Vjerske zajednice moraju naglašavati važnost da se pomogne nekome kome je pomoć potrebna makar dali voćku, čašu vode ili pomilovali čovjeka, jer je ono što damo, u stvari istinski naše.
Istakao je ovo u intervjuu za "Nezavisne" Ferid efendija Dautović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, povodom Kurban-bajrama.
"Želim da budemo bolji, da mijenjamo sebe kako bi bili bolji i drugi oko nas, ali i da nas ovaj Bajram, kao i mnogi koje ćemo dočekati, nauči da se žrtvujemo radi Boga dragog i da žrtvujemo od onoga što imamo onima kojima je naša pomoć neophodna u ovom trenutku", poruka je ef. Dautovića vjernicima.
NN: U kakvom duhovom i materijalnom stanju vjernici dočekuju ovaj Bajram?
DAUTOVIĆ: Bajram je uvijek radost muslimanima. I ovaj koji nazivamo hadžijski ili Kurban-bajram, kao i Ramazanski, dočekujemo s radošću jer smo iskazali svoju poslušnost dragom Bogu, Allahu dž.š., na način da se veselimo ramazanu koji smo ispostili, a u hadžijskom se radujemo obavljenim hadžijskim propisima i time što koljemo kurbane. Na taj način iskazujemo poslušnost i zahvalnost dragom Bogu na njegovim blagodetima kojima nas je počastio. Možemo govoriti o muslimanima koji će dočekati Bajram ne samo kao vjerski, nego i kulurni događaj za njih, ali i za druge ljude koji žive ovdje. Mnogi od njih se raduju ovom trenutku kao što se i mi radujemo blagdanima drugih religijskih zajednica. Ima ljudi koji su u materijalnom smislu siromašni i neće biti u prilici da u punom kapacitetu osjećaju svu ljepotu i zadovoljstvo bajramsko. Ali ima i ljudi koji neopravdano iskazuju nezadovoljstvo onim što imaju i na način na koji žive jer, ako pogledamo život koji smo živjeli prije devedesetih, vidjeli bismo da sada ljudi u principu žive mnogo bolje. To ne znači da nema siromašnih i da ne treba kritikovati one koji rade na način koji nije transparentan ili je koruptivan. Ali dočekujemo Bajram sa željom da stvari budu bolje i da ih se mijenja, a mijenjaćemo ih kada budemo mijenjali sebe. Onda ćemo promijeniti ljude oko sebe. Kada upiremo prstom u druge, treba da upremo i u sebe i kažemo koliko mi možemo uraditi da opće stanje bude bolje.
NN: Koja je simbolika Kurban-bajrama i kako se u današnje vrijeme obilježava?
DAUTOVIĆ: Simbolika je žrtva. Može se govoriti o hadžu. Drugi simbol je kurban, koji je obaveza svakog muslimana. On kolje kurban i prisjeća se Ibrahima a.s. i njegove spremnosti da žrtvuje svog sina kojeg je dobio u kasnim godinama. Taj simbol žrtve ponavljamo svake godine zarad ljubavi prema Bogu dragom i njegovom poslaniku, govorimo da smo spremni žrtvovati nešto od imetka koji nam je Bog dao. Islam uči da Bog ne zadužuje ljude iznad njihove mogućnosti. Oni koji su u prilici da zakolju kurban dužni su to uraditi. To je sunet našeg praoca Ibrahima a.s., zajedničkog praoca monoteističkih religija.
Kada upiremo prstom u druge, treba da upremo i u sebe i kažemo koliko mi možemo uraditi da opće stanje bude bolje, kazao ef. Dautović
NN: Da li su se vjernici počeli sve više vraćati tradicionalnom obilježavanju ovog praznika umjesto slavlja u ugostiteljskim objektima?
DAUTOVIĆ: Dugo smo imali problem da su neki ljudi po nekim restoranima i hotelima obilježavali Bajram na jedan nepristojan način. Neprimjereno je muslimanu koji cijeli mjesec posti ili koji će doći u džamiju i zaklati kurban i pokazati poslušnost prema Bogu da mu odmah poslije toga pokazuje neposlušnost. Ali, mogu kazati da ima određenih pomaka. Vjerovatno će se mladi sakupljati u restoranima ili kafićima, ali preporučujemo da to bude na primjeren način. Ne može se konzumirati alkohol, biti nemoralan na bilo koji način ako vjerujemo u Boga dragog. A naravno da želimo da vratimo ambijent koji smo imali. Želimo da vratimo Bajramu onaj značaj koji je uvijek imao, najčešće da se obilježava u porodičnom ambijentu, gdje se sve ono što je lijepo afirmiše i da neke komšijske adete i običaje vratimo u našu mahalu. Blagdani bilo koje religijske skupine mogu popraviti naše stanje zato što nismo izgubili osjećaj jedni za druge. Dobro bi bilo da pomičemo neke naše granice i uspostavimo neke prekinute veze time što ćemo odnijeti kurban, kako nas uči poslanik Muhamed a.s., da ostavljamo trećinu za sebe, trećinu za porodicu, prijetelje, najbliže i trećinu za komšije bez obzira na ime.
NN: Koliko su ljudi u BiH spremni žrtvovati se jedni za druge, pomoći?
DAUTOVIĆ: Nekad ste fascinirani potezima ljudi ili zajednica, a nekad opet razočarani. Možda novi način života koji se nameće nas udaljava sve više. Jedan dio svijeta koji se enormno bogati je sve udaljeniji od siromašnog i ta razlika će sigurno ovdje biti sve veća. Vjerske zajednice moraju naglašavati važnost da se pomogne nekome kome je pomoć potrebna makar, poslanik će kazati kada damo hurmu, a mi bismo danas kazali šljivu, jabuku, kada pružimo čašu vode. Sve što čovjek ima to mu je drago, ali nas Bog uči da damo nekome, jer ono što damo, to je u stvari naše. Preporučujem da i kroz Bajram pomognemo drugom kurbanom i na drugi način. Puno ih je koje treba samo pomilovati.
Koraci ka boljem
NN: S kojim se problemima vjernici danas najviše susreću?
DAUTOVIĆ: Iz perspektive Sarajeva ne vidimo velike probleme jer često mislimo da je život to što živimo u Sarajevu. Možda bi bolje bilo posmatrati vjernički život kako ga žive muslimani u Banjaluci, Vlasenici, Trebinju ili pravoslavni vjernici ili katolici u nekim drugim sredinama. U većinskim zajednicama je život mnogo lakši na način da se osjećamo sigurnijim iako smo imali ljepotu života koja je bila u različitosti, koja je bila koncentrisana na cijelom prostoru BiH. Moglo bi se djecu iz Konjević Polja pitati kako će dočekati Bajram. Sigurno sa gorčinom, bolom, jer su im uskraćena neka ljudska prava. Iz te perspektive ne dočekuju muslimani Bajram u punom kapacitetu zadovoljstva i sreće kojim ga ja, na primjer, doživljavam. Ali duboko vjerujem da imamo uzlaznu liniju, ka boljem.