Građanska koordinacija nije dala rezultate i izgubljena je godina dana zbog protivljenja unutar Koordinacije da se krene u vanredne izbore, koji su i dalje jedino rješenje problema u FBiH, tvrdi Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH.
Smatra da trenutno ne postoji zajednički problem svih granskih sindikata unutar Saveza kako bi pokrenuli zajedničku akciju.
Iako je Vlada FBiH prekršila sporazum sa Sindikatom, čije je potpisivanje dovelo do odustajanja od generalnog protesta, ističe da je Savez jak.
NN: Raspada li se Građanska koordinacija?
BIBER: Zasad se ne raspada, ali moraćemo ubrzo imati sastanak da vidimo da li smo na istim relacijama. Ima dosta različitih organizacija, interesa i teško je sve to usaglasiti. Problem je što unutar Koordinacije ima nekih koji žele da ona bude institucionalno ojačana, a neki tako ne smatraju. Nije došlo vrijeme da se institucionalno definiše Građanska koordinacija, jer bi to moglo da asocira na nekadašnji Grozd. Dio Grozda se pretvorio u političku stranku, a Sindikat to ne želi.
NN: Jeste li zadovoljni stanjem u BiH?
BIBER: Niko ko iole razmišlja o situaciji u BiH ne može biti zadovoljan podatkom da je 55.000 ljudi ostalo bez posla. Ukupna situacija je vrlo loša. Svaki dan se pogoršava. Politička stabilnost je na niskom nivou, pravna sigurnost takođe i to je ono što odbija strane investitore, a bez stranog kapitala ne možemo otvarati radna mjesta. Jedino radna mjesta mogu spasiti BiH.
NN: Zašto je onda Savez tih? Zašto s upozorenja i prijetnji štrajkom i protestima ne pređete u realizaciju?
BIBER: Svaki dan je Sindikat u akciji. Protestovali su metalci, tekstilci, protestuju zaposleni u obrazovanju, policija u USK, organi uprave i niz članica SSS na razne načine dižu glas i traže bolja rješenja. Savez nije tih, veoma je jasan, bučan preko svojih članica. Kada se stvore uslovi da zajednički svi to artikulišemo u zajednički napor, to ćemo učiniti.
NN: Kada će biti stvoreni ti uslovi, da ne budu pojedinačni protesti metalaca i tekstilaca, da se radnici "Zraka", "Agrokomerca" ne bore sami štrajkom?
BIBER: Svaki slučaj je specifičan. Kada su u pitanju zajednički ugroženi interesi, ljetos je Vlada FBiH željela da poništi kolektivne ugovore i tada je to bila jedinstvena akcija čitavog Saveza. Moraju biti stvorene pretpostavke da značajan broj članica osjeti da je taj problem i njihov i tada se vodi zajednička akcija. Savez ima 24 granska sindikata i grane rješavaju operativne stvari, a Savez ono što je zajednički interes svih.
NN: Zar nije, ako ništa, neisplaćivanje plata i doprinosa zajedničko?
BIBER: U jednom dijelu industrijskog sektora ima problema s tim. To je aktivnost koju vode metalci, tekstilci, drvoprerađivači i ostali. U nekim drugim sektorima nije izražen taj problem. Može solidarno da jedna grupa podrži drugu i podržavaju ih, ali to nije zajednički problem za sve grane.
NN: Je li na vidiku neka konkretna akcija?
BIBER: Vratimo se na početak, na jedan od razloga zašto Koordinacija nije dala ono što se od početka očekivalo. Savez je krajem prošle godine donio odluku da se traže vanredni izbori, jer ovaj koncept vlasti ne dozvoljava ljudima bilo kakvu sposobnost. Zato smo formirali Koordinaciju, tražili potporu. Tražiti vanredne izbore ne može jedna organizacija. Ali, unutar Koordinacije su bila različita razmišljanja. Neki su mislili da treba tražiti smjene pojedinaca, neki da treba raditi druge stvari. Da smo tada imali vanredne izbore nova garnitura vlasti dala bi bolje rezultate. Vlast u FBiH ne funkcioniše. Kada god se izvrši pritisak svi zahtjevi budu prihvaćeni, i metalaca, i tekstilaca, i boraca, ali problem je implementacija. Možemo dovesti nekoliko hiljada ljudi, postaviti zahtjeve, vlast će ih prihvatiti i ljudi će se vratiti, a oni će staviti prst u uho i raditi po svom. Da imamo podršku da se traže vanredni izbori, uozbiljili bi se i vlasti i političke stranke. Kod nas riječ, odluka, zakon ništa ne znače. Ponovo ćemo s Koordinacijom staviti tu tačku na dnevni red. Propustili smo priliku i izgubili godinu dana. Vanredni izbori su jedino rješenje u ovom trenutku. Možda će im građani ponovo izdati saglasnost da rade to što rade i tada nemamo više razloga za frustracije.
NN: Kada ćemo dobiti jak Savez, koji će biti poštovan u svojoj zemlji?
BIBER: Pokušavamo da dijalogom riješimo problem. Kada ne može, idemo prijeteći protestima i štrajkovima ili sudskim putem. Sud je naložio Vladi da poništi svoju odluku o smanjenju plata. Šta znači jak sindikat? Savez jeste trenutno u okvirima BiH jak s obzirom na to da ima 24 grane i oko 260.000 članova. Moramo ojačati pravnu zaštitu na kantonima i to je ono što bi stvorilo pretpostavke da bude jači. Moramo poboljšati unutrašnju organizaciju na način da je prilagodimo potrebama članstva i to bi bio jak sindikat.
NN: Jeste li zadovoljni radom grana i njihovih predsjednika?
BIBER: Ima granskih sindikata s kojima sam zadovoljan, a ima nekih koji nisu uspjeli do kraja riješiti narasle probleme. Najviše su nezadovoljni oni koji nisu uspjeli da riješe elementarne stvari kao što su uvezivanje radnog staža i isplate plata. To ne znači da ti sindikati ne rade nego su takve okolnosti. Nažalost, ovaj problem, koji je nastao od privatizacije do danas, nije uspjela država da riješi.
NN: Kakvi su odnosi unutar Saveza?
BIBER: Normalni. Činjenica je da postoje 24 grane. Često se dešava da imaju različite interese, da dođe do sudara interesa. Pokušavamo unutar Saveza da riješimo probleme između grana. Imamo ovdje tri oblasti, budžetske korisnike, industrijski sektor i uslužni sektor i svi oni su specifični i imaju određene probleme ili nesporazume. U takvim situacijama morate naći minimum zajedničkog interesa grana da ne bi problem eskalirao. Dosad smo to uspješno radili.
Više se neće kandidovati
NN: Hoćete li se ponovo kandidovati za predsjednika Saveza?
BIBER: Neću. Sasvim je dovoljno da sam na ovoj funkciji dva mandata. Mislim da mogu Sindikatu još pomoći, ali to ne mora značiti da treba da budem predsjednik. Treba da dođu novi ljudi, nova energija. Ovo je težak, naporan, čak i opasan posao. Predsjednik se bavi teškim pitanjima, zadiremo u interese kriminalnih ljudi i tražimo određene revizije.
NN: Prije četiri godine na kongresu je rečeno da će doći do ukrupnjavanja grana. Ko je kriv što nije došlo do te reforme?
BIBER: Grane su dobile zadaće i odgovaraće svojim kongresima. Članovi treba da ih pitaju zašto nije došlo do ukrupnjavanja. Savez je inicirao te aktivnosti. Realizacija je slaba. Problem je unutar grana. Industrijski sektor, budžetski, uslužni, obrazovanje, svi su trebali naći najbolji model da taj posao završe na način koji će biti adekvatan interesu njihovog članstva. Dosad grane nisu ispunile taj zadatak.