DOBOJ - Blagdan Kurban-bajram nije samo klanje ovce, koze ili govečeta, ovaj praznik simbolizuje približavanje Bogu kroz prinošenje žrtve, ali i ljudima, kaže Bajro efendija Džafić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Doboj, te ističe da se kurbansko meso između ostalih dijeli i komšijama bez obzira na njihovu vjersku ili ideološku pripadnost.
"Suština smisla kurbana je prvo približavanje čovjeka Bogu kroz žrtvovanje, to kao što znate potiče od Ibrahima a.s. i njegovog sina Ismaila, ali sama ta žrtva kada se učini, dakle meso, služi za približavanje ljudima. Znači, sam termin kurban znači približiti se nekom. Tako da je i ovo dijeljenje kurbana u stvari približavanje ljudi ljudima, u svakom smislu", ističe Džafić.
Medžlis IZ Doboj, između ostalih, meso prikupljeno za vrijeme Kurban-bajrama usmjerava i u dobojsku Narodnu kuhinju, to je prva kuhinja koju je IZ u BiH osnovala svojim aktom, a u kojoj se hrane socijalno najugroženiji građani svih vjera i nacionalnosti.
NN: Šta simbolizuje Kurban-bajram, jedan od dva velika praznika koje praznuju muslimani širom svijeta?
DŽAFIĆ: Prvo ćemo reći osnov, dakle osnov je Kuranska sura koja govori o žrtvi, o kurbanu. To je najkraća sura u kojoj kaže Alah dž.š.: "Mi smo ti, čovječe, usitinu dali mnogo dobra, zato Gospodaru svome se moli i kolji kurban." Dakle, ovdje se spominje direktno klanje kurbana. Bajram kurbanski ima ovo posebno obilježje, jer se za njega veže klanje kurbana, a on se zove još i Hadžijski bajram, zato što u ovom periodu naši vjernici čitavog svijeta obavljaju hadž, petu islamsku dužnost. Najosnovniji ibadet u tom hadžijskom obavljanju jeste deveti zul hidžet, to je Dan Arefata, a klanje kurbana se odvija desetog zul hidžeta.
NN: Koliko ljudi danas može sebi priuštiti klanje kurbana? Da li je to obaveza ili se nekom oprašta ako nema mogućnosti?
DŽAFIĆ: Normalno, u islamu Alah dž.š. ne opterećuje ljude, ne zadužuje preko njihovih mogućnosti, znači pravilo je da kurban kolju oni ljudi koji imaju mogućnosti i koji osjećaju pripadnost vjeri, znači da izvršavaju tu naredbu. Oni ljudi koji nemaju, koji su lošeg imovinskog stanja, oni nisu obavezni da kolju kurban. U tom smislu, dakle mi imamo pravilo ili sunet, ali i tradiciju da se kurban dijeli na tri dijela. Jedan dio se može zadržati za sebe - jedna trećina, druga trećina ide upravo tim siromašnim, a treća trećina ide komšijama, rodbini, prijateljima. Kada se govori o komšijama, ne pravi se razlika u ideološkom i religijskom smislu, bez obzira na to ko ti je komšija, dijeli se, daje se kurban.
NN: Ako kurban nije stroga obaveza, šta jeste obaveza za svakog muslimana?
DŽAFIĆ: Namaz je konstanta svakog muslimana, bez obzira na to imao ili ne imao, on je obavezan, ali kurban nije ta obaveza jer je vezano za njegove mogućnosti.
NN: Koji običaji se vežu za ovaj praznik?
DŽAFIĆ: Kurban-bajram se slavi četiri dana, a Ramazanski-bajram tri dana. Kada se ujutru kreće na namaz u džamiju, običaj je da se obuče nova čista odjeća. Namaz se klanja u džamijama ili većim površinama koje se zovu musale. Takve dvije musale imamo u Travniku i Sanskom Mostu. Poslije klanjanog namaza odlazi se na mezarje gdje se posjećuju umrli i njima se takođe šalju pokloni u vidu učenja kuranskih ajeta, fatihe ili drugih sureta. Po dolasku kući pristupa se klanju kurbana. Običaj je da se ništa ne jede dok se ne zakolje kurban.
NN: Doboj je jedan od gradova u RS koji se može pohvaliti velikim brojem povratnika. Jeste li Vi zadovoljni obnovom vjerskog života u džematima koje obuhvata Medžlis IZ Doboj?
DŽAFIĆ: S obzirom na to da ja pokrivam ne samo grad Doboj, pokrivam i ove tri opštine u FBiH, Doboj Jug, Doboj Istok i Usora, ako je vaše pitanje usmjereno samo na Doboj, dakle mi nismo što se tiče povratka zadovoljni. Poslije svakog rata, kakvo god bilo stradanje, nigdje se nije vratio svijet stopostotno. Normalno, mi nismo zadovoljni s tim, ne možemo biti jer željeli smo da se svi vrate. Ali, uslovno rečeno, možemo biti zadovoljni onim što imamo u Doboju. Dakle, izvanrednu i odličnu, i ja to često kažem najbolju saradnju lokalne vlasti i Islamske zajednice, možda i u BiH. Mi tu nemamo nikakvih problema što se tiče ispunjavanja prava ili uvjeta ispunjavanja svojih vjerskih osjećanja.
NN : Koliko ima vjernika, Bošnjaka, na području Doboja?
DŽAFIĆ: Na području Doboja mi imamo, po našoj evidenciji, a skoro smo je završili, 20.074 Bošnjaka, vjernika. Mada, zvanične institucije govore nešto drugačije, ali to su ljudi koji su prijavljeni, a koji žive van grada, van BiH. Međutim, naš podatak kaže da ima oko 20.000 Bošnjaka i da oni žive u 16 džemata, zajednica, u kojima imamo 16 imama, svi oni funkcionišu u punom kapacitetu, bez problema.
NN: Koja je Vaša praznična poruka?
DŽAFIĆ: S obzirom na to da je Doboj poznat kao otvoren grad, a postoji i međureligijska saradnja, i svaki oblik saradnje, na kraju želim da čestitam svim muslimanima ovaj blagdan, Bajram šerif mubarek olsun, a normalno želje upućujemo i našim komšijama, susjedima, i prijateljima drugih religijskih ispovijesti i ideoloških opredjeljenja. Da uživamo zajedno u blagodatima Bajrama, da živimo zajedno, da zajedno dijelimo sve blagdane svih konfesija i sve radosti ljudi jer jedino tako možemo živjeti i opstati. Naša je obaveza, islamska, da ove naše kurbane dijelimo našim komšijama, i Srbima, i Hrvatima, i ateistima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.