Goran Kljajčin, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS, rekao je da dugovanja Fonda prema zdravstvenim ustanovama u Srbiji više nisu problem kao ranijih godina, ali tu je i dalje dug od 11 miliona KM.
"Sav iznos starog duga je izmiren, tako da trenutno zdravstvenim ustanovama iz Srbije dugujemo oko 11 miliona, što je nešto više od jedne trećine ukupnog godišnjeg iznosa troškova liječenja naših osiguranika u tim ustanovama", kazao je Kljajčin i dodao da je u prošloj godini ukupan trošak liječenja izvan RS iznosio oko 28 miliona maraka.
Ipak, kaže Kljajčin, svake godine je sve manje pacijenata koji će morati tražiti pomoć u Srbiji, a i pacijenti su sve zadovoljniji bolnicama u RS.
NN: Da li ste zadovoljni rezultatima ankete o uslovima u bolnicama i domovima zdravlja u RS?
KLJAJČIN: Kada smo pokrenuli aktivnost anketiranja pacijenata o uslovima liječenja u zdravstvenim ustanovama RS, imali smo u vidu nekoliko ciljeva, a to su da doprinesemo aktivnijoj ulozi pacijenata u zdravstvenom sistemu, da kod pacijenata razvijemo povjerenje u Fond, da doprinesemo poboljšanju uslova liječenja i većem angažovanju zdravstvenih ustanova u toj aktivnosti. Imajući u vidu rezultate prošlogodišnje ankete, koji pokazuju značajan napredak u većini zdravstvenih ustanova, posebno u bolnicama koje su nam bile prioritet, mogu da izrazim zadovoljstvo onim što je postignuto, a najvećim rezultatom smatram to što su stvorene pretpostavke da započeti proces podignemo na viši nivo.
NN: U kojim je oblastima postignut najveći napredak?
KLJAJČIN: Najveći napredak je postignut kod snabdjevenosti bolnica lijekovima i sanitetskim materijalom. U odnosu na period od prije nekoliko godina, kada su pacijenti kupovali gotovo sve, sada imamo situaciju da se takve pojave javljaju samo sporadično. U Kliničkom centru Banjaluka, u kojem se tokom prošle godine najčešće događalo da pacijenti izjave da su kupovali neki lijek, prema posljednjim izvještajima naše kontrole nije zabilježen nijedan takav slučaj.
NN: Na šta se pacijenti najviše žale?
KLJAJČIN: Najviše primjedaba pacijenti daju na dostupnost konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite. Pored primjedaba na dužinu čekanja pojedinih usluga, pacijenti iz opština u kojima nema bolnica naročito ističu neravnopravan položaj zbog dodatnih troškova za prevoz do bolnice koja pruža specijalističke usluge. To jeste veliki problem i primjedbe pacijenata su potpuno opravdane. Pored ovoga, izdvojio bih i primjedbe na ljubaznost medicinskog osoblja i uopšte odnos prema pacijentu.
NN: Da li ste neku bolnicu kaznili zbog neljubaznog odnosa medicinskog osoblja prema pacijentima?
KLJAJČIN: Iako smo predvidjeli sankcije, u prošloj godini ih nismo primjenjivali, jer je sve vrijeme sprovođenja aktivnosti kontrole uslova liječenja bilo evidentno nastojanje menadžmenta bolnica da se stanje unaprijedi. Inače, sve ovo je proces koji će trajati, a krajnji ishod je mnogo izvjesniji u uslovima partnerskog odnosa.
NN: Šta Fond radi da bi riješio ove probleme i uopšte da bi doprinio poboljšanju uslova liječenja pacijenata?
KLJAJČIN: Što se tiče problema dostupnosti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, moram priznati da najveće ingerencije za njegovo rješavanje ima Fond, s obzirom na to da su problemi na koje ukazuju pacijenti posljedica načina ugovoranja ove vrste zdravstvene zaštite. Dio odgovornosti snose i bolnice zbog nedovoljne zainteresovanosti da doprinesu poboljšanju dostupnosti konsultativno-specijalističke zaštite.
Rješavanju ovog problema dali smo prioritet i ovih dana su u toku sastanci s predstavnicima bolnica i domova zdravlja, koji imaju za cilj da se dogovori bar prelazno rješenje za ovu godinu.
NN: Koliko pacijenata iz RS odlazi na liječenje u inostranstvo?
KLJAJČIN: Liječenje u zdravstvenim ustanovama izvan RS Fond odobrava samo onda kada ga nije moguće provesti u našim zdravstvenim ustanovama. Zahvaljujući ulaganju u opremanje zdravstvenih ustanova i edukaciju medicinskog kadra, a posebno realizaciji strateških projekata koje je pokrenulo i sprovodi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, broj pacijenata koji ne mogu da se liječe u našim bolnicama i kliničkim centrima se smanjuje iz godine u godinu. Samo u prošloj godini broj pacijenata koji su liječeni u KC Banjaluka za stanja koja smo ranije upućivali izvan RS povećan je za preko 240 odsto. U toku 2008. godine liječenje izvan RS odobreno je za oko 7.000 pacijenata.
NN: Koliko Fond duguje sredstava bolnicama u Srbiji za liječenje pacijenata iz RS?
KLJAJČIN: Dug prema zdravstvenim ustanovama u Srbiji više nije problem kao ranijih godina. Zahvaljujući angažovanju Vlade RS i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, gotovo sav iznos starog duga je izmiren, tako da trenutno zdravstvenim ustanovama iz Srbije dugujemo oko 11 miliona maraka, što je nešto više od jedne trećine ukupnog godišnjeg iznosa troškova liječenja naših osiguranika u tim ustanovama. U 2008. godini ukupan trošak liječenja izvan RS iznosio je oko 28 miliona maraka.
NN: Da li zbog duga ispaštaju pacijenti i da li su neke bolnice zabranile prijem naših pacijenata zbog neizmirenog duga?
KLJAJČIN: Zbog određenih mjera Ministarstva zdravlja Srbije, ili bolje reći zbog nesnalaženja kod primjene tih mjera, bilo je sporadičnih pojava privremenog obustavljanja prijema naših pacijenata. Dug nije bio razlog takvim pojavama. U svim takvim slučajevima reagovali smo tako da smo liječenje naših pacijenata ugovarali sa drugim zdravstvenim ustanovama. Konkretan primjer je ugovor s Institutom za onkologiju u Sremskoj Kamenici, s kojim smo ugovorili terapiju zračenjem za naše pacijente i tako prevazišli problem s prijemom naših pacijenata u isti takav institut u KC Srbije.
Polovina osiguranika ne plaća ništa
NN: Za koje pacijente Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira liječenje?
KLJAJČIN: Fond finansira zdravstvenu zaštitu svim osiguranim licima kojima je ona neophodna. Za više od polovine ukupnog broja osiguranih lica, Fond finansira ova prava u stoodstotnom iznosu. Obaveze ličnog učešća u troškovima zdravstvene zaštite oslobođena su djeca do 15 godina, lica preko 65 godina, trudnice, djeca sa smetnjama u psihičkom razvoju, oboljeli od progresivnih mišićnih oboljenja, slijepa lica 1. kategorije, dobrovoljni davaoci krvi. Za dvadesetak teških hroničnih oboljenja, kao što su maligna oboljenja, dijabetes, hepatitis C, hemofilija i drugo Fond takođe plaća sve troškove liječenja, uključujući i lijekove.