Goran Kljajčin, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kazao je da će Fond, rukovodeći se podatkom da više od 80 odsto anketiranih pacijenata misli da bi im njihov doktor zamjerio ako bi zatražili drugo mišljenje, to pravo uvrstiti u Poslovni kodeks, koji je sastavni dio ugovora koji su zdravstvene ustanove potpisale s Fondom.
"Pacijenti su prilikom anketiranja najniže ocjene u većini bolnica davali kod pitanja: 'Da li vam je doktor saopštio da možete tražiti i mišljenje drugog ljekara?' Pravo na drugo mišljenje jedno je od ključnih prava naznačenih u Povelji UN-a o pravima pacijenata", naveo je Kljajčin.
NN: Na šta se pacijenti najviše žale kad su u pitanju bolničke usluge?
KLJAJČIN: Jedna od čestih primjedaba na koje ukazuju je dugo čekanje pred specijalističkim ordinacijama. U nekim situacijama to je posljedica nedostatka odgovarajuće opreme, ali često i loše organizacije rada. Posebno zabrinjava podatak da su pacijenti u pravilu uskraćeni za informacije kada će doktor početi s radom i šta je razlog kašnjenja. U narednim kontrolama ocjenjivaćemo i ovaj segment zadovoljstva pacijenata.
NN: Kakvi su rezultati kontrole uslova u bolnicama koju je nedavno sproveo Fond?
KLJAJČIN: Kontrole koje kontinuirano provodimo od marta ove godine u svim bolnicama i kliničkim centrima u RS pokazale su da su u većini ustanova poboljšani uslovi liječenja, kao i zadovoljstvo pacijenata.
Rezultati ispitivanja u septembru i oktobru ove godine pokazali su da je najniža prosječna ocjena u svim bolnicama i kliničkim centrima bila četiri. Ispitivanjem su bili obuhvaćeni indikatori da li bolnica ima neophodne lijekove i sanitetski materijal, da li su pacijentima obezbijeđeni zadovoljavajuća ishrana, pidžame i papuče, kakvi su higijenski uslovi u bolnicama, da li su pacijenti zadovoljni uslugom i odnosom bolničkog osoblja, te da li je pacijentima rečeno da imaju pravo i na mišljenje drugog ljekara.
NN: Na šta se konkretno odnosi to poboljšanje?
KLJAJČIN: Ako izuzmemo neke probleme objektivne prirode, čije rješavanje zahtijeva ulaganja u rekonstrukciju objekata, najveće poboljšanje se vidi kod uslova liječenja, a naročito kod snabdjevenosti bolnica neophodnim lijekovima i sanitetskim materijalom. Zahvaljujući centralizovanom snabdijevanju bolnica lijekovima, u odnosu na raniji period kada su pacijenti u pravilu sve kupovali sami, sada se to dešava sporadično. U posljednje vrijeme kontrola je posebno fokusirana na odnos medicinskog osoblja prema pacijentima, gdje je takođe evidentan napredak u većini bolnica.
NN: U kojim bolnicama su uočene najveće promjene?
KLJAJČIN: Poboljšanje odnosa bolničkog osoblja prema pacijentima naročito je vidljivo u Opštoj bolnici Prijedor, u kojoj je u kratkom roku prosječna ocjena sa 3,76 povećana na 4,99. Bitno je unaprijeđen odnos prema pacijentima u svim segmentima, lijekovi sa bolničke liste su kontinuirano obezbjeđivani, poboljšani su uslovi boravka u bolnici. Od marta ove godine, kada je Fond javno promovisao pojačanu kontrolu uslova liječenja, najbolje rezultate kontinuirano postiže bolnica u Foči, a visoke ocjene pacijenti su davali i bolnicama u Nevesinju i Bijeljini.
NN: Da li je povećan broj lijekova koji se izdaju na recept, s obzirom na to da je lista pozitivnih lijekova nedavno izmijenjena?
KLJAJČIN: Da, lista A, koju Fond finansira sa 100 odsto, odnosno sa 90 odsto za osiguranike koji nisu oslobođeni participacije, proširena je sa sedam novih lijekova za liječenje psorijaze, glaukoma, ginekoloških infekcija, karcinoma prostate i dojke, cistične fibroze i Parkinsove bolesti. Lista B, koju Fond finansira sa 50 odsto, dopunjena je lijekovima za liječenje čira na želucu, dijabetesa tip 2, polineuropatije izazvane dijabetesom, hemoroida i venske insuficijencije i benigne hipertenzije prostate, te antibiotikom novije generacije, diuretikom i antireumatikom. Na listi lijekova koji se izdaju na recept, nakon ovih izmjena, sada se nalazi preko 700 lijekova namijenjenih liječenju najučestalijih oboljenja i stanja.
NN: Da li su na listu citostatika uvršetni novi lijekovi?
KLJAJČIN: Na listu citostatika uvršteno je devet novih lijekova, a promjene na listi se odnose i na proširenje indikacija za upotrebu citostatika koji su već bili zastupljeni na listi. Novi citostatici, kojima je dopunjena ova lista, namijenjeni su liječenju karcinoma bubrega, Karpošijevog sarkoma povezanog s AIDS-om, ovarijalnog karcinoma i karcinoma dojke. Lista je dopunjena i lijekom za liječenje gljivica izazvanih oslabljenim imunitetom oboljelih od karcinoma, kao i za liječenje granulocitopenije izazvane primjenom citostatika. Promjene na listi citostatika izvršene su u skladu s preporukama iz Vodiča o dobroj kliničkoj praksi koji je izdalo Evropsko udruženje onkologa.