Vrijeme je jedan od najvažnijih resursa u procesu evropskih integracija i ono nema cijenu, poručila je u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine" Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH.
"Tokom nedavnih posjeta predstavnici EU poručili su da su vrata otvorena i da nas od početka pregovora dijeli nekoliko konkretnih i ostvarivih koraka. Zato je bitno da politika u BiH što prije vrati pažnju na evropski put i usvajanje propisa koje je EU označila kao suštinske za usvajanje pregovaračkog okvira sa BiH", naglasila je Habota.
NN: U kojoj fazi evropskih integracija se BiH sada nalazi i u kakvoj međusobnoj vezi su prva međuvladina konferencija između BiH i EU i Plan rasta?
HABOTA: Sa zelenim svjetlom za otvaranje pregovora koje je Evropsko vijeće dalo u martu prošle godine BiH je otvorila vrata najznačajnije i najzahtjevnije faze procesa pristupanja u EU. Da bi EU usvojila pregovarački okvir sa BiH, a što je osnovni preduslov za održavanje prve međuvladine konferencije kojom pristupni pregovori i formalno počinju, bh. vlasti treba da poduzmu sve relevantne korake iz Preporuke Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata iz 2022. godine. Dosta toga je urađeno na ispunjavanju ovih osam koraka, a od suštinskih koraka koji su još pred bh. vlastima izdvojila bih usvajanje zakona o VSTV-u, koji je u parlamentarnoj proceduri, te novog zakona o sudovima BiH. Iako nije dio osam koraka, napredak u finalizaciji i dostavljanje Evropskoj komisiji Plana reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan sigurno bi bilo pozitivno ocijenjeno u institucijama EU.
NN: Kako trenutna politička kriza u zemlji utiče na evropski put?
HABOTA: Iz našeg ranijeg, kao i iskustva drugih, znamo da svaka kriza pomjera fokus sa reformi važnih za evropski put na druga pitanja, a samim time utiče i na brzinu narednih koraka u procesu. Rekla bih da je vrijeme jedan od najvažnijih resursa u procesu evropskih integracija. I ono je to koje nema cijenu. Tokom nedavnih posjeta predstavnici EU su poručili da su vrata otvorena i da nas od početka pregovora dijeli par konkretnih i ostvarivih koraka. Zato je bitno da politika u BiH što prije vrati pažnju na evropski put i usvajanje propisa koje je EU označila kao suštinske za usvajanje pregovaračkog okvira sa BiH, te na taj način pitanje otvaranja pregovora sa BiH vrati na agendu institucija EU.
NN: Koja je uloga DEI-ja u trenutnoj fazi evropskih integracija i na čemu trenutno radite?
HABOTA: Uloga Direkcije je određena propisima Vijeća ministara BiH, a radimo na mnogo zadataka koji podrazumijevaju stručnu pomoć, koordinaciju i saradnju s institucijama u BiH vezano za korištenje finansijske pomoći EU, dijalog sa Evropskom komisijom u okviru provođenja SSP-a, izvještavanje Komisije o provođenju prioriteta, usklađivanje zakonodavstva, prevođenje propisa, obuke za administraciju koja radi na poslovima pristupanja u EU te komuniciranje s različitim ciljnim grupama o procesu pristupanja EU. U ovom trenutku u fokusu su pripreme administracije na svim nivoima vlasti u BiH za pristupne pregovore, posebno njihovu prvu fazu koja se zove skrining. U saradnji sa bilateralnim partnerima organizovali smo niz posebnih obuka za skoro 900 službenika sa svih nivoa vlasti, a u Direkciji su u toku pripreme različitih materijala koji će biti korisni za pojedinačne zadatke tokom skrininga. Bitno je da administracija ovu prvu fazu uradi kako treba, jer je temeljita analiza usklađenosti domaćih sa propisima EU, što podrazumijeva skrining, osnova za sve ostalo što slijedi tokom pregovora.
NN: S obzirom na to da je u fokusu javnosti kriza odnosa na nivou bh. koalicije, stiče se utisak da se na polju evropskih integracija ništa ne dešava. Da li se ipak "ispod radara" nešto radi i sprovode neke konkretne reforme?
HABOTA: Nedavno usvajanje Programa ekonomskih reformi (ERP) koji je osnova za ekonomski dijalog sa EU ili nove Strategije za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja, koja je jedan od zadataka iz posljednjeg Izvještaja o BiH, primjer su da institucije rade i da se određen broj reformi provodi. Važno je da institucije na tehničkom i stručnom nivou nastave raditi i više i brže, ali još važnije u ovom trenutku je da se politika vrati ne evropske tračnice i napravi napredak tamo gdje se on od nas najviše traži, a to je vladavina prava. Vladavina prava je suštinski dio političkog kriterija i zato je usvajanje zakona vezanih za rad pravosuđa minimum koji je potrebno napraviti za početak pristupnih pregovora.
NN: Šta je, po vašem mišljenju iz DEI-ja, trenutno najveći reformski prioritet?
HABOTA: Najveći reformski prioriteti su oni koju su kroz različite dokumente institucija EU označeni kao suštinski za napredak ka usvajanju pregovaračkog okvira EU sa BiH, a to su zakon o VSTV-u i zakon o sudovima BiH. U vrhu prioriteta su imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, priprema državnog plana za usvajanje acquisa i imenovanje državnog koordinatora za IPA. Potrebno je također nastaviti sa aktivnostima u oblasti migracija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, a posebno važno pitanje je sloboda izražavanja i medija i zaštite novinara, gdje, prema posljednjem Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra 2024. godine, nije bilo nikakvog napretka. Hitno finaliziranje i dostavljanje Evropskoj komisiji Plana reformi je također jedan od prioriteta za bh. vlasti, a koji je posebno naglašen u posljednjem Izvještaju o BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.