Gdje god se ne bude radilo i gdje god ne bude rezultata, biće smjena, rekao je Aleksandar Džombić, predsjednik Vlade RS, odgovarajući na pitanje hoće li biti još smjena u javnim preduzećima u RS.
Istakao je da je odluku o smjenama donijela Vlada RS u konsultacijama sa koalicionim partnerima o tome koje preduzeće pripada kojoj partiji.
Rekao je da FBiH duguje RS skoro pola godišnjeg budžeta RS, i da će RS novac naplatiti kroz sudske sporove koje vodi. Dodao je da će ekonomska kriza završiti krajem naredne godine.
"Kraj 2012. godine, 2013. i 2014. godinu možemo da smatramo kao godine vraćanja starih stopa privrednog rasta kakve su bile prije svjetske krize 2008. godine", rekao je Džombić.
NN: S obzirom na to da je i dalje prisutna kriza, kada građani RS mogu očekivati da žive bolje?
DŽOMBIĆ: Zadnji kvartal 2012. godine bi mogao biti kvartal za koji možemo reći da će ekonomija izlaziti iz krize. Iako smo već u 2010. godini imali pozitivne impulse, smatrali smo da je rano da 2011. godinu proglasimo godinom izlaska iz krize, i na to upućuju globalna kretanja. Mi smo se opredijelili da u 2011. godini bude prioritetni cilj održavanje socijalne i fiskalne stabilnosti, što je i učinjeno, i što će biti nastavljeno i do kraja godine, a i tokom 2012. godine to će biti naš prioritetni cilj. Kraj 2012. godine, 2013. i 2014. godinu možemo da smatramo kao godine vraćanja starih stopa privrednog rasta kakve su bile prije svjetske krize 2008. godine. Iako naš prioritetni cilj jesu socijalne reforme i održavanje fiskalne i socijalne stabilnosti, mi smo u ovom periodu ostvarili pretpostavke za otpočinjanje novih investicionih ciklusa, prvenstveno u energetiku i izgradnju putne infrastrukture. Investicije počinju već ove godine i karakterisaće naredne dvije do tri godine kroz izgradnju hidroelektrana, termoelektrana i puteva.
NN: Hoće li biti smanjenja plata u javnom sektoru?
DŽOMBIĆ: U toku 2011. godine neće biti smanjenja plata, a u procesu usaglašavanja ekonomske politike za 2012. godinu ćemo pregovarati sa socijalnim partnerima.
NN: Ne isključujete mogućnost da bi moglo doći do smanjenja plata u 2012. godini?
DŽOMBIĆ: Ne, ali sada je rano govoriti o tome.
NN: RS smatra da je veliki dio institucija na nivou BiH formiran nelegalno otimanjem nadležnosti od RS. S obzirom na krizu i reforme, hoće li RS dio novca za zajedničke institucije iskoristiti za saniranje posljedica krize u RS?
DŽOMBIĆ: Kad bi zajedničke institucije pristupile racionalnoj organizaciji svog budžeta sa namjerom da izvrše uštede, vjerovatno ne bi bilo značajnijih problema ni u budžetu RS ni u budžetu FBiH. Imali bismo značajna sredstva kojima bismo mogli podmirivati svoje socijalne i razvojne komponente jer je potpuno jasno da je ustavna nadležnost na entitetima i u smislu socijalnih pitanja, razvojnih, privrednih i svih drugih razvojnih pravaca entiteta kao i odgovornost na servisiranju unutrašnjeg i vanjskog duga. Od kvaliteta budžeta entiteta zavisi da li će se servisirati ino-dug, unutrašnji dug i sva ostala pitanja i obaveze budžeta. Zato je potrebno dati prioritet entitetskim budžetima i neophodno je da zajedničke institucije naprave dodatne uštede i omoguće da se zadrži socijalna i fiskalna stabilnost u BiH. Mi smo na to ukazivali, ali nismo imali razumijevanja. Imali smo enormni rast budžeta zajedničkih institucija s kontinuiranim zahtjevom za dodatnim sredstvima. Kada smo na sjednici Fiskalnog savjeta komentarisali i tražili da bude izvršena racionalizacija, tada smo etiketirani da smo protiv države BiH i da odustanemo od takvih zahtjeva. I dalje insistiramo i nećemo prihvatiti zajednički budžet koji je neracionalan i nerealan. Kada se radi o prenosu nadležnosti, radi se o oko 60 nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH prije dolaska Vlade 2006. godine, a najveći dio njih ili gotovo sve su neracionalne i više koštaju građane RS, FBiH i BiH nego kad su bile na entitetskom nivou. Jedan od značajnih problema je reforma PDV-a jer je došlo do promjene fiskalne strukture unutar BiH. Do tada se za zajedničke institucije izdvajalo onoliko koliko se donese odluka u budžetima entiteta, a od tada je formiran jedinstveni račun na nivou BiH, gdje se u prioritetu izdvaja za zajedničke institucije, a onda u određenom procentu, koji treba da odražava krajnju potrošnju, sredstva prebacuju entitetima.
NN: Znači, prvo se namiruju zajedničke institucije, a entitetima šta ostane?
DŽOMBIĆ: Upravo tako.
NN: Odnosno, uzima se novac od entiteta, a entiteti ne mogu to promijeniti?
DŽOMBIĆ: Taj se zakon sada ne može promijeniti. Mi možemo uticati i utičemo tako što nećemo dati saglasnost da budžet institucija enormno raste, nego želimo da ga zadržimo u nekim okvirima u kojima bi on mogao da funkcioniše sasvim normalno, što je u interesu svih građana BiH. Dakle, da ne bude rasipnički, nego da je to jedan racionalan budžet, i na takav način preko Fiskalnog savjeta i utičemo. Ali što se tiče jedinstvenog računa UIO, trebamo saglasnost svih da bismo promijenili taj sistem. Osim toga, problem je i kod rasporeda sredstava. Stalno se dešava da je RS oštećena za određena sredstva. Mi smo predlagali da izmijenimo sistem indirektnog oporezivanja i uvedemo tri računa, tako da svako naplaćuje sredstva na svoj račun. Onda ne bi bilo primjedaba u vezi s rasporedom.
NN: FBiH duguje RS 50 miliona na računu UIO, a ogroman novac duguje penzioni fond FBiH jer FBiH odbija da plaća penzije za penzionere iz RS koji su penzije zaradili u FBiH. Šta bi se s tim novcem moglo uraditi kada su u pitanju reforme u RS koje sprovodite?
DŽOMBIĆ: Moglo bi se mnogo toga. Od UIO potražujemo 52 miliona KM i prethodno još iz 2007. godine 13 miliona. Ako tome dodamo zakonske zatezne kamate koje ćemo dobiti u sudskom postupku, to su značajna sredstva. Ako govorimo o Fondu PIO, naš fond trenutno isplaćuje između 24.000 i 25.000 penzionera, na mjesečnom nivou to je između sedam i osam miliona KM. Zajedno sa zateznim zakonskim kamatama u sudskom procesu koji prvo vodi Fond PIO RS prema Fondu PIO FBiH, to je iznos od negdje preko 500 miliona. Bilo bi dobro kada bismo postigli sporazum da u ovom trenutku Fond PIO FBiH preuzme isplatu penzionera, da rasteretimo Fond PIO RS, a da se eventualno dogovorimo o dugu na koji način da se izvrši prenos sredstava prema RS. Dakle, ovdje se ukupno radi o oko 600 miliona KM. Ova sredstva bi bila značajna i za PIO RS i za budžet RS i nama u tom slučaju ne bi trebao aranžman MMF-a.
NN: Kako RS može namiriti ta sredstva od FBiH, bar kad se radi o UIO?
DŽOMBIĆ: Ostaje nam samo sudski postupak. Ako budemo išli kroz sudski postupak, onda ćemo imati i zatezne kamate i FBiH će se naći u veoma teškoj situaciji. Mi znamo da je 50 miliona za njih puno, ali bi im bilo bolje da sada izmire te obaveze nego da sa zateznim kamatama to naraste na 150 miliona, što će ih dovesti u veoma nezavidnu poziciju. Spremni smo za dogovor da olakšamo otplatu dugova, ali moramo imati neku volju sa druge strane, koje za sada nema. Nemamo niti razumijevanje niti komunikaciju s njima o tome. U svim tim okolnostima kad imamo toliko enormna potraživanja prema FBiH i toliko enormni budžet zajedničkih institucija postavlja se pitanje kako RS može finansirati jedan takav državni aparat i kako može dozvoliti da se otimaju sredstva od strane FBiH.
NN: Plastično rečeno, FBiH RS duguje skoro pola budžeta RS?
DŽOMBIĆ: Tako je, to su ogromna sredstva.
NN: Hoće li biti još smjena u javnim preduzećima?
DŽOMBIĆ: Gdje god se ne bude radilo i gdje god ne bude rezultata, biće smjena. Što se tiče ovih u vezi sa "Željeznicama", Fondom PIO i "Šumama RS", one su završene. Želimo da pospješimo poslovanje javnih ustanova, u značajnom broju preduzeća imamo probleme, kao što su "Željeznice", i oni su apsolutno evidentni. Već dva puta imamo štrajk "Željeznica", imamo šest sindikata i opredijeljeni smo da saniramo situaciju kako bi jedna tako značajna institucija bila u funkciji u interesu privrede RS. Ali da bismo mogli da saniramo preduzeće, moramo imati podršku i menadžmenta i sindikata. Ono jedino s čime nisam do sada zadovoljan je brzina. Očekujem da ćemo sada postupak ubrzati, da ćemo doći do sanacije, ubrzati sistematizaciju, tehnološkog viška koji je neminovan i za koji imamo i saglasnost sindikata i da ćemo kroz određene postupke izvršiti saniranje "Željeznica" i omogućiti njihovo dobro poslovanje. Što se tiče Fonda PIO, mi smo stabilizovali PIO sa povećanjem stopa doprinosa, ali to naravno nije dovoljno. Treba da napravimo i određene uštede u samom Fondu PIO i ići sa zakonom o penzionom sistemu RS, gdje ćemo izdvojiti sve ono što ne pripada penzionom sistemu i rasteretiti na taj način penzioni sistem, uvesti više pravde u penzioni sistem i omogućiti kontinuitet poslovanja i stvoriti prostor da se penzije zarađene iz punog radnog staža počnu povećavati.
NN: Jeste li se na smjene u javnim preduzećima odlučili samostalno?
DŽOMBIĆ: Vlada RS je donijela sve odluke za koje je nadležna i sve njih smo sproveli.
NN: Da li je bilo konsultacija sa vrhom SNSD-a o tome?
DŽOMBIĆ: Bilo je konsultacija unutar koalicije u smislu kome koje preduzeće pripada.
NN: Čini se da je Zakon o državnoj pomoći još neusaglašen, a to je jedan od ključnih uslova za evropski put BiH. Kakav je stav RS?
DŽOMBIĆ: To je projekat na kojem radimo već tri godine i na tome sam radio i kao ministar finansija. Vlada RS je tražila da to bude koordinacija. Sve naše zahtjeve smo uspjeli da ugradimo u zakonsko rješenje, još je ostalo da riješimo dva sporna pitanja. Jedan je sistem finansiranja. Mi predlažemo da sistem bude isti kao i za Fiskalni savjet, to jest da RS finansira jednu trećinu, a ne da se finansira iz budžeta zajedničkih institucija. Drugo pitanje je način odlučivanja, da je neophodno šest glasova od sedam za donošenje pozitivnih odluka i mislim da je to prihvatljivo i za FBiH i za zajedničke institucije i ne vidim razloga zašto se ne bismo mogli usaglasiti o tome i ovo zakonsko rješenje bi bilo spremno i moglo ići u proceduru. Inače sam način utvrđivanja državne pomoći za nas uopšte nije sporan, mi smo čak i donijeli zakon na nivou RS zato što uviđamo potrebu da kontrolišemo pomoć koju dajemo privrednim subjektima da na taj način ne bismo narušavali konkurenciju tržišta i za nas nije sporno da to radimo na cijeloj teritoriji BiH. Za nas je samo bilo sporno to da napravimo jednu nefunkcionalnu instituciju koja neće koordinisati, nego će cetralizovati i biti neefikasna.
Nema krize vlasti u BiH
NN: Kriza u vezi s formiranjem vlasti na nivou BiH i dalje traje. Imate li informaciju kada bi moglo doći do rješenja?
DŽOMBIĆ: Mi ne treba da se opterećujemo formiranjem novog saziva Savjeta ministara. Imamo postojeći Savjet ministara za koji će neko reći da je u tehničkom mandatu, ali on radi. Ne treba praviti problem od toga jer predsjedavajući Savjeta ministara i ministri mogu da donose normalno odluke i sve one projekte koji su neophodni za interes građana BiH mogu da razmatraju, usvajaju i šalju parlamentu BiH. Svi razvojni projekti koji su čekali formiranje parlamenta sada mogu da idu u usvajanje i u proceduru. A kada dođe do saglasnosti političkih partija, doći će do formiranja novog saziva Savjeta ministara BiH. Do tada imamo postojeći Savjet ministara, koji radi.
NN: Znači, za Vas nema krize vlasti u BiH?
DŽOMBIĆ: Ne. Sve odluke koje su interesu entiteta mogu se normalno donositi.
Saradnja sa SDS-om
NN: Kako komentarišete saradnju SNSD-a i SDS-a?
DŽOMBIĆ: Vlada RS nema saradnju sa SDS-om. Saradnja postoji u parlamentu RS i oni djeluju kao opozicija...
NN: Mislim na nivo BiH.
DŽOMBIĆ: Saradnja na nivou BiH je evidentna i mislim da će biti realizovana kroz dogovor o formiranju Savjeta ministara BiH.
NN: Šta mislite o mogućnosti da vodite neku buduću vladu u kojoj bi bili ministri iz SDS-a?
DŽOMBIĆ: O takvoj jednoj mogućoj vladi treba prvo vrh SNSD-a da donese odluku i da se napravi neka koalicija, a onda da se izvrše konsultacije.
Nema trzavica u Vladi RS
NN: Nije tajna da je bilo ministara koji su bili protiv Vašeg imenovanja za predsjednika Vlade RS. Uostalom, oni su na neki način i javno o tome govorili. Da li ima bilo kakvih trzavica u radu Vlade?
DŽOMBIĆ: U funkcionisanju Vlade nema problema. Mislim da smo priču o rekonstrukciji već ispričali. Što se tiče Vlade, ona radi potpuno jedinstveno i zadovoljan sam učinkom u prvih šest mjeseci. Sve što smo stavili u ekonomsku politiku i sebi zacrtali smo i ispunili. Zadovoljan sam svim ministarstvima i o rekonstrukciji Vlade nisam pričao ni sa kim pa ni sa predsjednikom Republike. Prema tome, rekonstrukcije neće biti i mi nastavljamo rad na ispunjenju svog plana.
NN: Uspijevate li nametnuti svoj autoritet svim ministrima? Ima li bilo kakvih incidenata na sjednicama?
DŽOMBIĆ: Nije bilo nikakvih spornih situacija. Vlada veoma jedinstveno nastupa i donosi sve odluke koje je donosila i u prethodnom periodu i to radi jedinstveno i to će tako ostati.