Odlazeći komandant NATO štaba u Sarajevu brigadni general Eric Folkestad govori o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, modernizaciji Oružanih snaga BiH i dostignućima na NATO-putu.
- Generale Folkestad, u posljednje vrijeme svjedočimo nasrtajima člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na državne institucije, a na udaru su i Oružane snage BiH. S obzirom na dugu i uspješnu saradnju koju ostvaruju NATO i OS BiH, kako komentarišete Dodikove prijetnje o povlačenju saglasnosti za formiranje OS BiH i pozive na ponovno formiranje Vojske RS?
FOLKESTAD: Mislim da bi svako kome je stalo do BiH, njenih ljudi i njene budućnosti, kao i većina građana BiH, bio ozbiljno zabrinut zbog skorašnje retorike i drugih provokacija - od svih strana. Iz perspektive NATO-a i međunarodne zajednice, ta zabrinutost se očitovala u tonu i broju izjava, posjeta i sastanaka koji se održavaju u interesu poticanja umjerenosti i saradnje svih strana.
Pored toga, generalni sekretar NATO-a je bio vrlo jasan u svom javnom obraćanju na marginama nedavno održanog sastanka ministara vanjskih poslova u Rigi. NATO snažno podržava integritet Bosne i Hercegovine i nastaviće pružati podršku zato što su nam potrebne multietničke institucije, državne institucije, uključujući Oružane snage. To je ključ za stabilnost Bosne i Hercegovine i za regionalnu stabilnost.
Međutim, šteta je da je BiH opet privukla pažnju svijeta iz pogrešnih razloga, da je fokus na njenom političkom rukovodstvu i priči o povratku sukoba, umjesto na ekonomskom potencijalu i perspektivi njenih građana. Ta podjela ne odražava ni realnost koju svakodnevno vidim na terenu: predani pripadnici i pripadnice Oružanih snaga koji, kao i ostatak zemlje, žele reforme, napredak i spokoj kako bi živjeli svoje živote.
- Vijeće sigurnosti UN-a produžilo je mandat EUFOR-u. Koliko EUFOR u ovom kapacitetu, s minimalnim brojem vojnika na terenu, može doprinijeti sigurnosti i stabilnosti u BiH te reagovati na eventualne prijetnje miru?
FOLKESTAD: Misije NATO-a i EUFOR-a u BiH su odvojene, ali komplementarne. Mi blisko sarađujemo u okviru aranžmana Berlin Plus. Dva tima, jedna misija - podržati BiH. Čak dijelimo i istu bazu u neposrednoj blizini Sarajeva.
Obje misije, pored toga što predstavljaju simbol trajnog opredjeljenja obje organizacije za stabilnu, mirnu i prosperitetnu BiH, imaju i ogromnu praktičnu važnost i vrijednost. Dugo iščekivane reforme koje potičemo i promoviramo, kao i značajne najmodernije sposobnosti stečene kroz NATO program "Naukom za mir" unapređuju sposobnost odgovora u prirodnim katastrofama i drugim sigurnosnim izazovima i donose velike koristi svakom građaninu BiH.
Mi smo svaki dan na terenu, u interakciji s političkim i civilnim vođama, s Oružanim snagama i lokalnim zajednicama kako bismo saznali s kojim izazovima se suočavaju i kako mi možemo pomoći. A to mogu raditi samo ljudi koji su bazirani u BiH i koji mogu upoznati sredinu i ljude.
- Kakva je trenutna sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini?
FOLKESTAD: BiH se suočava sa sigurnosnim izazovima, kao i svaka druga zemlja. Govorili smo o jednom od unutrašnjih izazova i bezrezervnoj predanosti međunarodne zajednice suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i podršci stabilnosti u regionu. Ali, nesumnjivo je da su pojedini izazovi, od korupcije do migracija, organiziranog kriminala, dezinformacija i svjetske pandemije Covid-19, posebno teško pogodili BiH.
Važno je, međutim, shvatiti da se BiH s tim izazovima ne suočava sama. Mi u NATO-u znamo da su problemi lakši kad imate 30 zemalja saveznica koje rade zajedno kako bi se suprotstavile izazovima.
Ali suzbijanje ovih prijetnji i suprotstavljanje izazovima zahtijeva reforme - zahtijeva stvaranje jakih, demokratskih i transparentnih institucija. Iz tog razloga je NATO toliko uložio u BiH, uključujući podršku i prisustvo, u cilju unapređenja reformi koje štite individualna prava i slobode, jačaju demokratske principe i podržavaju vladavinu prava.
Moj tim, uz podršku kolega iz NATO sjedišta u Bruxellesu i širom Saveza, radi kako bi podržao ove reforme u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama i drugim institucijama u oblasti odbrane i sigurnosti, te im pomogao u izgradnji njihovih kapaciteta i sposobnosti, ne samo u podršci mirovnim misijama u inostranstvu već i zbog odgovora na prirodne katastrofe i vanredne situacije u zemlji.
- Nedavno ste u Sarajevu, zajedno s komandantom EUFOR-a, generalom Alexanderom Platzerom, ugostili admirala Robeta P. Burkea, komandanta Komande savezničkih snaga u Napulju, koji je još jednom potvrdio predanost suverenitetu i teritorijalnom integritetu stabilne Bosne i Hercegovine. Koliko su posjete ove vrste i nedvosmislene poruke podrške Bosni i Hercegovini koje dolaze iz vrha NATO-a važne za smirivanje tenzija u BiH?
FOLKSTED: Mislim da je važno da ljudi u BiH znaju da je NATO tu za njih - ne samo relativno mali tim koji imamo na terenu (iako je nesporno kako uticaj i rezultati tog tima prevazilaze njegovu veličinu), već i cijela organizacijska struktura koja stoji iza njega - sve do NATO štaba u Bruxellesu.
U pravu ste kad kažete da smo proteklih sedmica svjedočili cijelom nizu izjava i posjeta visokog nivoa - jednim dijelom u cilju pružanja uvjeravanja. Ali, to ne znači da ti ljudi nisu i inače upoznati i stalno anganžirani oko izazova i dešavanja u BiH. Dio naše misije je da politička strana NATO-a, kao i Komanda združenih snaga u Napulju i Vrhovna komanda savezničkih snaga u Evropi, imaju stalni uvid u situaciju na terenu. Ove godine sam obišao sve ove ključne NATO institucije, a moj tim i ja svakodnevno razgovaramo s našim kolegama u nadređenim komandama zaduženim za politička i vojna pitanja.
BiH, također, ima ambasadora u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, što joj omogućava ne samo da oblikuje odnos koji želi da ima s NATO-om, već i da inicira pitanja i osigura da se glas BiH čuje u unutrašnjim razgovorima u NATO-u.
- Početkom novembra ste boravili u NATO komandi savezničkih kopnenih snaga (LANDCOM) u Izmiru, gdje ste s komandantom LANDCOM-a generalom Rogerom L. Cloutierom i njegovim saradnicima razgovarali o aktivnoj podršci koju LANDCOM pruža reformi i modernizaciji Oružanih snaga BiH. Dokle su OS BiH stigle u dostizanju visokih standarda interoperabilnosti s NATO-om i u ostvarivanju stabilnosti u okviru međunarodnih mirovnih misija, u čemu mu upravo LANDCOM pomaže?
FOLKSTED: Usprkos izazovima s kojima se suočavaju, Oružane snage su uspješno prešle tri od četiri praga koji će rezultirati njihovom certifikacijom po međunarodnim standardima. To je veliki uspjeh i potvrda posvećenosti, profesionalizma i opredjeljenja Oružanih snaga i njihovih vojnih i političkih vođa. Najskorija faza u ovom procesu je bila vježba OS BiH samoprocjene nivoa dva, koja je održana u septembru. Kao što joj samo ime kaže, to je vježba na kojoj pripadnici OS BiH sami procjenjuju vlastiti napredak. Ali, transparentnost među saveznicama i partnerima je važan princip operacija NATO-a, tako da je, kao što je uobičajeno u takvom procesu, BiH pozvala nekoliko savezničkih i partnerskih zemalja i pružila im priliku da ocjenjuju tu vježbu uz ocjenjivače iz OS BiH. LANDCOM je podržao ovu vježbu, uz pomoć mog tima iz NATO štaba Sarajevo, budući da je ta NATO komanda odgovorna da osigura da kopnene snage NATO-a i kopnene snage naših partnera mogu djelovati zajedno. Dakle, bio je to istinski međunarodni poduhvat jer je preko svojih ocjenjivača ili monitora bilo zastupljeno desetak zemalja.
Na kraju ovih procesa BiH će imati Bataljonsku grupu lake pješadije, najveću jedinicu koja je ikad dosad prošla kroz ovaj proces, koja će se moći rasporediti, ako to vlasti BiH žele, kao dio međunarodnih mirovnih misija širom svijeta.
Iako je ovaj proces certifikacije NATO proces, zapravo je riječ o zlatnom standardu koji se koristi širom svijeta, uključujući i sve zemlje na Balkanu, a ne samo unutar NATO saveznica.
Koja su ključna dostignuća na dosadašnjem NATO putu Bosne i Hercegovine?
FOLKSTED: Mislim da je važno prisjetiti se da kad je riječ o NATO putu, kako ste ga nazvali, nije riječ samo o krajnjoj destinaciji. U stvari, i nema određene destinacije - put je taj koji je važan. A put svake zemlje je drukčiji.
Godinama govorimo da su vrata za članstvo u NATO-u otvorena ako BiH to želi. Ali, o odnosu BiH i NATO-a, i sada i u budućnosti, odlučuje BiH.
Mislim da je formiranje Komisije za saradnju s NATO-om značajno postignuće. Komisija je grupa demokratskih predstavnika koje predvodi zamjenik ministra Josip Brkić, koja će utvrditi u kojim oblastima BiH želi podršku i saradnju NATO-a i zemalja saveznica. Oni su izradili Program reformi i prvi put ga postavili online kako bi ga mogli vidjeti građani BiH. Mislim da je Program reformi iznenadio puno ljudi, koji nisu razumjeli o čemu se radi kad je riječ o odnosu BiH i NATO-a. Riječ je o reformama na nivou cijelog društva, a ne samo vojnim. Reformama koje jačaju demokratske vrijednosti i osiguravaju da postoji civilni nadzor nad institucijama odbrane i sigurnosti, reformama koje podržavaju vladavinu prava, štite individualna prava i slobode i ulijevaju međunarodnim poslovnim subjektima povjerenje da investiraju. Ukratko, reformama koje će učiniti život boljim za sve u BiH. Reformama koje će život učiniti boljim bez obzira na to hoće li BiH izabrati da postane članica NATO-a. To sam mislio kad sam rekao da je put važniji od same destinacije.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.