Odluka o prodaji imovine u Njujorku, Tokiju, Bonu i Bernu donesena je jednoglasno i to nakon što nijedna zemlja nije iskazala interes za fizičku podjelu.
Sve zemlje nasljednice su se usaglasile da je najveća dobit koja se pojedinačno može ostvariti zapravo od prodaje, a ne fizičke podjele, rekao je za "Nezavisne" Adnan Hadžikapetanović, bh. pregovarač Zajedničke komisije za sukcesiju diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ.
Uoči prodaje imovine u Tokiju, Bonu, Bernu i Njujorku, uključujući i šestosobni apartman na Menhetnu, on je naglasio da će to biti i prvi novac koji će BiH dobiti od provedbe Aneksa B na ovaj način.
Nakon što su ovlašteni predstavnici pet zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije nedavno u Sloveniji usvojili tekst javnog poziva za prodaju ovih pet najznačajnijih diplomatskih nekretnina bivše države, međunarodni tender biće objavljen u "Financial Timesu" i "Economistu". Zatim slijedi prikupljanje ponuda, izjašnjavanje vlada zemalja sukcesora, izbor ovlaštene agencije i najzad procedura prodaje.
NN: Nijedna od zemalja sukcesora nije iznijela ponudu da kupi neku od ovih objekata ambasada SFRJ, iako postoji i ta mogućnost, zar ne?
Hadžikapetanović: Radi se o objektima koji su velike kvadrature, pa ni za jednu zemlju nasljednicu ne predstavljaju rentabilno trajno rješenje za smještaj diplomatsko-konzularnog predstavništva. S druge strane, imaju visoke tržišne cijene.
NN: Kad govorimo o finansijskom očekivanju od prodaje ovih pet nekretnina, da li je 12 miliona dolara konačan iznos po BiH ako se prodaja odvija u drugačijim tržišnim uslovima?
Hadžikapetanović: U ovom momentu mi ne možemo uopšte govoriti o konačnim cijenama prodaje i to će svakako zavisiti od tržišne cijene nekretnina, odnosno najbolje ponude koja pristigne putem javnog oglasa. Ono što je bitno po sve nas je da cijene ne mogu biti niže od procijenjenih vrijednosti objekata i zemljišta. Ukupna procjena za imovinu koja je predmet ove prodaje iznosi oko 80 miliona dolara, prema čemu mi očekujemo da će udio BiH biti najmanje 12 miliona dolara. Naravno, ukoliko tržišne cijene budu veće od procijenjenih, i udio BiH će biti veći. U skladu sa sporazumom nama pripada 15 posto od ukupne dobiti od prodaje, a to bi po dokumentu iz 2002. godine bilo to.
NN: Da li postoje analize na koji način ćemo investirati dobijena sredstva ili će ona biti korištena u servisiranju nekih dugovanja?
Hadžikapetanović: Moram priznati da smo u više navrata pokušavali sa Ministarstvom finansija i trezora BiH dogovoriti model po kojem bi se Ministarstvu vanjskih poslova dala mogućnost otvaranja računa koji bi služio isključivo za uplatu sredstava stečenih po osnovu sukcesije. Nama je namjera bila da se ta sredstva koriste za kupovinu ili rekonstrukciju objekata diplomatsko-konzularne mreže BiH. Nažalost, MVP BiH još nema takvu vrstu odobrenja, pa se sva sredstva uplaćuju na centralni račun Trezora.
NN: Da li bi bilo izvodivo i korisno otvaranje računa koji bi služio isključivo za uplatu sredstava stečenih po osnovu sukcesije?
Hadžikapetanović: Kad bi se uspostavio ovakav sistem ciljanog ulaganja u razvoj diplomatsko-konzularne mreže BiH, to bi uveliko donijelo dugoročne dobrobiti trajnih rješenja smještaja DKP BiH, što bi u konačnici osiguralo ogromne uštede na troškovima zakupa. Svi objekti koje je BiH preuzela zahtijevaju ulaganja i sanaciju i jedan dio je ovo ministarstvo uspjelo renovirati iz sredstava redovnog budžeta, primjerice u Londonu, Oslu i Otavi, ali cijeli proces, nažalost, traje dugo upravo zbog ograničenih sredstava u budžetu.
NN: Od ukupne diplomatsko-konzularne imovine SFRJ, koliko je nekretnina koje su podijeljene BiH nastavila koristiti ili izdavati?
Hadžikapetanović: Zgrade u kojima su smještena diplomatsko-konzularna predstavništva BiH, a koje smo dobili u procesu raspodjele su u Londonu, Otavi i Oslu. Rezidencija u Beču je u jednom periodu bila izdata za potrebe Ambasade Republike Hrvatske, kao i objekat u Kanadi za potrebe Republike Srbije (prije useljenja Ambasade BiH). Za objekte u Mađarskoj, Španiji i Turskoj je zatraženo odobravanje finansijskih sredstava kako bi se ista stavila u funkciju. Ova tri objekta zahtijevaju ozbiljniju rekonstrukciju pa samim tim i značajnija finansijska sredstva za koja je potrebno odobrenje Ministarstva finansija i trezora BiH. U narednom periodu BiH će preuzeti objekat u Keniji i objekat u Alžiru, koji je pripao BiH i Hrvatskoj u jednakim dijelovima.
NN: Koliko Srbija duguje BiH na osnovu korištenja objekta Ambasade u Turskoj?
Hadžikapetanović: Imaju obavezu plaćanja zakupa počev od 1. januara 2012. godine za korištenje objekta Ambasade u Ankari. Prema ranijem prijedlogu ukupan iznos duga za protekli period je oko 700.000 dolara, ali se ovo pitanje mora i zvanično verifikovati potpisivanjem ugovora o zakupu sa BiH.
Interesovanje holivudskih zvijezda
NN: Mediji su svojevremeno ukazivali na to da se za stan na Menhetnu interesuju i holivudske zvijezde, kao što je, navodno, i glumac Džek Nikolson. Imate li Vi podatke o tome?
Hadžikapetanović: Upoznat sam s tim da su prije nekoliko godina mediji iznosili informacije o tome da postoje određeni interesi od strane nekih holivudskih zvijezda, ali nisam bio svjedok konkretnih upita, pa ne mogu lično ni potvrditi. Podatke o potencijalnim interesantima, pa tako i za kupovinu stana u Njujorku, mi dobijamo nakon objave javnog poziva i pristiglih ponuda.