Milko Grmuša, član Predsjedništva PDP-a, rekao je da bi Bosna i Hercegovina imala ogromne koristi od pristupanja inicijativi "Otvoreni Balkan", jer su kroz istoriju najviše benefite od takvih integracija imale zapravo manje i nerazvijene zemlje koje su se u okviru širih projekata emancipovale, izgradile infrastrukturu, osnažile privredu i povećale životni standard stanovništva.
Ipak, kako kaže, mejnstrim bošnjačka politika je protiv svake integracije koja ne znači istovremeno i unitarizaciju BiH te da se pokazalo da sarajevska politička mahala ima problem i sa EU kada njeni zvaničnici nisu protiv Republike Srpske. "Sutra da iz NATO-a kažu da je u redu da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje, sarajevska politička mahala bi bila i protiv NATO-a. Dakle, njihovo opredjeljenje za integracije uvijek je zapravo bilo licemjerno, jer njih jedino zanima unitarna, odnosno sarajevocentrična Bosna u kojoj, ne samo da ne bi bilo Republike Srpske i u kojoj bi Srbi i Hrvati bili ljudi drugog reda, nego i u kojoj bi svi Bošnjaci van Sarajeva imali suštinski status provincijalne raje. Red je da ovo konačno neko kaže, ovo je zaista tako", rekao je Grmuša u intervjuu za "Nezavisne novine".
NN: Nedavno ste Narodnoj skupštini Republike Srpske predali inicijativu za usvajanje deklaracije o potrebi priključenja BiH regionalnoj inicijativi "Otvoreni Balkan". Zbog čega smatrate da je značajno da BiH pristupi toj inicijativi?
GRMUŠA: Pristupanje tržištu od preko deset miliona potrošača, sa jedinstvenim radnim dozvolama, carinskom politikom, slobodan protok robe, ljudi, kapitala i usluga na tom ozbiljnom tržištu, kreiranje zajedničkog stimulativnog ambijenta za investitore, ozbiljno smanjenje transportnih i drugih logističkih troškova, harmonizacija fitosanitarne dokumentacije - sve to je nasušno potrebno našoj privredi. Ekonomski benefiti ovakve integracije ne samo da su potpuno očigledni, nego su i otvoreno priznati od strane najmoćnijih evropskih država preko sedamdeset godina, a otkako su one same počele međusobno da se integrišu na istim ovim osnovama. One su prethodno stotinama godina međusobno krvavo ratovale, više su se mrzili nego mi ovdje, ali morale su početi da se integrišu, i to iz jednog osnovnog razloga: u globalnom svijetu sa moćnim igračima u vidu SAD, azijskih sila, Rusije i Kine - rascjepkane evropske zemlje ne samo da bi ostale na svjetskoj periferiji, nego bi se vremenom i politički dezintegrisale. Isti izazovi su danas i pred zemljama regije, s tim da smo mi u procesu dezintegracije već trideset godina. Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija su to shvatile i odlučile su da nešto učine kako bi se taj proces zaustavio, kako bi se smanjili katastrofalni demografski trendovi, kako bi ljudi vidjeli neku perspektivu na ovim prostorima. BiH je u još većim problemima, jer se na sve prethodno pomenute izazove ona suočava i sa potpuno različitim unutrašnjim pogledima na prošlost, sadašnjost i budućnost, a politička kriza ubrzava ekonomsku zaostalost i odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje. Pristupanje "Otvorenom Balkanu" značilo bi da se svi u BiH okreću ekonomiji, investicijama i razvoju, a da se teške političke teme rješavaju u institucijama, a ne u medijima, i to na strpljiv, uporan i dobronamjeran način. Osnovna ideja "Otvorenog Balkana" upravo je to: hajde da nam teška prošlost ne bude teret za budućnost, hajde da izvučemo pouke iz nje, moramo našoj djeci ostaviti bolju i izvjesniju budućnost. To neće za nas uraditi niko sa strane, to je samo naš posao. Ovo je najbolji recept i za regiju, a pogotovo za BiH.
NN: Ako se ne varam, i Predsjedništvo BiH donijelo je odluku da se ide u pravcu "Otvorenog Balkana", međutim na tome je sve stalo. Šta mislite koji su razlozi zbog kojih su, prije svega Bošnjaci protiv te vrste integracije?
GRMUŠA: Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku o pristupanju BiH "Otvorenom Balkanu", već su zadužili Savjet ministara BiH da izvrši analizu te regionalne inicijative i potencijalne benefite za BiH. Već tad je bilo jasno da ne postoji ozbiljna namjera bošnjačke mejnstrim politike da se BiH regionalno integriše, jer kad nešto ne želite da uradite, zadužite birokratiju da nešto analizira. Razlozi su jasni: sarajevski politički establišment je politički, idejno i vrijednosno začauren u mahalskim provincijalnim koordinatama, oni se plaše integracija, jer bi se na većem tržištu ideja, proizvoda i inicijativa na najbolji način pokazala sva njihova bezidejnost i irelevantnost. Što naš narod kaže, "bolje prvi u selu nego drugi u gradu". Pored toga, mejnstrim bošnjačka politika je protiv svake integracije koja sa sobom ne znači istovremeno i unitarizaciju same BiH. Pokazalo se već da sarajevska politička mahala ima problem i sa Evropskom unijom kad njeni zvaničnici nisu protiv Republike Srpske. Sutra da iz NATO-a kažu da je u redu da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje, sarajevska politička mahala bi bila i protiv NATO-a. Dakle, njihovo opredjeljenje za integracije uvijek je zapravo bilo licemjerno, jer njih jedino zanima unitarna, odnosno sarajevocentrična Bosna, u kojoj, ne samo da ne bi bilo Republike Srpske i u kojoj bi Srbi i Hrvati bili ljudi drugog reda, nego i u kojoj bi svi Bošnjaci van Sarajeva imali suštinski status provincijalne raje. Red je da ovo konačno neko kaže, ovo je zaista tako.
NN: Šta bi konkretno za BiH značio pristup jednom takvom procesu i koja je to oblast u kojoj BiH ima više šanse od ostalih kada bi eventualno krenula u priču "Otvoreni Balkan"?
GRMUŠA: Već sam naveo ključne benefite za sve u BiH u slučaju priključenja "Otvorenom Balkanu". Najvažnije je to da bi BiH opstala, ako je to bilo kome više uopšte važno. Republika Srpska i FBiH imaju resurse koje bi mogle da iskoriste na većem tržištu, ali su mnogi od njih potpuno zapušteni. Ni u čemu ne bismo bili automatski u prednosti ako ne bismo aktivno radili na tome, ovo je utakmica koja nikad ne prestaje, ovdje se ljudi svaki dan bore za svoju poziciju. (Ne)srećom, ni zemlje regije nisu previše odmakle na baš svim poljima od nas i, ako bismo konačno počeli ozbiljno da razmišljamo, radimo i investiramo, mogli bismo napraviti odlične rezultate u pojedinim granama turizma, digitalnim tehnologijama i u onim industrijskim granama u kojima već imamo solidne rezultate koje su entuzijasti u njima već načinili u praktično nemogućim uslovima. BiH bi bila najzapadniji dio "Otvorenog Balkana", direktno povezana sa Evropskom unijom i najbliža Zapadnoj Evropi te bi uz inteligentan pristup i uz svoje političke veze sa komšijskim zemljama koje su već u EU mogla da stimuliše njihove i druge evropske kompanije zainteresovane za tržište "Otvorenog Balkana" da otvaraju svoja sjedišta upravo u BiH. To bi dalje iniciralo adaptiranje našeg unutrašnjeg fiskalnog sistema i administracije generalno potrebama modernih kompanija, a što bi bilo ljekovito za ukupno izlječenje naše ekonomije.
NN: Kako gledate na signale iz EU kada je u pitanju "Otvoreni Balkan". Stiče se utisak da oni baš i nisu raspoloženi za tu vrstu priče?
GRMUŠA: Briselska birokratija je uvijek pomalo ljubomorna na sve što nije njena ideja, a na njenu žalost, malo koja ideja joj je uspjela u posljednjih 20 godina. Da bi geopolitičke ideje uspjele, morate imati vizionare koji ih kreiraju. Evropa decenijama nema političke vizionare, već birokrate. Nema tu više državničkih kolosa poput Šumana, De Gola, Adenauera, Čerčila…. To je razlog zašto je Velika Britanija napustila EU, odnosno zašto su SAD, Kina i Indija odavno ekonomski nadigrali Evropu. No, EU će, kao i uvijek, prihvatiti realnost. U njenom sopstvenom interesu je da prihvati i "Otvoreni Balkan", jer svi proklamovani ciljevi ove regionalne asocijacije u potpunosti su kompatibilni sa interesima same EU i ciljevima Berlinskog procesa. Na kraju krajeva, kao dokaz ovoga što govorim, ističem činjenicu da je prije svega nekoliko dana portparolka Evropske komisije gospođa Ana Pisonero izjavila da EU pozdravlja činjenicu da su učesnici inicijative "Otvoreni Balkan" posvećeni promovisanju veće regionalne integracije.
NN: Može li se taj projekat "Otvoreni Balkan" realizovati bez podrške EU, barem ključnih zemalja EU?
GRMUŠA: Važno je da ne postoji institucionalna opstrukcija od strane EU prema "Otvorenom Balkanu". Francuska je jedina bila iskrena prema zemljama regije kad im je prije nekoliko godina saopštila da još dugo neće ući u EU, ne zbog sebe, nego zbog nesređenog stanja u samoj EU. Upravo je Francuska ta koja neće prihvatiti neku blokadu "Otvorenog Balkana", a vjerujem i da će Njemačka naposljetku biti pragmatična i iskoristiti svoj snažan uticaj u regiji kako bi "Otvoreni Balkan" prilagodila svojim elementarnim interesima u regiji.
NN: Da li je "Otvoreni Balkan" "konkurent" Berlinskom procesu s obzirom na to da je to najveća bojazan Bošnjaka i zbog čega nisu zainteresovani za integraciju sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom?
GRMUŠA: Kao što sam već naveo, riječ je o procesima čiji su proklamovani ciljevi praktično identični. Sem tih "autorskih sujeta" koje možda Brisel i Njemačka budu imali, ne vidim suštinski problem, naprotiv. Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, kako sam shvatio izjave njihovih lidera, nemaju ništa protiv Berlinskog procesa, naprotiv. One samo žele što prije da počnu da rade posao, dok ostale zemlje regije pokazuju pasivnost. "Otvoreni Balkan" sadrži sve što je proklamovano u Berlinskom procesu, čak i više od toga. To je osnovna ideja "Otvorenog Balkana" - hajde da mi sami uradimo odmah sve što možemo, a dobrodošli su svi, kako zemlje regije da se priključe, tako i EU da pomogne. Odgovorio sam već zbog čega sarajevska politička mahala odbija integracije. Nadam se da većina Bošnjaka nije protiv ovakvih integracija, jer ne želim da vjerujem da Bošnjaci ne žele da koegzistiraju zajedno sa Srbijom i Srbima. Ako je tako, onda je to završni udarac samoj BiH, jer sa kojim političkim i zdravorazumskim argumentom možete bilo kome na svijetu da objasnite da su vam Srbi u redu samo u unitarnoj BiH i nikako i nigdje drugo. Besmisleno, zar ne? I poprilično vuče na težak šovinizam kad bi tako bilo. Mene više zabrinjava što srpski politički faktor nije dovoljno proaktivan kako bi se ovaj proces realizovao. Molim i vas i vaše čitaoce da malo proguglaju vijesti i uvjeriće se da niko u Republici Srpskoj nije u kontinuitetu dužem od tri dana aktivno makar samo pričao o potrebi ulaska BiH u "Otvoreni Balkan", a kamoli da se na tome ozbiljno i sistematično radilo. Srpski politički faktor koristio je ovu temu više kao dodatni argument u već razvijenom političkom konfliktu u BiH, umjesto da smo tiho, mudro i strpljivo gradili poziciju da ovaj posao završimo, a ne samo da o njemu isprazno pričamo.
NN: Mnogi strahuju, ne samo u BiH, da je "Otvoreni Balkan" u isključivom interesu Srbije. Zašto je baš Srbija idejni tvorac unije "Otvoreni Balkan"?
GRMUŠA: I mnogi Srbi strahuju da je riječ o velikoalbanskom projektu. Uvijek je to tako na Balkanu, tom izrazito plodnom tlu za svakojake teorije zavjere. Mnogi u EU tvrde da je ona u isključivom interesu Njemačke ili makar samo najsnažnijih njenih država. No, kad objektivno posmatrate stvari, uvjerite se da su kroz istoriju najviše benefita od ovakvih integracija imale zapravo manje i nerazvijenije zemlje, koje su se u okviru ovih širih projekata emancipovale, izgradile infrastrukturu, osnažile privredu i povećale životni standard stanovništva. Pod vođstvom predsjednika Vučića Srbija je pokazala da svoj urođeni nacionalni liderski instinkt želi da u budućnosti razvija kroz ekonomiju. To je najbolja moguća stvar, jer to rade sve ozbiljne zemlje svijeta. Na sve to, Srbija je pokazala i da razumije i druge aspekte u složenom balkanskom mozaiku - ona ne gleda sve kroz novac i puki materijalni interes, a to je najbolje pokazala kad je jedina u svijetu omogućila da se u njoj protiv virusa korona besplatno vakcinišu građani drugih država, i to praktično čim su vakcine puštene u upotrebu u svijetu. Može da misli ko šta hoće, ali to je zaista činjenica.
NN: Šta bi na kraju krajeva za Republiku Srpsku značilo ukoliko bi BiH krenula u pravcu "Otvorenog Balkana" i da li je na određeni način Srpska talac BiH u tom smislu? GRMUŠA: Srpska je talac, kako sarajevske političke mahale, tako i indolentnosti i nesistematičnosti sopstvene politike. Moja osnovna zamjerka aktuelnim vlastima u Srpskoj, ali i dobrom dijelu opozicije, jeste što vode situacionu, ad hok politiku. Dakle, tu je negdje neki problem, hajde prvo da vidimo da li će nam to naštetiti na izborima, potom da vidimo da li će naštetiti našim rivalima, pa tek onda ćemo odlučiti da li ćemo ga i kako rješavati. Nema ama baš nikakve šire slike, nema strategije. Zato zastupam politiku koja ipak malo šire posmatra stvari. Republika Srpska treba da bude najaktivniji promoter regionalnih i evropskih integracija cijele BiH. Ključ naše politike treba da bude poruka da BiH ima samo ako ima integracija. Bez integracija, ukoliko ostane sama sa sobom, BiH će istruliti. Onako kako ja postavljam stvari, Banjaluka nije problem, već rješenje problema. U odličnim odnosima sa Beogradom, razumijevajući se sa Mostarom i Zagrebom, gradeći odnose sa Podgoricom, mislim da Banjaluka treba i Sarajevu da ponudi reset odnosa i da budućnost gradimo, ne na nekim fikcijama poput unitarizacije ili lažnog bosanskohercegovačkog identiteta, nego na bazi hladnih, praktičnih interesa uz puno uvažavanje dejtonske strukture državne zajednice.
NN: Vi ste predlagali i jednu vrstu projekta "Cloud Republika Srpska", odnosno da Republika Srpska iskoristi svoje ljude u svijetu koji će pomoći njenom razvoju. Ko treba da realizuje taj projekat i kako Vi vidite Republiku Srpsku u nekoj doglednoj budućnosti?
GRMUŠA: Tako je. "Cloud Srpska" je projekat čiji je cilj uvezivanje svih ljudi koji vole Republiku Srpsku, gdje god da žive u svijetu, koje god da su nacionalnosti, pa čak i onih koji nikad nisu živjeli na ovim prostorima. Činjenica je da su mnogi naši ljudi napustili Srpsku i nema potrebe sad da plačemo zbog toga, već je potrebno da vidimo šta možemo uraditi: ti ljudi nisu fizički tu, ali hajde da ih zamolimo da budu naši najbolji ambasadori i da dođu kod nas da provedu dio svog godišnjeg odmora, da povedu sa sobom i svoje prijatelje i da nešto i zaradimo, ali i naučimo od njih. Kroz "Cloud Srpska" bismo digitalnim tehnologijama uvezali naše ljude, razmjenjivali iskustva, ideje i znanja i tako bi naši ljudi, koji sad žive, rade i uče u naprednijim sistemima od našeg, nama prenosili iskustva uspješnijih od nas. To je ogromna razvojna šansa za nas, ako smo pametni i ako znamo šta hoćemo i danas i za 20 godina. Zauzvrat bismo tim ljudima iskazali poštovanje, uvažili bismo ono što oni smatraju da je potrebno promijeniti kod nas te bismo i njima, ali i našim ljudima ovdje, ponovo probudili vjeru da su dio jedne zdrave nacije koja ima svoju perspektivu. Riječju, razbili bismo kolektivnu apatiju i probudili entuzijazam da zajedno stvaramo Republiku Srpsku: slobodnu, emancipovanu, uspješnu, modernu i bogatu. Biti dio takvog projekta bilo bi na ponos svakom normalnom čovjeku, jer bi unucima mogao reći da je učestvovao u istorijskom preokretu jedne zajednice koja je bila na ivici potpunog kolapsa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.