Irska jeste veliki zagovornik članstva BiH u EU, kaže u intervjuu za "Nezavisne novine" Majls Geiran, ambasador Irske za BiH sa sjedištem u Ljubljani.
"Ovoga puta nije bilo moguće ubijediti druge da dođu bar malo bliže našoj poziciji, ali Evropski savjet je poslao jasan signal liderima u BiH", rekao je on.
NN: Koliko često dolazite u BiH i kakvu saradnju imate s Univerzitetom u Banjaluci?
GEIRAN: U BiH dolazim onoliko često koliko je to moguće i posjećujem sve veće gradove, poput Bihaća, Mostara, Sarajeva i, naravno, Banjaluke. Trudim se da pažljivo napravim miks ljudi s kojima se sastajem i onih koje možemo da podržimo. Neka od područja u kojima se puno angažujemo su kultura i obrazovanje. Proteklih godina imali smo tijesnu saradnju s Odsjekom za engleski jezik na Univerzitetu u Banjaluci. Sarađivali smo na prevodu dvije zbirke kratkih priča. Jedna je antologija različitih autora, a druga je kolekcija djela Vala Malkernsa. Primarno, ovo je urađeno uz pomoć doktora Petera Pende. On je imao saradnike na Univerzitetu, ali i u cijelom regionu. Cilj je bio ne samo da Univerzitet u Banjaluci i BiH upoznamo s irskom kulturom, nego i cijeli region. Želja nam je da profesori i nastavnici ove knjige uvrste u kurikulum i da tako doprinesemo irskim studijama u nadolazećim godinama.
NN: Na kakav prijem nailazi irska kultura u Banjaluci i BiH? Mi imamo dosta irskih pabova, ali pretpostavljamo da je irska kultura mnogo više od toga.
GEIRAN: Pabovi su sasvim sigurno odlična polazna tačka! Ali mi znanje svakako želimo da produbimo. Naravno, pabovi jesu važan dio naše kulture, ali ona se sastoji od mnogo drugih stvari. Sport, muzika i književnost, na primjer, takođe su važan dio. Kultura je odličan način da povežemo naše dvije zemlje.
NN: U kojim još aspektima sarađuju Irska i BiH, osim u oblasti kulture?
GEIRAN: Imamo odličnu saradnju na međunarodnim forumima poput UN, Savjeta Evrope itd. Dijelimo iste vrijednosti u vezi s pitanjem demokratije i međunarodnog mira. Naša želja je da pomognemo manjim zemljama da dobiju jači glas, a jedna od zemalja kojima želimo pomoći je i BiH, koja ima sličnu istoriju kao mi. Osim toga, dijelimo zajedničku viziju da budemo zajedno u EU. Našu saradnju vodimo na svim nivoima, od lokalnog, entitetskog do državnog, i težimo saradnji sa svim narodima u BiH.
NN: Naša istorija nije ista, ali ima nekih sličnosti, poput teške istorije sa susjednim zemljama, različitim identitetima i sukobima s tim u vezi. Kako vi u Irskoj pristupate ovim osjetljivim pitanjima?
GEIRAN: Naravno, ne postoje dva istorijska sukoba koja su potpuno identična i ja uvijek kažem da ne mogu donijeti model koji bi se mogao primijeniti na druge dijelove svijeta. Ali mi pričamo o našim iskustvima da vidimo koji aspekti bi mogli biti primijenjeni ili šta bi moglo poslužiti kao inspiracija drugima. Međutim, ima sličnosti. Sporazum od Velikog petka iz 1998. je detaljniji od Dejtonskog sporazuma, ali dolaze iz iste ere. Sporazum od Velikog petka sadrži temeljna pitanja koja vode ka pomirenju i to je proces koji i dalje traje. Međutim, kao i kod bilo kojeg drugog sporazuma, tekst je onoliko dobar koliko postoji volje da se primijeni. Kod nas to nije bio u potpunosti linearan proces, ali smo imali sreće da smo napravili taj iskorak, na dobrobit naše djece i budućnosti.
NN: Da li biste u nekoliko rečenica mogli objasniti šta je Sporazum od Velikog petka? To je sporazum između dvije zajednice u Sjevernoj Irskoj, zar ne?
GEIRAN: Sporazum od Velikog petka je mnogo inkluzivniji nego samo sporazum između nacionalista i unionista u Sjevernoj Irskoj. On se uglavnom vidi kroz tu prizmu nacionalista i unionista i to su dvije glavne tradicije u Irskoj, koje imaju drugačije aspiracije, ali i aspiracije koje dijele. Sporazum od Velikog petka predstavlja veliki kompromis. Međutim, moram da naglasim da je Irska nakon prijema drugih zemalja u EU postala kulturno obogaćenija nakon što je mnogo tih ljudi došlo kod nas iz drugih dijelova Evrope. Na cijelom irskom ostrvu postoji mnogo tradicija i sve je to danas mnogo očiglednije nego što je bilo u prošlosti.
NN: Kako je članstvo u EU pomoglo vama na irskom ostrvu da zacijelite rane?
GEIRAN: Članstvo u EU bilo je veoma značajan faktor u sklapanju Sporazuma od Velikog petka. Glavni akteri tog sporazuma su strane u Sjevernoj Irskoj, ali on je imao komponentu koja je obuhvatala Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, a uključeni su bili i SAD i EU. Tako da je EU mnogo pomogla. Na primjer, ministri iz Irske i UK su se susretali u evropskim institucijama na redovnoj bazi i dogovarali se, ministri poljoprivrede itd. U EU su imali forum za saradnju i partnerstvo na mnogo osnova. Tako su se razvili ne samo odnosi na ličnom nivou, nego smo svi shvatili da imamo mnogo zajedničkih interesa i stvari koje nas spajaju. Sve to je doprinijelo značajnom popravljanju naših odnosa, a to je model koji bi lako mogao biti primijenjen na zapadni Balkan.
NN: Kako problemi nastali Brexitom utiču na vaše odnose sada?
GEIRAN: Protokol proistekao iz Brexita riješio je mnoga pitanja, iako sad ima još nekoliko preostalih pitanja na marginama. Taj problem upravo naglašava važnost EU, jer kad je EU bila tu prisutna, UK, Sjeverna Irska, Irska, svi smo bili dio istog prostora, nije bilo otvorenih pitanja, recimo, kad su u pitanju trgovina, kretanje itd. Kada je UK napustilo EU, svima je postalo jasno koliko je zajedničko tržište važno.
NN: Koliko je Irska profitirala od EU?
GEIRAN: U ovih 50 godina EU je transformisala Irsku. Ove i sljedeće godine obilježavamo 50 godina od referenduma na kojem je članstvo dobilo podršku 80 odsto populacije, a ispitivanja javnog mnjenja konzistentno pokazuju podršku na sličnom nivou. Naša ekonomija je transformisana, a jedan od ključnih faktora je EU i naše stanovništvo koristi mnoge prednosti koje nam članstvo nudi.
NN: BiH je doživjela gorak poraz na proteklom zasjedanju Evropskog savjeta jer nije dobila kandidaturu. Irska konstantno podržava evropski put BiH. Kako to vidite s obzirom na to da BiH nije sprovela reforme koje je obećala?
GEIRAN: Irska zaista jeste veliki zagovornik članstva BiH u EU. Ovog puta nije bilo moguće ubijediti druge da dođu bar malo bliže našoj poziciji, ali Savjet je poslao jasan signal liderima u BiH da narednih mjeseci naprave konkretne korake da pokrenu reformski proces. Znam da je to izazovna lista od 14 ključnih prioriteta, ali signal je jasan da, ako bude stvarnog napretka, neće proći mnogo vremena da BiH dobije kandidaturu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.