SP Qatar 2022.

Intervju

Endrju Džuel za "Nezavisne": Inflacija u BiH najveća u regionu

Endrju Džuel za "Nezavisne": Inflacija u BiH najveća u regionu
Foto: N.N. | Endrju Džuel za "Nezavisne": Inflacija u BiH najveća u regionu
Dejan Šajinović

Inflacija u BiH je najveća na zapadnom Balkanu, a privredni rast će usporiti, zbog čega vlasti treba da smanje javnu potrošnju, a pomoć usmjere na najugroženije kategorije, kaže Endrju Džuel, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH. On je upozorio da će zaduživanje na međunarodnim tržištima biti sve skuplje, što posebno može uticati na RS čija Vlada je, kako je podsjetio, najavila da će dio potreba za finansiranjem pokriti na međunarodnim tržištima.

"Vidjeli smo povećanje plata u javnom sektoru, povećanje penzija, a nismo vidjeli fokusiranje pomoći prema onima kojima najviše treba. Što se ova pomoć bude bolje usmjeravala biće to manji teret za javne finansije", smatra on.

NN: Juče ste predstavili ekonomske izglede za BiH i čini se da su inflacija i pad realnih primanja glavne poruke, zar ne?

DŽUEL: Ja sam na prezentaciji koju sam imao iznio naše projekcije za ovu i sljedeću godinu. Neke od naslovnica u današnjim medijima su možda malo nesretne jer sam ja tokom izlaganja pokušao da pojasnim da su projekcije koje sam predstavio najnovije objavljene projekcije, tako da su one malo zastarjele. Ja sam jasno rekao da će te projekcije biti revidirane i ukazao sam na to u kom smjeru će ići te korekcije. Prema tim zastarjelim projekcijama predviđali smo rast u visini od 2,4 odsto, a inflaciju za cijelu 2022. 10,5 odsto. Ali, jasno sam rekao da ćemo rast revidirati prema dolje za 2022. kao i inflaciju uzevši u obzir podatke koje tada nismo imali. Tako za 2023. vidimo usporavanje rasta na dva odsto s mnogo rizika, a za inflaciju predviđamo da će nešto usporiti narednih nekoliko godina, ali i dalje mislimo da će biti viša nego što je bila u prošlosti.

NN: Znači, viša inflacija će trajati nekoliko godina, a rast će biti oko dva odsto?

DŽUEL: Naše najnovije projekcije vide rast u visini od dva odsto, da. Za inflaciju predviđamo usporavanje, ali ostaće visoka u odnosu na protekle godine.

NN: Kakva je inflacija u BiH u poređenju s evrozonom? Jesmo li tu negdje?

DŽUEL: Zavisi od zemlje do zemlje. Ono što vidimo je da je inflacija u BiH vjerovatno najviša na zapadnom Balkanu, ali ne vjerujem da je najviša u Evropi.

NN: Zbog čega je inflacija u BiH najviša u regionu?

DŽUEL: To je dobro pitanje. Pred sobom nemam detaljne podatke da bih mogao odgovoriti precizno na njega, ali ono što Vam mogu reći je da hrana čini trećinu potrošačke korpe, tako da ako imate porast cijena hrane, to će imati veliki uticaj na ukupan indeks. Dvije kategorije koje najviše utiču na inflaciju su hrana i cijene transporta, a na cijene transporta značajno utiču cijene goriva. To je ono što sam pokušao da naglasim u svojoj prezentaciji, da je većina inflacije u BiH "uvozna" jer na nju utiču međunarodne cijene hrane i energenata.

NN: Kako će se smanjeni rast odraziti na kapacitet zaduživanja i izdavanja obveznica od strane bh. vlasti?

DŽUEL: U mojoj prezentaciji napravio sam razliku između fiskalne situacije u RS i fiskalne situacije u FBiH. U 2022. predviđamo fiskalni suficit u cijeloj zemlji, ali taj podatak ne govori o situaciji u entitetima. U FBiH očekujemo fiskalni suficit, u RS očekujemo deficit. Oba entiteta su imala benefite od snažnog rasta na prihodnoj strani, a to je povezano s inflacijom koja je pojačala prihode. Ali u RS je bilo više javne potrošnje koja se odnosila na tri povećanja plata i dva povećanja penzija, tako da je potrošnja nadjačala rast prihoda. Tako u 2023. nešto veće rizike vidimo u RS, uglavnom zato što na naplatu dolaze evroobveznice vrijedne 168 miliona evra koje su izdate 2018, a još neke obaveze po osnovu duga stižu na naplatu u 2023. U samom budžetu RS za 2023. Vlada očekuje da će se morati zadužiti za milijardu maraka, od čega 780 miliona maraka očekuju da dobiju na vanjskim tržištima. Istovremeno, finansijski uslovi na međunarodnim tržištima se postrožavaju, što znači da će zaduživanje postati skuplje nego što je to bilo prije samo godinu dana.

NN: Da li ta situacija pokazuje da smo u većoj potrebi za aranžmanom s MMF-om nego ranije?

DŽUEL: Turska je ove sedmice izdala međunarodne obveznice vrijedne 1,5 milijardi dolara na pet godina s prinosom od deset odsto, a kreditni rejting Turske je isti kao BiH i RS. To je indikator koliko bi otprilike mogla da iznosi kamata ako RS odluči da se zaduži na međunarodnim tržištima sljedeće godine. Naravno, niko ne može da predvidi šta će se dešavati s kamatnim stopama narednih mjeseci i godina. Vlada RS je nedavno povećala maksimalan nivo kamatne stope po kojoj mogu da se zadužuju na međunarodnom tržištu. Oni se pripremaju da uzmu pozajmicu otprilike na nivou prinosa koji može da očekuje Turska. S te strane gledano, mislim da je u njihovom najvećem interesu da uđu u aranžman s MMF-om, a mi smo naravno spremni da s njima razgovaramo. Pitanje je uvijek, naravno, koje reforme žele da sprovode i možemo li o tome da postignemo saglasnost.

NN: Kada smo radili intervju tokom krize s kovidom Vaša preporuka vlastima je bila da povećaju javnu potrošnju i pomognu građanima i privredi. Šta je preporuka sada?

DŽUEL: Naša preporuka vlastima i sada je da se posvete rješavanju problema povećanja troškova života. Građani su suočeni s inflacijom tako da su realne plate u padu. Mnogo je ranjivih koji prolaze kroz teška vremena. Mi mislimo da je prioritet da se krene u borbu protiv krize porasta troškova života. Ali to je sad izazovan posao jer, kao što sam objasnio, RS ima velike potrebe za finansiranjem naredne godine i svi u BiH, ne samo RS, moraju biti pažljivi kako usmjeravaju pomoć, kako da je targetiraju prema najranjivijim slojevima. To nismo vidjeli do sada. Vidjeli smo povećanje plata u javnom sektoru, povećanje penzija, a nismo vidjeli fokusiranje pomoći prema onima kojima najviše treba. Što se ova pomoć bude bolje usmjeravala biće to manji teret za javne finansije.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije