Politika vladajuće strukture kriva je za loš rezultat privatizacije u ovoj i prethodnih godina, izjavio je Enes Ganić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH (APF).
U intervjuu za "Nezavisne" kaže da će novi plan privatizacije imati drugačiji pristup i da su od firmi zatraženi precizni podaci o stanju nekretnina koje imaju.
Komentarišući to što su, nezadovoljni tokom privatizacije, poslanici odbili izvještaj o radu Nadzornog odbora APF, Ganić je istakao da je, s obzirom na recesiju, u ovom momentu moguće jedino osigurati firmama da kroz malu privatizaciju prodaju imovinu koja ne služi osnovnoj djelatnosti.
"Kada je riječ o privatizaciji velikih kompanija, nemoguće je išta prodati. Zapravo je jeste, ali ispod svih mogućih cijena, tako da ne bi bilo preporučljivo. I u ovakvim vremenima ima investitora koji vide šansu, ali ne znamo kakve su njihove stvarne namjere i zato su potrebni minimalni uslovi ispod kojih se ne bi prodavalo. Bez njih bi bila greška. Vlada nam je naložila da napravimo revidirani plan privatizacije za period oktobar 2009 - oktobar 2010. godine, u kojem bismo za svaku kompaniju utvrdili minimalne uslove", kazao je Ganić u intervjuu za "Nezavisne".
NN: Kriza nas je zahvatila prošle godine. Zašto o tome nije vođeno računa kada je rađen plan privatizacije za ovu?
GANIĆ: To je pitanje za Vladu, posebno za prethodni sastav. To je bio zadnji pokušaj Vlade da se spasi dokument "Politika privatizacije", da se dobije zeleno svjetlo, nastojeći da usvoji javni poziv gdje su bile sve strateške kompanije i javni poziv za konsultanta.
NN: Znači, Vlada je kriva za ambiciozan plan koji nije uspio?
GANIĆ: Ne bih rekao ko je kriv. Vrijeme se pogoršalo u odnosu na ono kada je donesen dokument. Tada se nije javila recesija. Još je bio interes da se naprave značajniji efekti u privatizaciji, ali tu se oklijevalo, nije se išlo ekspeditivno i stiglo nas je to što nas je stiglo.
NN: Sada je problem nedostatak investitora, a gdje je bio problem ranijih godina?
GANIĆ: U politici vladajuće strukture, Vlade, Parlamenta, hoće li dati zeleno svjetlo da se nešto završi ili ne. "Politika privatizacije" je bila prihvaćena na sjednici Vlade, ali je na kraju povučena nakon nekoliko pokušaja usvajanja u Parlamentu. Nije bilo dovoljno političke podrške da bude prihvaćen taj dokument koji bi bio osnova za operativne poslove. Privatizacije su se mogle desiti da je odmah prihvaćen.
NN: Kakav će biti novi plan privatizacije?
GANIĆ: On predviđa drugačiji pristup. Od firmi smo tražili da preciznije prikažu stanja nekretnina koje imaju u FBiH, van BiH, u aktivnom i pasivnom bilansu, obaveze po osnovu kredita, hipoteke, stanje na računima sa 31. avgustom ove godine, kćerke firme u inostranstvu, udjele u drugim firmama. Nismo znali šta se dešava u firmama koje su osnovane u inostranstvu. Toliki detalji ranije nisu bili predviđeni programom privatizacije. Nadzorni odbori su to uglavnom površno radili. Uočili smo da ima razlika o onome što nam je dostavljeno i što je u stvarnosti, da ima pokušaja da se zamagle neke stvari preko firmi kćerki i udjela i izvuku iz osnovne firme. Revidirani plan i program za svaku firmu mora imati te podatke kako bi se mogla donijeti kvalitetna odluka da li prodavati, koliko kapitala i na koji način. Osnov revidiranog plana je plan privatizacije koji je usvojila Vlada sa Nedžadom Brankovićem, ali drugačije će se odrediti prioritet. Insistiraće se na "Energoinvestu", "Bosnalijeku", "Šipad eksport-importu", "Unisu" koji nisu bili u prioritetu. Dinamiku će precizno predložiti ministarstva. Telekomi ostaju u planu, ali samo kao evidentirani da imaju državni kapital. Neće biti u prioritetu.
NN: Kako sačuvati imovinu firmi u inostranstvu kada nemamo ni ono osnovno, podatke o toj imovini?
GANIĆ: Ako nemamo podatke, onda je teško. Pitanje je zašto firma nije dala podatke. Svaka firma ima sve podatke za svoju imovinu.
NN: Šta je kočnica uspostavi direkcije za pasivni podbilans?
GANIĆ: U prošlom sazivu nije bilo političke volje da se formira. Nedavno je Vlada to otkočila, data je saglasnost. Javni oglas će biti raspisan tako da će brzo biti formirana. Okosnica će biti ljudi koji su kod nas radili taj dio posla, a direktor i upravni odbor će biti novi kadrovi. Biraju se konkursom. Od njih zavisi kako će koncipirati.
NN: S obzirom na ovakav tok privatizacije, je li vam otežano finansiranje, prijeti li vam gašenje?
GANIĆ: Nije otežano. Ove smo godine prodali više od 100 predmeta u maloj privatizaciji. Ta sredstva idu uglavnom firmama, a pet odsto ostavlja se APF. Sredstva koja imamo racionalno koristimo. Smanjili smo sve troškove na minimum, a imali smo i neke prihode po osnovu kamata za sredstva na računima u bankama kod nas. Imamo dovoljno da naredne dvije godine poslujemo bez problema. Smanjićemo i plate u skladu s interventnim zakonom. Došla je preporuka o smanjenju zaposlenih za deset odsto i to ćemo uraditi. Ima nas 34, tako da su to tri zaposlena. Kantonalne agencije imaju problema. Prije dvije godine smo pokrenuli inicijativu da nam se pripoje, jer nemaju više posla u prodaji, ali nije bilo političke volje. Neki su to opstruisali, kočili i sada moraju razmišljati o sudbinama. Vlade kantona su osnivači i donose odluke o tome da li će ih finansirati iz svojih budžeta, likvidirati, pripojiti ministarstvima.