Gordon Bardoš, zamjenik direktora Herman instituta Univerziteta Kolumbija u Njujorku, rekao je da trenutna politička situacija u BiH ne odgovara nikome i očigledno je da je ovo delikatan momenat u postdejtonskoj BiH.
Govoreći o međunarodnoj zajednici u BiH, on ističe da je ona jedan od glavnih krivaca za trenutnu situaciju, jer uglavnom je slušala bošnjačke političare, a rijetko kada glasove iz Banjaluke ili Mostara.
"Međunarodna zajednica nikada nije odredila cilj kakva multinacionalna zajednica BiH treba da izgleda. Zahvaljujući tom nepostojanju cilja vuku se pogrešni potezi i dosta su grešaka napravili prema narodima u BiH, prije svega Hrvatima", kazao je Bardoš.
Naglašava da je pitanje referenduma jedan od pokazatelja da u međunarodnoj zajednici u BiH vlada loš menadžment koji se ne snalazi najbolje.
NN: Da li to znači da je BiH talac visoke međunarodne politike i da je trenutna situacija proizvod neslaganja velikih sila?
BARDOŠ: Na neki način da. Vidljivo je da se u posljednjih nekoliko godina konsenzus u vezi sa BiH raspada i međunarodna misija u BiH je uspijevala zato što je postojao konsenzus Brisela, Vašingtona i Moskve. Problem je nastao zato što je propao konsenzus prvenstveno Vašingtona i Moskve i sada vidimo šta se dešava kada saglasnost Moskve za poteze Vašingtona izostane. Najpogubnije za BiH je kada velike sile među narodima traže svoje favorite, a to je nešto što se danas dešava.
NN: Da li je BiH potrebno međunarodno prisustvo ili se treba osloniti isključivo na unutrašnji dijalog?
BARDOŠ: Moje iskustvo u posljednjih 15 godina govori da međunarodna zajednica može da obezbijedi bezbjednost, ali da ne može i da ne treba da rješava politička pitanja. To je posao koji ljudi iz BiH treba da urade u skladu sa balkanskom političkom tradicijom.
NN: Koliko je realno da se postigne unutrašnji dogovor s obzirom na potpuno različite stavove i u vezi s tim da li je i kakva BiH država?
BARDOŠ: Uz malo dobre volje i popuštanja sa svih strana nema sumnje da ne vjerujemo u mogućnost dogovora, ali uz uvažavanje sva tri naroda u BiH i njihovih interesa. Najveći dio problema u BiH je da političari u Banjaluci, Sarajevu i Mostaru ne misle da im je najvažnije za neku odluku da dobiju saglasnost nekog njihovog bosanskog partnera nego misle da je potrebno da na svoju stranu dobiju visokog predstavnika ili američkog ambasadora.
NN: Ali, trenutno je jedan narod u BiH potpuno obespravljen...
BARDOŠ: Tu je međunarodna zajednica glavni krivac i morala je da reaguje prije svega kada je birano Predsjedništvo BiH i to zaista nije fer. Tu se međunarodna zajednica morala umiješati, ali je otišla u pogrešnom pravcu i jedan od najvećih problema je što oni nikada nisu definisali i rekli cilj kakvu multinacionalnu BiH žele. I zahvaljujući što nema tog cilja vukli su pogrešne poteze na štetu naroda u BiH, posebno hrvatskog.
NN: Da li možda međunarodna zajednica misli da je taj član Predsjedništva BiH iz multinacionalne stranke kako se SDP želi predstaviti?
BARDOŠ: SDP nije multinacionalna stranka i to je jasno svim razumnim ljudima u BiH i u svijetu. SDP nanosi štetu BiH predstavljajući se kao multinacionalna a u stvari je isključivo bošnjačka politička partija koja je izborni rezultat napravila zahvaljujući bošnjačkim glasovima.
NN: SDP tvrdi da želi BiH kao zajednicu gdje važi jedan čovjek jedan glas. Da li je to moguće?
BARDOŠ: Nije. Politička tradicija Balkana nam to govori i naprosto na ovim prostorima nikada neće biti moguć jedan čovjek jedan glas. Mislim da je to duboko urezano u svijest ljudi i to treba da shvate i u BiH i u međunarodnoj zajednici.
NN: Kako komentarišete posljednja dešavanja u vezi sa referendumom?
BARDOŠ: Ono što je jasno jeste da nema koordinacije u međunarodnoj zajednici o tome koliko je politički menadžment loš i slab u BiH. Do pitanja referenduma i hrvatskog pitanja uopšte nije trebalo da dođe. Da li se radi o pobjedi ili porazu RS, treba da prođe vremena pa da se da ocjena. Sama činjenica da je Ketrin Ešton došla u Banjaluku i da će Štefan File voditi razgovore dovoljno govori. Sada svi u međunarodnoj zajednici na najvišem nivou znaju i priznali su da ima problema i da nešto treba raditi. Vrijeme će pokazati.
NN: Da li je budućnost BiH u NATO-u?
BARDOŠ: To je najveće političko pitanje, i u nekoj mjeri emocionalno. Istorija Balkana u posljednjih 100 godina je pokazala da svi ratovi na evropskom kontinentu pogađaju Balkan. Ako je to slučaj i ako je slučaj da su sve susjedne zemlje u NATO-u, onda s vojnog aspekta nema logike da BiH ne bude dio toga. Mislim da bi to imalo i smirujuće efekte na narode i političare BiH.
Predavanje studentima
Gordon Bardoš u petak je studentima Filološkog fakulteta u Banjaluci održao predavanja na temu američke spoljne politike na Balkanu za koju je rekao da se nalazi između 25. i 30. mjesta prioriteta.
"Američka spoljna politika ima mnogo drugih pitanja koja nisu vezana za Balkan i stičem utisak da bi najviše voljeli da uopšte nemaju problema ovdje u jugoistočnoj Evropi", kazao je Bardoš.
Na pitanje studenata zašto su se onda uopšte miješali u pitanje bivše Jugoslavije i ovog prostora, Bardoš kaže da je to najvjerovatnije posljedica kampanje za predsjedničke izbore u Americi jer je sa ulaskom u taj rat i vojnim intervencijama na Balkanu Bil Klinton znatno podigao svoj rejting.