Gojko Vasić, načelnik Uprave Kriminalističke policije MUP RS, najavio da će policija u narednom periodu objaviti fotografije svih osuđenika koje su pobjegli iz zatvora širom RS.
Kada su u pitanju bjegunci koji koriste lažne identitete, načelnik Uprave Krim-policije, smatra da će njihovom razotkrivanju umnogome doprinijeti to što će lica koja su predmet potraga uskoro moći da budu tražena i putem DNK profila, a sve da bi njihova identifikacija bila što pouzdanija, te da bi se izbjegla mogućnost pojave "zamjenskih" robijaša.
NN: Od kada datira evidencija prema kojoj policija RS traga za 691 bjeguncem?
VASIĆ: Ovaj broj bjegunaca, naravno, nije konačan, a obuhvaćen je periodom od 2002. godine do ove godine. Naime, sa spiskom smo krenuli unazad i došli do 2002. godine. Dakle, ima tu još lica za kojima su raspisane potrage, odnosno osoba koje se nisu javile na izdržavanje pravosnažnih zatvorskih kazni, ali ovaj broj se konkretno odnosi na taj period.
Međutim, treba znati da se evidencije svakodnevno ažuriraju. One osobe koje su u međuvremenu pronađene i uhapšene brišemo iz evidencije, a nove bjegunce ubacujemo u sistem koji je živ od kada je i policija na ovim prostorima.
NN: Koja je procedura kada se dođe do informacije da je osuđenik pobjegao ili se nije odazvao na izdržavanje zatvorske kazne?
VASIĆ: Ako je neka osoba, na primjer, bila osuđena na zatvorsku kaznu do pet godina zatvora, zakon nalaže da se takve osobe puštaju na slobodu do pravosnažnosti presude. Ako je osuđenik pobjegao, a kazna mu je postala pravosnažna, policiji se tada dostavlja rješenje iz nadležnog suda koje nalaže koju potjernicu treba raspisati. Nakon što dobijemo ovakvo rješenje, potjernicu dostavljamo svim našim organizacionim jedinicama, pa putem MUP-a FBiH svim kantonalnim MUP-ovima, te policiji Brčko distrikta. Zatim obavještavamo Graničnu policiju te sve bezbjednosne agencije u BiH. Nakon ovoga, putem Interpola podatke o bjeguncu dostavljamo drugim državama.
Ukoliko se dođe do konkretnih saznanja da se lice krije u drugoj zemlji i na određenom prostoru, ostvaruje se kontakt sa agencijom koja je nadležna da preduzme nešto oko njegovog lociranja. Ako bjegunca pronađemo, uhapsimo ga i odvodimo u nadležni sud za pitanje ekstradicije. Ukoliko se u međuvremenu utvrdi da to lice ima domaće državljanstvo, ono neće biti izručeno nama, već će biti pušteno na slobodu.
NN: Da li raspolažete informacijama gdje se krije većina bjegunaca za kojima traga MUP RS?
VASIĆ: Većina lica za kojima su raspisane potrage i koji su u RS osuđeni na zatvorske kazne rođeni su u zemljama regiona.
NN: Kada će biti objavljene detaljnije informacije o bjeguncima za kojima traga MUP RS, odnosno njihove fotografije?
VASIĆ: Takva mogućnost i sada postoji, ali to može biti samo onaj dio bjegunaca gdje je sud saglasan da se ti podaci stave na uvid javnosti. Ima slučajeva gdje je ponekad korisnije ne stavljati podatke na stranice MUP-a, da lice ne bi bilo upoznato da je za njim raspisana potjernica te da bi bilo lakše uhapšeno.
Tehnički je sve pripremljeno i mislim da će vrlo brzo podaci biti stavljeni na našu internet stranicu, ali i fotografije lica koja su pravosnažno osuđena i pobjegla sa izdržavanja kazni. Dakle, detaljnije podatke i fotografje lica koja su u fazi istrage policije ne možemo otkrivati, jer možemo ugroziti samu istragu.
NN: Da li različite policijske službe na granici "olakšavaju" posao bjeguncima?
VASIĆ: Različite službe nisu problem, jer tu je podjela posla izvršena na način isti kao što je to bilo dok je MUP RS držao granicu. Naime, i tada je pogranična policija bila druga služba u odnosu na potrage i Kriminalističku policiju. Za Graničnu policiju BiH je bitno da u svom sistemu ima podatke o traženim licima i da im onemoguće bezbjedan prelazak preko granice.
NN: Kako policija ulazi u trag bjeguncima koji koriste lažne identitete?
VASIĆ: Imamo slučaj iz Bijeljine, gdje se vodi sudski postupak protiv osobe koja se zove Nebojša Simić, a kojoj je pravo ime Nevio Cindrić i koji je uhapšen nedavno u Sloveniji. Ovo što se desilo nije se moglo normalnim policijskim radom otkriti jer je Cindrić ličnu kartu BiH posjedovao odranije i bilo je nemoguće prije njegovog hapšenja utvrditi da je njegov identitet sporan.
U borbi sa ovakvim slučajevima posebno će nam značiti što ćemo u narednom periodu na granici imati skenere i čitače ličnih karata i sistem će odmah reagovati ako se pojavi neko za kim se traga. No, pored fizičke identifikacije, putem otisaka i fotografije, nadamo se da ćemo uskoro lica koja su predmet potraga moći da tražitimo i putem DNK profila tako da njihova identifikacija bude pouzdana.
NN: Iako je Rajko Kuzmanović, predsjednik RS, nedavno pomilovao Dragomira Sejmanovića, ovaj osuđenik se i dalje nalazi na potjernici MUP-a RS. Da li su ovakvi slučajevi česti?
VASIĆ: Pomilovanje je skoro bilo, ali mi ne možemo obustaviti potragu dok od suda koji je raspisao potjernicu ne dobijemo zvaničan akt. Tako to pomilovanje treba dostaviti nama ili nadležnom sudu. Ako se nama dostavi pomilovanje, mi ga onda prosljeđujemo nadležnom sudu i sudiji koji donosi rješenje o obustavi potrage, a onda sud nas obavještava o tome. Ne bi me iznenadilo da takvih slučajeva bude još. Ne možemo imati sistem koji će automatski reagovati. Propisi ne dozvoljavaju da mi odmah obrišemo potragu ako uhapsimo lice, jer to treba da obustavi onaj organ koji je naložio raspisivanje potjernice.