.
NN: Kad počinje s radom agencija koja će raspolagati oduzetom imovinom?
SELMAN: Agencija koja će raspolagati predmetima koji budu oduzeti u postupku počinje s radom 1. jula ove godine, kada će se ujedno početi i primjenjivati ovaj zakon. Vlada i Ministarstvo su obezbijedili sredstva da se ona kadrovski i materijalno osposobi.
NN: Na koji način će agencija raspolagati s tom imovinom?
SELMAN: Pokretna imovina će se unovčavati i ona će ići u budžet RS, a nepokretna će se uknjižavati kao imovina RS. Ovdje imamo mogućnost koju je zakon regulisao, a to je da će Vlada RS odlučivati o namjeni korištenja tih sredstava. Naime, zemlje u okruženju koje imaju ovakve ili slične zakone imaju takvu raspodjelu da jedan dio tako dobijenih sredstava ide sudovima i tužilaštvu, dio MUP-u i agenciji, a ostatak sredstava u socijalne svrhe. Mislim da će Ministarstvo Vladi RS predložiti upravo takav način raspodjele, kako bi se sredstva upotrijebila za opremanje institucija koje sprovode zakon.
NN: U kojoj fazi postupka protiv osumnjičenog agencija može da počne sa raspolaganjem oduzete imovine?
SELMAN: Mogućnost da agencija raspolaže imovinom će postojati od onog trenutka kada se utvrdi osnov sumnje da je određeno lice imovinu steklo izvršenjem krivičnog djela. Tada će nadležno tužilaštvo podnijeti prijedlog sudu da se imovina privremeno ili trajno oduzme. Onog trenutka kada sud donese određeni akt kojim se ta imovina privremeno ili trajno oduzima, ona se ustupa agenciji i ona će njom upravljati. Ukoliko se radi o pokretnim stvarima za koje postoje određeni rokovi čuvanja ili sa određenim rokom, agencija će ih prodavati. Ukoliko se u kasnijoj fazi postupka utvrdi da ta imovina nije stečena na nelegalan način, lice će imati mogućnost da od agencije traži naknadu štete čiju će visinu određivati sud.
Što se tiče nepokretne imovine, ona će biti uknjižena na imovinu RS dok se ne dokaže na kakav način je stečena.
NN: Da li postoje orijentacioni podaci koliko iznosi vrijednost nelegalno stečene imovine u RS?
SELMAN: Mi imamo orijentacione podatke koje smo dobijali prilikom izrade ovog zakona i po našim informacijama trenutno ima nelegalno stečene pokretne imovine vrijedne oko šest miliona KM. Za nepokretnu imovinu nisu ni vršene procjene.
NN: Da li će osobe koje su nelegalno stečenu imovinu uknjižile na druge osobe izbjeći dejstvo zakona?
SELMAN: Ovdje se podrazumijeva sva imovina na nelegalan način, bez obzira da li se vršio njen transfer za zavaravanje tragova.
NN: A šta će biti s imovinom koja je od nelegalne zarade kupljena u inostranstvu?
SELMAN: Dio zakona se odnosi i na međunarodnu pomoć po čijim principima ćemo da dobijamo podatke iz drugih zemalja i moći ćemo da od drugih zemalja, ukoliko je to u skladu sa njihovim zakonima, tražimo da ta imovina bude blokirana. Tu imovinu ne bi mogla da prodaje naša agencija, a s njom bi se postupalo kako propisuju zakoni te države u kojoj se nalazi.
NN: Ko će morati dokazivati da li je imovina nelegalno stečena, tužilaštvo ili tuženi?
SELMAN: Inicijalni akt podnosi tužilaštvo kada postoji osnov sumnje da je imovina stečena krivičnim djelom. Tužilaštvo akt podnosi sudu da se imovina privremeno ili trajno oduzme. Lice koje posjeduje imovinu koja je označena da je nelegalno stečena mora da dokaže na koji je način steklo i ukoliko ne uspije da dokaže biće mu oduzeta.