Intervju

Francuski novinar Adel Gastel za "Nezavisne": Svijet je uvijek u krizi, ljudsko biće je problem

Francuski novinar Adel Gastel za "Nezavisne": Svijet je uvijek u krizi, ljudsko biće je problem
Foto: N.N. | Francuski novinar Adel Gastel za "Nezavisne": Svijet je uvijek u krizi, ljudsko biće je problem

Francuski institut u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa JU Narodna biblioteka, organizovao je radionicu vizuelnog pisanja koju je animirao Adel Gastel, francuski novinar sa televizije France 24.

Gastel je tvorac tehnike vizuelnog pisanja i koristi je pri obradi različitih tema kojima se bavi. U želji da se politička, društvena i ekonomska problematika približi mlađim generacijama koje sve primaju preko slike, odnosno videa, ova tehnika nudi drugačiji pristup plasiranju vijesti i radu na istorijskim presjecima preko jednostavnog, animiranog crteža.

On se bavio brojnim aktuelnim svjetskim i evropskim temama, a pored svoje tehnike u razgovoru za "Nezavisne novine" govorio je i o problemima migranata, položaju novinara u Francuskoj, protestima žutih prsluka, stanju evra, sukobima na Bliskom istoku i ekonomskoj politici Francuske.

NN: Da li je teško biti novinar u Francuskoj?

GASTEL: U zemlji kao što je Francuska imamo najviše sreće da se bavimo novinarstvom, i to zbog jednog jednostavnog razloga: imamo veliku slobodu izražavanja. Nakon toga, naravno, postavlja se pitanje sredstava. Nije lako naći medijsku kuću sa kojom ćete sarađivati. Ali kada je nađete, imate taj minimum sredstava da se bavite svojim pozivom. Biti novinar u Francuskoj podrazumijeva i imati globalnu sliku i uvid dešavanja u svijetu.

NN: Da li mislite da živimo u svijetu gdje nove tehnologije zamjenjuju ljude, da li sve pretenduje da tehnologija uzme primat i u novinarstvu i da štampani mediji postanu stvar prošlosti?

GASTEL: Znam da sada postoje istraživanja o algoritmima koji dozvoljavaju da se stvore novinarski roboti koji su bazirani na vještačkoj inteligenciji. Imate informatički program koji će prikupiti informacije koje će ovi roboti spojiti i širiti ih. Postoji rizik, moguće da ćemo mi novinari biti žrtvovani, ali postoji nešto što nas može spasiti, a to je ljudski efekat, jer novinarstvo je prije svega ljudski posao. Ako izdvojite ljudskost, imaćete sirove i hladne tekstove i govore. Ljudsko iskustvo treba da bude podijeljeno među ljudima i to je sva osnova novinarstva.

NN: Francuska danas, Makron, žuti prsluci, kako gledate na to?

GASTEL: Postoji kriza u jednoj živoj zemlji koja je izrazila svoju groznicu. Francuski organizam kad se osjeća loše, on reaguje. Prije Makrona bilo je drugih predsjednika koji nisu uspjeli da obnove mandat jer im Francuzi to nisu ponovo dozvolili. Ono što je zanimljivo je da je francuski političar stalno pod nadzorom i stalno ga ispituju.

NN: Pratite migrantsku krizu... Koji je, po Vašem mišljenju, krajnji ishod i šta se može očekivati u skorijoj budućnosti?

GASTEL: Postoji mnogo patnje u svijetu. Migranti predstavljaju jedan aspekt te patnje. Ne možete reći da neko ko bježi od rata u svojoj zemlji ne može doći u moju zemlju. To nije ljudski. Jednom kad smo to ustanovili, svaka država treba za sebe da vidi kapacitete i da zna ko su ti ljudi, da spozna njihovu sposobnost da se integrišu i da poštuju zemlju koja ih primi.

NN: Da li se i koliko do danas stvar promijenila, barem kada je odnos medija prema migrantima u pitanju?

GASTEL: Da, da, svakako. Godine 2015. jedno kurdsko dijete koje je umrlo na turskoj plaži je izazvalo reakcije čitave planete i probudilo emocije. Pojavila se velika solidarnost. I mediji su se usmjerili ka jednoj temi, a to je patnja migranata. Čim je ta emocija prošla, postavljaju se druga pitanja. Mediji sada postavljaju pitanja partijama koje se ne slažu sa dolaskom migranata, jer da ne postavljaju pitanja, može doći do izazivanja mržnje prema strancima.

NN: Migrantska kriza, kriza na Bliskom istoku, ekonomska kriza, neredi po svijetu - da li živimo u svijetu krize i da li postoji izlaz iz svega ovoga?

GASTEL: Svijet je uvijek u krizi. Ljudsko biće je problem. To nije svjetski konflikt, nije svjetski rat, to se ne može porediti s onim što je čovječanstvo preživjelo u Drugom svjetskom ratu. Postoji lokalni konflikt, ali konflikt kojeg posmatra međunarodno oko koje je spretno i aktivno i koje uspijeva da zaustavi te krize jer svaka kriza ima strah.

NN: Prošle godine francuska banka Société Générale upozorila je na recesijska očekivanja u 2020. godini, i to zbog neravnoteža na tržištu, rasta troškova kamata u svrhu finansiranja dugova te problema s budžetom u različitim državama. Kakve su Vaše prognoze na ekonomskom polju za ovu i naredne godine?

GASTEL: Postoji jedna nova realnost - ekonomska realnost. Čitavo novo ekonomsko stanje je stvorilo nove sile koje se tek pojavljuju, kao što je Kina. Ove sile uzdrmavaju sve što se u prošlosti steklo. Svijet je interaktivan i globalna ekonomija funkcioniše zajedno. Jedan radnik koji je zaposlen u Francuskoj stvara proizvod koji je skuplji od kineskog, i rizikuje da ga ne proda i izgubi posao jer nije kompetitivan na međunarodnom nivou, znači danas te ekonomske sile koje se uzdižu guraju zemlje koje su bile bogate da ponovo analiziraju svoje ekonomske sisteme.

NN: Ovaj posao nosi mnogo uzbuđenja i nijedan dan nije dosadan. Vjerovatno ste u svom radnom vijeku prošli mnoge situacije... Sada kada se osvrnete iza sebe i s ove tačke možete da posavjetujete mladog sebe, šta biste mu rekli? Da li biste izabrali isti put?

GASTEL: Prvo pravilo je skromnost. Postoji rizik u ovom zanimanju da mislimo da znamo sve, radimo na više polja. Mislimo da ako se interesujemo za sve da znamo sve, a to nije tačno. Treba ostati skroman. Jedan profesor žurnalistike iz Francuske je rekao: "Ti kad kažeš nešto kao novinar, moraš uspjeti da te razumije vozač kamiona, ali da ne uvrijediš profesora s univerziteta. I to je privremen posao, posao koji ne traje. Tvoj predmet je danas zanimljiv, a sutra već nije. Danas znamo ko si, a sutra ne".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije