Edhem Bičakčić, potpredsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, a bivši premijer FBiH, kaže da će predstojećim promjenama Ustava IZ biti pojačana uloga reis-ul-uleme i uveden dio administracije na središnji nivo mešihata.
Navodi da se više ne može prihvatiti da među Bošnjacima ima više reis-ul-ulema na ovim prostorima.
NN: Šta će za muslimane u regiji značiti izmjena Ustava Islamske zajednice BiH i šta će im novi Ustav donijeti?
BIČAKČIĆ: Na temelju zaključaka Sabora Islamske zajednice od prošle godine napravljena je Platforma za izradu amandmana i izmjene i dopune postojećeg Ustava IZ BiH. Ta platforma je usaglašena između Rijaseta i Ustavne komisije i kao takva je data u javnu raspravu. Dakle, to je obaveza koja je proistekla iz prošle godine, kada su u vrijeme predizbornih aktivnosti izvršene samo male, neznatne amandmanske izmjene postojećeg Ustava. Dakle, na fonu tih zaključaka pristupili smo temeljitoj razradi svih ideja koje su se čule tada i one su dijelom ugrađene u platformu, a dijelom će se kroz ovu javnu raspravu uobličiti i dobiti svoj konačni tekst izmjena i dopuna novog Ustava IZ. Iako nema krupnih izmjena, malo će biti preciznije definirana Islamska zajednica u BiH i Bošnjaka izvan BiH. Sada se pojačava uloga reis-ul-uleme, a uvodi se i dio administracije na središnji nivo mešihata, odnosno muftijstava. To su, u suštini, izmjene koje su do sada ugrađene u platformu.
NN: Samo da preciziramo, da li se ovim izmjenama Ustava teži ka jačem duhovnom povezivanju muslimana i Bošnjaka na teritoriji cijele bivše Jugoslavije, jer smo mogli čuti slične najave?
BIČAKČIĆ: Uvijek su bili duhovno ujedinjeni muslimani u BiH sa Bošnjacima u cijeloj regiji. A u regiji sada imamo nezavisne države koje su to postale i koje su fakat i činjenica. Ali i postojeći Sabor konstituirali su i mešihati iz Sandžaka, Zagreba i Slovenije, i to praktično tako i ostaje. Međutim, funkcija reis-ul-uleme biće jedna i jedinstvena. A ona proizilazi iz Menšure kada je još sultan imao funkciju halife, što znači da se ne može prihvatiti da među Bošnjacima ima više reis-ul-ulema na ovim prostorima, kako je to sada slučaj.
NN: Ako će biti ubuduće jedna institucija reis-ul-uleme, dakle, jedan vrhovni poglavar muslimana u BiH i Bošnjaka u državama bivše Jugoslavije, da li u ovom trenutku možemo reći da će to biti Husein ef. Kavazović, reis-ul-ulema IZ u BiH?
BIČAKČIĆ: Nećemo, dakle, govoriti reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH i Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine. Ali, dozvolite da definicija bude precizno usvojena u amandmanima pa da onda ne bude razlike u nekim zarezima i slično.
Sada se pojačava uloga reis-ul-uleme, a uvodi se i dio administracije na središnji nivo, kaže Bičakčić
NN: Već ste ranije najavili da će prema Kosovu biti izgrađeni posebni odnosi. Možete li to malo pojasniti?
BIČAKČIĆ: Osnovni pricip jeste jedna islamska zajednica u jednoj državi. Ne samo na Kosovu, već i u Albaniji i Makedoniji, većinski muslimani su albanske nacionalnosti i normalno je da će oni imati reis-ul-ulemu. Ali, Bošnjaci koji tamo žive moraju sačuvati svoj kulturni identitet i u tom smislu potrebno je razviti odnose sa islamskom zajednicom Kosova, Makedonije i Albanije.
NN: Šta će biti sa Sandžakom i tamošnjim muslimanima?
BIČAKČIĆ: Kada govorimo o Sandžaku, Sandžak obuhvata teritorij dvije države, dakle govorimo o muslimanima, odnosno Bošnjacima u Republici Srbiji i u Republici Crnoj Gori.
NN: A šta će biti sa njima nakon ovih promjena Ustava?
BIČAKČIĆ: Šta će biti? Ne znam u ovom trenutku šta će biti. Mi želimo da i države prihvate činjenicu da je Islamska zajednica jedna jedinstvena, kao što prihvataju činjenicu da je i Katolička crkva jedna jedinstvena i Pravoslavna crkva jedna jedinstvena i slično.
NN: Smatrate li da bi se, ipak, iz svega mogao izroditi politički problem, posebno u odnosima Srbije i BiH, ali i unutar same BiH zbog poznatih političkih okolnosti?
BIČAKČIĆ: Mi se ne bavimo politikom, bavimo se Islamskom zajednicom. Političari ionako prave dovoljno problema i mogu ih uvijek napraviti.
Produžen mandat muftijama
Sabor IZ BiH u subotu je dao podršku Prijedlogu platforme i usvojio Plan aktivnosti za donošenje izmjena Ustava IZ. Sabor je, na prijedlog Mustafe ef. Kavazovića, reis-ul-uleme, produžio mandat dosadašnjim muftijama, kojim je mandat istekao 2. aprila, na period do usvajanja i implementacije promjene Ustava IZ u BiH, a najduže na period od godinu dana od donošenja odluke Sabora.