Za Hrvatsku su prihvatljiva ustavna rješenja u BiH koja su rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda i koja podrazumijevaju očuvanje konstitutivnosti hrvatskog naroda, izjavio je u intervjuu za "Nezavisne" Gordan Jandroković, ministar spoljnih poslova Republike Hrvatske.
"Za nas je prihvatljivo samo ono ustavno rješenje u BiH koje će osigurati ravnopravni položaj Hrvata sa druga dva konstitutivna naroda", kazao je Jandroković.
NN: Stavovi hrvatskih stranaka u BiH su podijeljeni kada je riječ o ustavnim reformama u BiH, a zahtjevi nekih stranaka idu i za formiranjem trećeg entiteta kao federalne jedinice u BiH s većinskim hrvatskim narodom. Kakav je stav zvanične hrvatske politike o tom pitanju?
JANDROKOVIĆ: Zalažemo se za ona rješenja koja će Hrvatima, kao konstitutivnom narodu, osigurati ravnopravan status, učinkovitu zaštitu vitalnih nacionalnih interesa te ravnopravno sudjelovanje u vlasti sa druga dva konstitutivna naroda. Za Hrvatsku su prihvatljiva ona rješenja koja su rezultat dogovora sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Naravno, jedino ona rješenja koja podrazumijevaju očuvanje konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH.
NN: Da li ste zadovoljni sadašnjim položajem Hrvata u BiH, odnosno RS?
JANDROKOVIĆ: Principijelno, kada je riječ o povratku i integraciji, želimo da se odvijaju na nediskriminirajućoj osnovi i temeljem individualnog opredjeljenja svih koji povratak žele. S hrvatske strane postoji nezadovoljstvo zbog okolnosti koje održiv povratak u entitet RS dovode u pitanje, a radi se o nizu političkih, gospodarskih i socijalnih faktora. No, stekao sam dojam iz razgovora sa banjalučkim biskupom Franjom Komaricom da je u nekim područjima ipak ostvaren određeni napredak.
NN: Koliko je novca izdvojila Vlada Hrvatske u budžetu za 2008. godinu iz kojeg će se finansirati projekti za poboljšanje položaja Hrvata u RS?
JANDROKOVIĆ: Mi smo i lani, već zbog same činjenice da je gotovo 10.000 osoba primilo donaciju Vlade Hrvatske, bili najznačajniji institucionalni donator povratka i obnove u BiH uopće. Tada smo iz državnog proračuna za Hrvate u BiH izdvojili 27,3 milijuna kuna, od čega je financirano 686 projekata - iz područja kulture 470, obrazovanja i znanosti 187 te zdravstva 29. Ove godine namjeravamo izdvojiti još više, ukupno 28,5 milijuna kuna. Iako smo sada u fazi kad još ne možemo točno reći koji će se projekti financirati, jer tek treba raspisati natječaj, sigurno je da će okvir ostati isti, a da će projekata biti više.
NN: Kako gledate na činjenicu da će BiH uskoro potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i krenuti putem evropskih integracija poput Hrvatske?
JANDROKOVIĆ: Hrvatski je interes živjeti pored prosperitetnih susjednih država i vjerujemo da perspektiva članstva u EU ostaje najboljim jamstvom mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Mi podržavamo BiH u procesu približavanja europskim i euroatlantskim integracijama i stoga smo u više navrata izrazili našu želju za brzim potpisivanjem SSP-a. Napredak u eurointegracijskom procesu od država zahtijeva dubinske reforme i u tome ćemo smislu nastaviti pružati svoju podršku BiH prenošenjem vlastitih iskustava u području usklađivanja zakonodavstva i provedbe SSP-a.
NN: Prvi put u Vladi Hrvatske je Srbin iz neke srpske stranke Slobodan Uzelac iz SDSS-a. Da li će se time poboljšati položaj Srba u Hrvatskoj?
JANDROKOVIĆ: Ta je stranka i prethodnu vladu podržavala kroz platformu sporazuma o suradnji između saborskih zastupnika SDSS-a i Vlade Hrvatske. U praksi je taj sporazum značio i uključivanje političkih predstavnika srpske zajednice u proces donošenja odluka u RH, pa je sadašnji potpredsjednik Vlade dr Slobodan Uzelac bio državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Hrvatska vlada posebnu pažnju posvećuje dosljednoj primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U vremenu pred nama osobito ćemo se usredotočiti na dio koji se odnosi na zastupljenost nacionalnih manjina u tijelima državne uprave te regionalnoj i lokalnoj samoupravi.
NN: Možete li biti malo konkretniji?
JANDROKOVIĆ: Hrvatska, sukladno nacionalnom zakonodavstvu, ali i europskim standardima, jamči iznimno visok standard manjinskih prava. O tome najbolje govori činjenica da je nakon jedanaest godina mandat Misije OESS-a u Zagrebu priveden kraju. Potvrda je to kojom su i najveći kritičari prepoznali pozitivne rezultate na svim područjima mandata Misije OESS-a, a osobito u ostvarivanju prava manjina zajamčenih Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama, odnosno, napretkom postignutim u području povratka i reintegracije izbjeglica te provedbe programa stambenog zbrinjavanja.
NN: Hrvatska je na samitu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo u tom vojnopolitičkom savezu. Kada se očekuje potpisivanje protokola o pristupanju NATO-u?
JANDROKOVIĆ: Dobijanje pozivnice u Bukureštu predstavlja izvršenje jednog od spoljnopolitičkih prioriteta Hrvatske. Prije same završne ceremonije prijema u članstvo u proljeće 2009, i nakon dva kruga pristupnih razgovora, od kojih smo jedan o političkim i administrativnim pitanjima krajem travnja već obavili, u srpnju ove godine nas očekuje potpisivanje protokola. To će nam omogućiti sudjelovanje u radu Sjevernoatlantskog vijeća i radnim tijelima Saveza. Dakle, imat ćemo pristup svim dokumentima, sudjelovati u raspravama i iznositi naše stavove. Nakon toga slijedi ratifikacijski postupak u nacionalnim parlamentima država članica Saveza i u konačnici prijem u punopravno članstvo.
Hrvatska i Amerika u odličnim odnosima
NN: Američki predsjednik Džordž Buš nedavno je posjetio Zagreb, o čemu se govorilo kao o snažnoj poruci zemljama regije.
JANDROKOVIĆ: Taj posjet je potvrdio iznimno razvijene, prijateljske i partnerske odnose Hrvatske i SAD u političkom, gospodarskom i sigurnosnom pogledu. Dakako da u tome prepoznajemo i potvrdu važnog mjesta i uloge Hrvatske na međunarodnoj sceni. Mislim da svi moramo biti svjesni uloge koju su SAD odigrale preuzimanjem odgovornosti u okončanju oružanih sukoba na teritoriju Hrvatske i BiH kao i iznalaženju političkih rješenja sadržanih u Vašingtonskom i Dejtonskom sporazumu. Cijenimo dalji američki angažman u regiji, gdje smo se i sami profilirali kao regionalni lider i pouzdan partner međunarodne zajednice.