Intervju

Džonatan Mur, šef Misije OEBS-a u BiH: Ne vršim pritisak na bh. institucije

Džonatan Mur, šef Misije OEBS-a u BiH: Ne vršim pritisak na bh. institucije
Džonatan Mur, šef Misije OEBS-a u BiH: Ne vršim pritisak na bh. institucije
Dejan Šajinović

BANJALUKA - Preporuke o radu na predmetima ratnih zločina date su s ciljem unapređenja rada pravosuđa, a ne zbog bilo kakvih pritisaka, rekao je Džonatan Mur, šef Misije OEBS-a u BiH.

"Naši međunarodni partneri su veoma dobro upoznati sa našim radom i aktivnostima. Misija OEBS-a u BiH, kao ni ja lično, nikada se nije miješala u rad pravosudnih institucija niti je pokušala da vrši pritisak na bilo koju instituciju u BiH. Ne samo pravosudnu, nego bilo koju", rekao je Mur.

NN: Koji su ključni nalazi u odnosu na efikasnost procesuiranja predmeta ratnih zločina od strane državnog pravosuđa?

MUR: U skladu sa mandatom i ulogom Misije OEBS-a u BiH, od Misije se često traži da pruži informacije i analizu u vezi sa kvalitetom procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom i entitetskom nivou. Takvi upiti dolaze sa različitih strana, uključujući tu fizička lica, udruženja žrtava i preživjelih, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju te službenike pravosudnih institucija u BiH. Cilj takvih upita je steći opštu sliku o kapacitetima domaćih pravosudnih institucija za procesuiranje predmeta ratnih zločina, na način koji uvažava i interese žrtava i optuženih, te koji je u skladu sa međunarodnim standardima, kao i utvrditi nedostatke u procesuiranju takvih predmeta. Upravo zbog toga, a uz podršku Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, te u koordinaciji sa glavnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Seržom Bramercom i britanskom ambasadom, Misija OEBS-a u BiH angažovala je sutkinju Džoanu Korner, na osnovu njenog profesionalnog radnog iskustva, znanja i nezavisnosti. Ona je boravila u BiH u dva navrata kako bi izvršila pregled i analizu dostupnih materijala. Obavila je razgovore sa tužiocima, sudijama i ostalima, za potrebe izrade analitičkog izvještaja koji bi ponudio prijedloge za unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na nivou BiH, u okviru institucija koje su, prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, nadležne za najsloženije i najteže predmete ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Kao šef Misije OEBS-a u BiH, zahvalan sam sutkinji Korner na njenom angažmanu u izradi analize, koja sadrži konkretne preporuke. Cilj analize je bio utvrditi područja koja otežavaju realizaciju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina BiH, te dati preporuke za koje se smatra da bi mogle dovesti do poboljšanja rada kako Tužilaštva BiH, tako i Suda BiH. Preporuke koje su date odnose se na konkretne probleme u oblasti upravljanja i prakse rada, sa ciljem poboljšanja standarda rukovođenja, saradnje i utvrđivanja odgovarajućih ciljeva.

NN: Za mene je zaista bilo nevjerovatno koliko je bila negativna reakcija nakon što je izvještaj izašao. Kako Vi to vidite?

MUR: Kao što sam već rekao na našoj konferenciji za medije, na kojoj je predstavljena analiza sutkinje Korner, mi smo od prvog dana imali punu podršku VSTS-a da napravimo tu analizu. Želim da naglasim da Misija OEBS-a u BiH od 1996. godine prati vođenje sudskih postupaka u predmetima ratnih zločina pred domaćim sudovima u BiH, u okviru mandata koji joj je povjeren Dejtonskim mirovnim sporazumom. Misija je još 2003. godine razvila organizovan sistem praćenja sudskih postupaka. U novembru 2006. godine, Visoki sudski i tužilački savjet BiH izdao je mišljenje kojim se prepoznaje uloga Misije u praćenju krivičnih postupaka, navodeći da bi službenicima Misije OEBS-a u BiH, angažovanim na poslovima praćenja sudskih postupaka, trebalo dati "potpun i neograničen pristup svim dokumentima koje zatraže u okviru vršenja svojih dužnosti, koje obuhvataju praćenje aktivnosti sudova i tužilaštava". Uz navedenu aktivnost, Misija je organizovala obuke te realizovala druge aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta i usavršavanje osoblja sudova i tužilaštava, te, na osnovu svojih zapažanja, pružala stručnu savjetodavnu pomoć nosiocima pravosudnih funkcija. Moram istaći činjenicu da je u demokratskom društvu normalno da se o pravosuđu vodi žustra rasprava u javnosti. Niko nikada nije u potpunosti zadovoljan svakom izrečenom kaznom i oslobađajućom ili osuđujućom presudom. Ali na samim institucijama je, uključujući VSTS BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH, da reaguju na izvještaj i realizuju preporuke sadržane u njemu, ako žele. Vjerujem da će, nakon čitanja analize i preporuka, javnost shvatiti da se radi o dobronamjernim preporukama da se sistem pravosuđa u BiH unaprijedi.

NN: Pokušaću gledati na stvari iz njihovog ugla. Da li se na neki način ovaj izvještaj može posmatrati kao neka vrsta kritike ili čak pritiska na nezavisnost Tužilaštva ili pravosuđa u cjelini?

MUR: Fokus izvještaja bio je na procesuiranju ratnih zločina na državnom nivou u predmetima/slučajevima koji su već završeni. Nijednog trenutka nije tražen uvid u "žive" predmete, mi nismo tražili informacije o tim predmetima. Znamo da tužilac ima veoma veliku odgovornost pri donošenju odluka koga optužiti, a koga ne, i nikada se nismo miješali u rad niti Tužilaštva, niti bilo koje druge pravosudne institucije. Kao što sam već rekao, na domaćim je pravosudnim institucijama da reaguju, da prihvate preporuke sutkinje Korner ili ih odbiju, oni imaju i to pravo. Mi ne možemo ništa nametnuti, niti su dati neki rokova koji se moraju ispuniti. Želim naglasiti da duboko poštujem pravosudne institucije BiH i na njima je zaista ogromna odgovornost. Svjestan sam, naravno, da imaju i druge obaveze, prioritete. Na njima je da odluče kako će reagovati na analizu i preporuke.

NN: Ono što mi je najšokantnije jeste optužba da ste Vi nekako bili umiješani u pokušaje uticaja na rad Tužilaštva u nekim drugim nevezanim slučajevima, i da je ovaj izvještaj "osveta" ili pokušaj pritiska na njih u vezi s tim drugim slučajevima. Kakav je Vaš komentar?

MUR: Moram da kažem da je rad Misije u oblasti pravosuđa finansiran sredstvima iz budžeta naše organizacije, kao i dodatnim sredstvima EU, SAD, Velike Britanije, Švajcarske, Norveške, Njemačke, Italije i Austrije, uz blisku koordinaciju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Naši međunarodni partneri su veoma dobro upoznati sa našim radom i aktivnostima. Misija OEBS-a u BiH, kao ni ja lično, nikada se nije miješala u rad pravosudnih institucija niti je pokušala da vrši pritisak na bilo koju instituciju u BiH. Ne samo pravosudnu, nego bilo koju.

NN: To su vrlo ozbiljni navodi i mene, kao građanina ove zemlje, navode na razmišljanje da je ambasador ugledne međunarodne organizacije mogao biti umiješan i uticati na predmete ili da je tužilac mogao ucjenjivati međunarodnu instituciju koja je ukazala na neke nedostatke u pravosudnom sistemu... Odakle dolaze te stvari?

MUR: Ja zaista ne mogu da komentarišem takve stvari, ali ono što želim reći je da svi treba da radimo svoj posao profesionalno. Naglašavam da smo mi u Misiji na raspolaganju svim instucijama koje žele našu pomoć.

Dajemo podršku za ostvarivanje vladavine prava

NN: Moje mišljenje je da je pravosuđe u potpunosti pod političkom kontrolom i da je dokaz to da ne postoji niti jedna pravosnažna presuda u slučaju visoke korupcije bilo kojeg političara na vlasti...

MUR: Svuda u demokratskom društvu je normalno da se o pravosuđu vodi žustra rasprava u javnosti. Niko nikada nije u potpunosti zadovoljan svakom izrečenom kaznom, oslobađajućom ili osuđujućom presudom.

NN: Kako da poboljšamo naše pravosuđe? Da li treba da uspostavimo specifičnije mjerenje efikasnosti za predmete koje sude?

MUR: To je svakako pitanje za domaće pravosudne institucije koje treba da odluče koji je najbolji način rada. U potpunosti poštujemo ulogu svih institucija u ostvarivanju vladavine prava u BiH. Sa svojim znanjem i ekspertizom na raspolaganju smo da damo podršku svima koji to traže.

Najčitanije