Kontraceptivi se moraju uzimati samo uz preporuku ljekara i pridržavajući se uputstava smanjuje se mogućnost negativnih dejstava pa je, u svemu tome, edukacija pacijenata osnov za korištenje kontracepcijskih pilula, ocijenila je Nataša Grubiša, direktor Agencije za lijekove RS.
Nakon što je smrt nekoliko djevojaka u svijetu i regionu povezana s uzimanjem kontracepcijskih pilula Yasmin, kazala je Grubiša, povjerenje u ovu vrstu zaštite je opalo i oko svega se "podigla veća hajka nego što bi trebalo".
"Uzimanje kontraceptiva nikako nije pogrešan već ispravan put kojim svaka žena treba da ide", poručila je Nataša Grubiša.
NN: U proteklom periodu veliku pažnju javnosti privukla je smrt djevojaka kojima je zajedničko to što su koristile kontracepcijske pilule Yasmin. Šta je prava istina o ovim tabletama?
GRUBIŠA: Kontraceptivi se izdaju na ljekarski recept, pri čemu se pacijentu, prvenstveno od strane ljekara specijaliste, ukazuje na način doziranja, neželjene reakcije, kontraindikacije i upozorenja u vezi s navedenim preparatima.
Neželjena dejstva su blaga zbog niskih doza hormona. Međutim, kontraindikacije za oralnu hormonsku kontracepciju su postojanje faktora rizika za arterijsku i vensku trombozu, angina pektoris, varikozne vene sa tromboziranjem, poremećaji koagulacije sa sklonošću trombozama, bolesti jetre, nedijagnostifikovano krvarenje iz genitalija, karcinom dojke i genitalija. Osobe sa navedenim zdravstvenim problemima ne bi smjele koristiti oralne kontraceptive.
NN: Da li je u RS bilo slučajeva neželjenih reakcija na kontraceptive Yasmin?
GRUBIŠA: U RS, ali mislim da ni na nivou BiH nije bilo prijava neželjenih reakcija. Mislim da bi se u ovom slučaju akcenat trebao staviti na edukaciju samih pacijenata jer kada govorimo o kontracepcijskim pilulama, one nikako nisu pogrešan vid preventive već ispravan put kojim svaka žena treba da ide.
Mislim da je podignuta mnogo veća hajka oko ovog nego što treba. Kontraceptivi bi trebalo da budu afirmativni, a sa Yasminom su dostigli jednu negativnu tačku, pa sada čak i oni pacijenti koji su koristili kontraceptive više ih ne koriste.
NN: Kako komentarišete onda da se u većini naših privatnih apoteka bilo koje kontracepcijske pilule mogu dobiti bez ljekarskog recepta?
GRUBIŠA: To je istina, međutim to je greška farmaceuta, odnosno odgovornog lica koje se nađe u apoteci.
Kontraceptiv, kao i bilo koji drugi lijek koji se izdaje na recept, ne bi trebalo da bude prodavan bez recepta.
To je kažnjivo i svaki takav postupak farmaceuta bi trebalo da se prijavi inspekciji ili farmaceutskoj komori, koja daje licence za rad farmaceutima, koja onda ovakvo ponašanje farmaceuta razmatra na svom sudu časti. Farmaceuti su danas često primorani da izdaju lijekove bez recepta jer vlasnici apoteka gledaju samo svoj profit, a zdravlje pacijenta se ostavlja negdje po strani.
NN: U posljednje vrijeme u RS je sve evidentnije da u većini apoteka farmaceut ne radi puno radno vrijeme, što je po zakonu obavezno? Kako to riješiti?
GRUBIŠA: U svim bolje uređenim apotekama postoji tim koji čine farmaceutski tehničar i farmaceut, ali u RS ima dosta apoteka gdje nije tako. Najveći problem ovdje predstavlja to što se farmaceuti ne pridržavaju definisanog radnog vremena, pa se često dešava da poslije podne radi samo farmaceutski tehničar ili sam vlasnik, ali to je više pitanje za inspekciju. Mi u rješenju jasno stavimo da je radno vrijeme od osam do 16 časova, ako je u pitanju jedan farmaceutski tim, a ako prijave dva tima onda je moguće preklapanje smjena između njih.
I medicinska sredstva podliježu registraciji
NN: Da li i medicinska sredstva kao što su tlakomjeri, flasteri, stakla za naočare podliježu registraciji?
GRUBIŠA: Prva registracija medicinskih sredstava u RS krenula je 2006. godine stupanjem na snagu Pravilnika o medicinskim sredstvima.
Pravilnikom je regulisana klasifikacija medicinskih sredstava i uslovi koje medicinsko sredstvo mora ispunjavati da bi dobilo dozvolu za promet. Medicinska sredstva se mogu staviti u promet samo ukoliko ne ugrožavaju zdravlje korisnika i ukoliko su proizvedeni u skladu sa propisima.
Unutar Registra medicinskih sredstava nalazi se oko 14.000 različitih modela medicinskih sredstava za koje je Agencija za lijekove RS izdala odobrenje za plasiranje na tržište zaključno sa julom ove godine.