Intervju

Episkop bihaćko-petrovački Sergije: Ljubimo jedni druge, bez obzira na vjeru

Episkop bihaćko-petrovački Sergije: Ljubimo jedni druge, bez obzira na vjeru
Foto: N.N. | Episkop bihaćko-petrovački Sergije: Ljubimo jedni druge, bez obzira na vjeru
Zlatan Čekić

Mi ne možemo da mijenjamo svijet i stvarnost oko sebe, na to nismo pozvani od Boga i to nam nije dužnost, ali zato činimo ono što možemo i kako nam savjetuje jedna stara izreka - ako želiš da promijeniš svijet, promijeni najprije sebe, rekao je u božićnom intervjuu episkop bihaćko-petrovački Sergije.

"Ljubimo jedni druge, bez obzira na vjeru i konfesiju. Ukoliko pokažemo tu ljubav svakom ponaosob, tek onda možemo da očekujemo i povratnu informaciju", istakao je on.

NN: Božić je praznik mira i ljubavi. Kakvu božićnu poruku Srpska pravoslavna crkva ove godine šalje svojim vjernicima?

EPISKOP SERGIJE: Ne samo da je praznik roždestva Hristovog - Božić nama poznat kao praznik mira i ljubavi, s tim još više se otkriva kao božanski praznik, ali i praznik bogočovječanski. Zašto bogočovječanski? Zato jer se kroz Božić nama vjernima daje jedan novi smisao i odnos Boga i čovjeka, novi smisao postojanja i novog rađanja u Gospodu Isusu djetetu, bogomladencu Hristu, u čijem rođenju mi svi vidimo naše rođenje, novi početak, novo rađanje za carstvo nebesko. Kao i svake godine, Srpska pravoslavna crkva poručuje svome narodu jedinstvenu poruku božanske ljubavi, one ljubavi koja nam se daruje prvenstveno kroz svetu liturgiju koju služimo na Božić, a iz koje izvire ljubav prema svima, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Tako nas je učio Gospod svojim jevanđeljem. Na taj način, poslije liturgijskog slavlja i pričešća tijelom i krvlju novomladenca, svako od nas zrači neizrecivom svjetlošću i blagodaću one zvijezde koja pokaza put mudracima te dođe na mjesto i stade "tamo gdje bješe dijete".

NN: Božić je dan kada se bude optimizam i nada u bolje sutra. Međutim, postavlja se pitanje kako biti optimističan u društvu u kojem se iz dana u dan narod obeshrabruje?

EPISKOP SERGIJE: Zaista smo svjedoci da u današnjem svijetu i savremenom dobu sve prave ljudske vrijednosti bivaju poljuljane. Međutim, nas pravoslavne hrišćane ne treba da ovakve stvari, niti njima slične, obeshrabruju. Vjera u crkvu Božju i u pravoslavlje jeste pravi garant ohrabrenja svakoga njenoga člana i pojedinca. Problem u savremenom dobu nastaje onoga trenutka kada zaboravljamo svoju tradiciju, onu tradiciju koja se naziva Crkvom i hrišćanstvom. Tada ćemo biti u velikom problemu, ne samo problemu obeshrabrenja i gubljenja samopouzdanja, već u problemu mnogo gorih i težih iskušenja. Mi ne možemo da mijenjamo svijet i stvarnost oko sebe, na to nismo pozvani od Boga i to nam nije dužnost, ali zato činimo ono što možemo i kako nam savjetuje jedna stara izreka - ako želiš da promijeniš svijet, promijeni najprije sebe. A prave smjernice za ovakvo djelo daće nam se u crkvi Božjoj koja nam vijekovima svjedoči da je bilo teških situacija i prije nas, onih koje su čovjeka dovele do pitanja sopstvene egzistencije, ali milošću i ljubavlju Božjom to je sve bilo prevaziđeno.

NN: Danas, nažalost, živimo u svijetu u kojem prevladavaju materijalističke vrijednosti i gdje se duhovnost potiskuje na margine društva. Kako unaprijediti stanje svijesti i duha čovjeka i ovaj svijet učiniti boljim?

EPISKOP SERGIJE: Tragedija našeg društva, konkretno srpskog, jeste upravo to što smo zaboravili vjeru svetih, onako kako je nazvao sveti Nikolaj Velimirović. Činjenica jeste da je materijalno prevladalo, ali i ključ povratka istini koja jeste tradicija srpskog naroda je i samo rješenje ovoga problema. Upravo onako kako smo već i pomenuli, preispitivanje sebe i svoga uma i naše lično preumljenje biva jedan veliki i značajan korak za čitavo društvo. Istina je da mi nikada nećemo moći da nekoga u nešto ubijedimo ako on ne želi da čini tako. Ali svojim ličnim primjerom možemo i te kako da svjedočimo liturgiju koja nije ništa drugo nego predukus carstva nebeskog na zemlji, i s takvim svjedočenjem ozarićemo svakoga čovjeka koji sa nama bude opštio. Ako pođemo od sebe i učinimo taj prvi korak i pošaljemo svima tu poruku ljubavi, tolerancije i mira, onda ćemo i ovaj svijet učiniti boljim za život.

NN: Božić je praznik koji prati niz običaja, koji se proslavlja skromno i u krugu porodice. Međutim, u posljednje vrijeme kao da se želi promijeniti sama suština praznikovanja Božića. Koliko Crkva može da utiče da se to promijeni?

EPISKOP SERGIJE: Ako se osvrnemo na istorijske okolnosti koje su pratile naš narod vijekovima, primijetićemo i to da se on nerijetko okretao dodjeljivanju atributa hrišćanskim praznicima koji se tiču prvenstveno nekih magijskih dejstava i rituala. Ukoliko pomno pratimo medijska izvještavanja i članke po izvjesnim časopisima, uvjerićemo se da se tu radi o pokušaju nasilnog nametanja ovakvih stavova. Kada ovo govorimo, mislimo prvenstveno na naslove tipa: danas je taj praznik, ili taj i taj sveti i vi treba da činite to, ili pak ako ne učinite, on će da se naljuti pa će vam se desiti nešto loše. Ima li veće propagande od te? To je javno, nasilno i pogrešno zastupanje neistinitih stavova preko interneta, raznih društvenih mreža, ali i štampe. Pa se onda zapitajmo poslije kako su nam iskrivljeni običaji? Crkva svake godine poziva svoj narod na pravilno proslavljanje božićnih praznika. A to pravilno proslavljanje ogleda se naročito u proslavljanju liturgije, ali i pričešćem, koje nas na najbolji način spaja sa bogomladencem Hristom. Vjerujte, naši narodni običaji koji se ogledaju u voženju badnjeg drveta, paljenju istog, cjelokupna napeta situacija koja se stvara oko dodjeljivanja paketića najmlađim članovima crkvenih zajednica, mišljenja smo da nam nekako bacaju sjenku na onu pravu istinu Božića, koja se ogleda u liturgijskom proslavljanju. Svi ti naši običaji su i te kako lijepi i korisni za dušu čovjeka, i zapamtimo, svi imaju svoj pravi smisao i nikako ih se ne treba odricati, samo treba da se promijeni pristup prema njima i način njihovog obilježavanja, da bismo tako na dostojanstven način mogli da dočekamo jedan od najradosnijih praznika Svete crkve - Božić, i što je najbitnije, u mogućnosti da u njemu učestvujemo pričešćem i zajedničarenjem sa živim Bogom.

NN: Ljudi svih vjera i nacionalnosti na ovim su prostorima stoljećima živjeli jedni sa drugima, ali danas je sve više onih koji smatraju da suživot u BiH nije moguć. Kakvu poruku Božić donosi u tom kontekstu?

EPISKOP SERGIJE: Božjom voljom i Božjim promislom sve biva, samim tim i činjenica zajedničkog života tri konstitutivna naroda BiH. Crkva Božja živi jevanđelje i u svemu se vodi jevanđeljem. Tako nam jevanđeljem biva zapovijeđeno da ljubimo bližnjeg svoga kao same sebe. A ko je naš bližnji? Naš bližnji svaki je čovjek koji živi na Zemlji. Tako u jevanđelju postoji jedna poučna životna priča koja govori o jednom čovjeku Jevrejinu koji je putovao u ono vrijeme iz Jerusalima u Jerihon i na tom putu napadoše ga razbojnici i pretukoše ga. Pored njega prolaziše ondašnji službenici jerusalimskog hrama i okretaše glavu od njega, dakle njegovi sunarodnici. Međutim, tim putem nailazio je jedan Samarjanin i on uze ovog polumrtvog čovjeka i zavi mu rane i odvede ga u gostionicu i nahrani ga i napoji i predade ga gostioničaru da se brine o njemu. Šta nas je jevanđelje naučilo ovom pričom? Da je milost čovjeku u nevolji učinio čovjek koji nije njegovog roda judejskog, već Samarjanin. Poznato je da je između ova dva naroda postojala netrpeljivost. Poučeni ovom pričom i zapoviješću Gospodnjom, i mi se tako odnosimo prema svim svojim sunarodnicima i svim ljudima. Pogotovo imajući u vidu Božić, koji je praznik mira, ljubavi i međusobne sloge, koji nam o tome posebno govori. Ako li nas je Bog postavio da živimo zajedno, znači da je i moguće da živimo zajedno. Da je to kojim slučajem nemoguće, zasigurno je da ne bi bilo tako. Njegov promisao je svemoguć. Onaj koji ispituje ljudska srca i organe i koji zna broj vlasi na glavi svakome od nas neće li se i utoliko brinuti o nama? Potrebno je samo da imamo ljubavi, one božanske ljubavi o kojoj nam govori i sam praznik rođenja Hristova, tek tada će se vidjeti pomak u našim međusobnim odnosima.

NN: Kako danas ocjenjujete stanje i život pravoslavnih vjernika na području Bihaćko-petrovačke eparhije, koja je mnogo stradala tokom proteklog rata? Kako danas pravoslavni vjernici na tom prostoru dočekuju Božić?

EPISKOP SERGIJE: Vjernici na ovim napaćenim i namučenim prostorima svoj Božić dočekuju veoma skromno, naša eparhija se trudi da onima koji nisu u mogućnosti obezbijedi da osjete tu božićnu radost i ljubav. Iako ratom namučeni prostori, dugogodišnje hranjeni otrovom bezbožnih ideologija, ovdašnji žitelji se ipak vraćaju svojoj tradiciji, svojoj vjeri pravoslavnoj i Bogu živom. Svi lažni bogovi pomriješe i njihove riječi i djela izblijedješe, a šta ostaje? Ostaje Crkva koja prati ovaj narod od najranijih perioda njegove istorije. Iako se stalno potencira da je Božić praznik porodice, praznik ljubavi prema bližnjima, utoliko je on najprije praznik liturgije koja je Crkva, a koja se poslije prenosi i na domaćinstva, na sve naše ukućane, bližnje, ali i na sve ljude.

NN: Koja bi bila Vaša poruka vjernicima povodom Božića?

EPISKOP SERGIJE: Poruka Crkve, a samim tim i naša lična poruka, jeste na prvom mjestu ljubav, i to ne bilo kakva ljubav, već ona božanska koja ozaruje svakog vjerujućeg čovjeka, na koju smo svi pozvani. Ljubimo jedni druge, bez obzira na vjeru i konfesiju. Ukoliko pokažemo tu ljubav svakom ponaosob, tek onda možemo da očekujemo i povratnu informaciju. Tek tada možemo da se nadamo uzvraćenoj ljubavi. Ljubav ne može biti egoizam, već kretanje prema drugome. Ako ispunjavamo ovu najveću zapovijest Crkve Božje, tek tada možemo da kažemo da smo ispunili onaj čuveni blagoslov koji je i svojevrsna zapovijest nama koji kaže: "Slava na visini Bogu, a na zemlji mir i među ljudima dobra volja."

Mir Božji, Hristos se rodi!

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije