Povratak u BiH nije završen jer samo u FBiH oko 16.000 raseljenih porodica želi da se vrati u svoje domove, kaže Edin Mušić, ministar za izbjegla i raseljena lica u Vladi Federacije BiH.
Tvrdi da ovaj proces zavisi od finansijskih mogućnosti. Očekuje da će ove godine, kroz sredstva Fonda za povratak BiH i drugih nivoa vlasti, za rekonstrukciju imovine izbjeglih i raseljenih biti obezbijeđeno 100 miliona KM "što će biti ozbiljan poticaj za građevinska preduzeća". Ističe da to što FBiH iz prošle godine Fondu BiH duguje četiri miliona KM "nije zaustavilo nijedan projekat u ovoj oblasti" i da izmirenje tih obaveza očekuje u martu.
Ministar Mušić ne želi da govori o mogućim zloupotrebama donacija. Smatra da je optužbe za zloupotrebe teško dokazati jer je u BiH tokom rata uništeno više od 452.000 kuća ili stanova, a obnovljeno je oko 320.000.
"Procjena je da je na ovim objektima šteta bila oko 40 milijardi KM, a mi smo, kroz donatorska i domaća sredstva, ali i sredstva vlasnika te imovine, utrošili oko 20 milijardi KM. Ako uzmemo da se cjelokupna šteta napravljena u BiH tokom rata cijeni na više od 120 milijardi KM, mislim da je priča o visini sredstava uloženih u obnovu zamjena teza za pitanje zašto je sve to uništeno", kaže Mušić.
NN: U javnosti su prisutne optužbe da vlasti u FBiH nisu uradile dovoljno na omogućavanju povratka Srba izbjeglih iz FBiH?
MUŠIĆ: Mislim da se radi o nedovoljno sagledanom stanju. Federacija BiH sigurno radi kvalitetno i u granicama budžetskih mogućnosti, na svim nivoima vlasti i kroz interresorni pristup. Za projekte usmjerene na povratak Srba izdvojeno je više od četiri miliona KM, ali tu su i projekti drugih ministarstava, Fondacije ODRAZ, Zavoda za zapošljavanje FBiH, ali i sredstva kantona i općine i cifra je i nekoliko puta veća.
NN: Je li ključ za povratak novac ili ima i drugih elemenata?
MUŠIĆ: Tvrdim da nema drugih elemenata i da proces povratka teče u skladu sa mogućnostima koje stvaramo kroz budžete i donatorska sredstva kojih je u posljednje vrijeme sve manje za ove namjene.
NN: Jeste li Vi zadovoljni rezultatima povratka i hoće li tu biti još promjena ili je proces ipak završen?
MUŠIĆ: Nipošto nije završen. Mi sada imamo podatke da je u FBiH još 50.000 raseljenih građana, što je više od 18.000 porodica. Više od 16.000 porodica želi da se vrati i za nas ta priča nije završena dok god postoji neko ko želi da se vrati. Dobro je što se postiže opšta politička saglasnost oko ove teme, ali je potrebno uraditi sveobuhvatni program povratka. Moje ministarstvo je pokrenulo tri javna poziva za 64 opštine, gdje imamo raseljene osobe i poslije toga ćemo imati potpunu pripremu za realizaciju velikog broja projekata u svim tim općinama.
Ima i organizaciono-tehničkih stvari koje utiču na povratak, kao što je stanje sredine u koju vraćamo ljude jer smo sada suočeni sa najvećim problemom: došli smo do objekata koji su sasvim uništeni i do zona u kojima je infrastruktura i prije rata bila jako loša.
NN: Govori se o 3.000 domaćinstava bez struje?
MUŠIĆ: Mi se elektrifikacijom bavimo već tri godine i veliki broj zona je riješen: Strgačina, Rastrošnice, Sapna, Višegrad, Bratunac... Utrošili smo između 35 i 40 miliona KM i ne znam koliko je sada domaćinstava bez struje, možda oko 2.000. Mislim da ćemo ove godine popraviti situaciju jer je za elektrifikaciju predviđeno 5,3 miliona KM.
NN: Kažete da ste ušli u zone povratka gdje je infrastruktura bila loša i prije rata. O koliko kuća ili stanova govorimo?
MUŠIĆ: Na jedan javni poziv koji je bio čisto anketni prijavilo se više od 40.000 nosilaca domaćinstava. Još ne znamo da li oni svi zadovoljavaju opće uslove, ali je činjenica da postoji više od 30.000 projekata koji treba da budu tretirani po osnovu obnove.
Zapošljavanje
NN: Opština Drvar često se pominje u Parlamentu FBiH, traži se obnova stanovi, kino-sala... Novac je odobren, ali ne i realizovan?
MUŠIĆ: Drvar, Glamoč i Bosansko Grahovo jako su važno područje s aspekta povratka i tamo se stalno nešto dešava. Samo naše ministarstvo je prošle godine tamo završilo tri projekta, a ima aktivnosti i kroz državni fond i kroz Vladu RS. U toj zoni je realizovano mnogo projekata i to je po nama dobra stvar u podizanju kvaliteta življenja u toj zoni. Volio bih da je više povratnika u Bosansko Grahovo, ali kapitalizam u koji idemo ne daje puno šansi za zapošljavanje ni matičnog stanovništva, ni povratnika.