Enes Suljkanović, potpredsjednik RS, kaže da Dejtonskim mirovnim sporazumom u BiH niko nije ugrožen te da u BiH ne treba raspravljati o drugim temama osim ekonomskim.
"Da imam neku moć, zabranio bih da se razgovora o drugim temama. Ugroženi smo jer nemamo posla i stoga što ljudi, naveče kada legnu, ne znaju da li će ujutro imati za doručak", kaže Suljkanović.
On ističe da je 98 odsto povratka u BiH završeno te da su se ljudi 16 godina od završetka rata uglavnom snašli i riješili egzistencijalne probleme. Govoreći o saradnji s Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, Suljkanović ističe da je ta saradnja i više nego dobra te da ima puno povjerenje u predsjednika RS.
NN: Kada ste se kandidovali za potpredsjednika RS, rekli ste da ćete se zalagati da RS bude bolji dio BiH. Da li se još zalažete za to?
SULJKANOVIĆ: Još se zalažem da RS bude bolji dio BiH. Ona je svakako dio BiH, ali ekonomski jaka RS, jača i BiH. Hoću da moja djeca imaju dobre uslove u Doboju, jer zašto bi morala ići u Sarajevo, Banjaluku ili Mostar? Krećem od svog dvorišta i gledam kao lokal patriota.
NN: Jedan ste od rijetkih političara koji vrijeme provode na terenu. Šta ljudi od Vas najviše traže?
SULJKANOVIĆ: Svi ljudi u BiH traže više posla. Jedan specifičan problem jeste neusklađenost zakona na nivou entiteta. Ove godine sam uspio da s pojedinim premijerima kantona izvršim usklađivanje zakona za povratnike Bošnjake koji su se vratili u RS kako bi nastavili da uživaju prava po pitanju socijalne zaštite, invalidnina, boračke naknade... To je vrlo jednostavno, ali političari se nisu bavili tom problematikom.
NN: Koliko je teško ljudima obezbijediti posao? Da li ćete u ovoj godini uspjeti zaposliti nove ljude?
SULJKANOVIĆ: Uskoro će u Kozarcu početi uzgoj crvenog govečeta iz Norveške, a nadam se da će uskoro biti brend iz RS i BiH, jer samo Kina godišnje traži 60 miliona grla te vrste. Nadam se da će u Kozarcu biti baza, a da ćemo širom BiH imati oko 15.000 grla. Takođe, ljudi iz Brčkog, koji proizvode plastični pleteni namještaj, žele da ulažu u Srebrenicu. S Aleksandrom Džombićem, premijerom RS, sam razgovarao i uspjeli smo da to organizujemo. U Srebrenici će biti direktno zaposleno oko 150 ljudi, a indirektno oko 1.000 do 1.500. Da imam neku moć, zabranio bih da se razgovora o drugim temama, osim ekonomskim. Dejtonom nije ugrožen niko. Ugroženi smo jer nemamo posla i stoga što ljudi naveče kada legnu ne znaju da li će ujutro imati za doručak.
NN: Jeste li zadovoljni procesom povratka u BiH?
SULJKANOVIĆ: Biću iskren - mislim da je 98 odsto povrataka završeno. Prošlo je već 16 godina od završetka rata i ljudi su se uglavnom snašli i riješili svoje egzistencijane probleme. Obilazim sva povratnička naselja i nije bitno o kojem se radi, domaćin kada umre zaključaju se vrata i dvorišta zarastaju. Uglavnom, ljudi koji obnove nešto kroz donacije to koriste kao vikendice i dođu godišnje jednom ili dva puta. Sada se treba okrenuti problemu opstanka ljudi i nije bitno o kojoj se vjeri ili naciji radi jer svi teško žive i svima treba posla. Ne možemo reći da zaposle sve povratnike, a domicilni da ne rade. Ne mogu ja insistirati da se zapošljavaju povratnici Bošnjci u RS, kada ne vidim isti taj odnos u FBiH. Volja mora biti obostrana.
NN: Koji je entitet više postigao kada je u pitanju povratak?
SULJKANOVIĆ: Sigurno je veći povratak u RS, a na zavidnom nivou je u blizini entitetskih granica i ljudi su se tu uglavnom vratili. Što se dublje ide u RS ili FBiH situacija je sve lošija. U nekim mjesnim zajednicama nemate niti jednog povratnika. Svi ljudi teško žive bez obzira na to da li su povratnici ili su domicilni, i granica između te dvije populacije još malo pa je neprimjetna.
NN: Kako sarađujete s predsjednikom RS?
SULJKANOVIĆ: Dobro, izuzetno dobro. Zaista nemam niti jedne jedine primjedbe. Sve moje sugestije koje sam imao u prethodnom periodu i određena ovlaštenja koja sam od njega tražio dobio sam bez ikakvih problema. Takođe, nastojao sam da budem maksimalno korektan. Na zajedničkim sastancima uvijek prezentujem šta je urađeno i šta planiram uraditi. Moram da mu zahvalim za ono što sam uradio u 2011. godini jer i njemu pripadaju određene zasluge.
NN: Koliko Vi, kao član Predsjedništva SDP-a, možete uticati na odnose te stranke i SNSD-a?
SULJKANOVIĆ: Pokušavam da ne budem veliki političar i jednostavno se otuđim od toga. Moja razmišljanja su uvijek išla u tom pravcu da SNSD i SDP, kao dvije najjače političke opcije iz dva entiteta, uzmu odgovornost i mislim da imaju kapaciteta za to. Potrebno je više volje i malo više povjerenja među ljudima. Treba rješavati pitanja običnog čovjeka i sve ono što se ne može dogovoriti ostaviti za kasnije.
NN: Treba li međunarodna zajednica još BiH?
SULJKANOVIĆ: Mislim da nas je međunarodna zajednica dovela u jednu takvu fazu da ćemo morati da radimo. Mislim da bi trebalo da se povuku, a mi da shvatimo da trebamo jedni druge. Sve što nam oni više pomažu, mi se više udaljavamo. Moramo sjesti i rješavati svoje probleme. Stvorili su takvu situaciju da jednostvano ne možemo jedni bez drugih.
NN: Za razliku od svojih prethodnika, da li ćete 9. januara biti prisutni na obilježavanju Dana RS?
SULJKANOVIĆ: Redovno sam prisustvovao obilježavanju dana RS u Doboju. Pojaviću se i ove godine, da li u Banjaluci ili Doboju, ne znam. Ne vidim ništa sporno u tome, jer, pazite, zakleo sam se na Ustav RS i Ustav BiH, i jasno je da RS ima svoj dan. Ljudi koji razmišljaju drugačije ne pomažu Bošnjacima, naročito povratnicima u RS.
Rukometni turnir u Doboju
NN: Koliko je rukometni turnir u Doboju značajan za RS i BiH?
SULJKANOVIĆ: Veoma značajan. Doboj ima taj brend i treba da ga podrži svako iz RS i BiH, jer je to najjači svjetski ekipni turnir. Od prošle godine smo zvanično u kalendaru IHF-a. Bosna je u žrijebu dobila Barselonu i tome je data nevjerovatna medijska pažnja, a mi Barselonu dovedemo u Doboj i ništa. To boli čovjeka. Prvak Katara traži da dođe na turnir i nudi da Sloga ide tamo na pripreme, i oni su čuli za taj turnir. Idemo u susret 50. jubilarnom i već 80 odsto ekipa je obezbijeđeno.