Turska ima široku saradnju s BiH i s vlastima RS na raznim poljima, kaže Haldun Koč, ambasador Republike Turske u BiH, u intervju za "Nezavisne".
"Auto-put Sarajevo - Beograd kao važan projekat prijateljstva, povezivanja i infrastrukture među poglavljima je naše saradnje s vlastima RS", rekao je on.
NN: Zašto je Turska odlučila da otvori Generalni konzulat u Banjaluci?
KOČ: Osnovni faktor našeg opredjeljenja da otvorimo Generalni konzulat u Banjaluci je procjena da će diplomatska prisutnost naše zemlje u raznim dijelovima BiH dati veći doprinos bilateralnim odnosima i saradnji između Turske i BiH i stvoriti mogućnosti da se razviju još obuhvatnija partnerstva. S tom motivacijom, pored Ambasade i Generalnog konzulata u Mostaru, otvoren je i Generalni konzulat u Banjaluci. Uspostavljen je kao element naše sveobuhvatne i inkluzivne politike oblikovane u okviru podrške naše zemlje jedinstvu, integritetu i stabilnosti BiH. Cilj nam je da naš Generalni konzulat bude u bliskom kontaktu sa službenim vlastima u Banjaluci.
NN: Hoće li on biti fokusiran na ekonomiju ili i na druge oblasti?
KOČ: Područje odgovornosti Generalnog konzulata u Banjaluci, generalno rečeno, obuhvata dio RS, distrikt Brčko i Unsko-sanski kanton. Osnovni zadatak Generalnog konzulata je da održava bliski dijalog s lokalnim vlastima i doprinese odnosima Turske i BiH u svom području odgovornosti u ekonomskoj, socijalnoj, tehničkoj sferi i da u tu svrhu razvija i implementira projekte saradnje i pruži podršku postojećim projektima. U tom kontekstu, cilj je uspostavljanje partnerstva u ekonomskim pitanjima i razvijanje trgovinskih odnosa koji koriste i građanima naše zemlje i BiH, podsticanje investicija, saradnja u društvenim oblastima kao što su obrazovni projekti, saradnja u zaštiti i restauraciji kulturne baštine u svom području odgovornosti, kao i uspostavljanje bliske saradnje i tehničkih veza u borbi protiv problema proizašlih iz ilegalnih migracija. Među važnim ciljevima su stvaranje dodatnih investicija s vrijednošću brenda u regiji uz podršku lokalnih vlasti, povećanje postojećih trgovinskih pokazatelja i njihov razvoj. Pored toga, tu su poljoprivreda, stočarstvo, energetika, rudarstvo, obnovljivi izvori energije, zdravstveni sektor i farmaceutska industrija.
NN: Kako ocjenjujete odnose Turske i BiH? Koji su glavni projekti?
KOČ: Postoje duboke veze između Turske i BiH. Posebna je priroda naših bilateralnih odnosa i saradnje koji imaju različite temelje. To razumijevanje i uzajamna volja bili su pokretači bliske saradnje naših zemalja. Turska, u okviru poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničke strukture BiH, prati reformski proces u zemlji i doprinosi poduzetim koracima te pruža podršku BiH u svim mogućim oblastima. Naša bilateralna trgovina, čiji je grafikon u prošlosti bilježio rast, biće još uspješnija s ažuriranim Sporazumom o slobodnoj trgovini, koji su potpisali naš predsjednik i Milorad Dodik, u svojstvu predsjedavajućeg, tokom službene posjete Predsjedništva BiH našoj zemlji prošle godine. Želio bih naglasiti da mi ne pristupamo ovom pitanju isključivo sa ciljem ostvarenja ekonomske koristi, već s jednim razumijevanjem koje daje prioritet razvoju BiH. Obogaćivanje trgovinskih poglavlja između naših zemalja, uključujući crveno meso, jedan je od proizvoda ovog našeg pristupa. S druge strane, u BiH su prisutne investicije Turske, koje zapošljavaju hiljade ljudi. Mnogo projekata u kontekstu očuvanja i restauracije kulturne baštine implementiramo zajedno. Pored ovoga, planirano je da projekt auto-puta Sarajevo - Beograd, kojem pridajemo veliku važnost, da svoj doprinos regionu i u ekonomskom i u društvenom smislu. Kao što je poznato, tokom posjete našeg predsjednika Beogradu u oktobru prošle godine, u prisustvu predsjednika Srbije i članova Predsjedništva BiH, službeno su započeti građevinski radovi na ovom projektu. S druge strane, čini se da je moguće da će epidemija kovid-19, s čijim se negativnim posljedicama borimo, dati nove dimenzije ekonomskoj saradnji naših zemalja. Uzimajući u obzir naprednu infrastrukturu i kapacitete naše zemlje na polju zdravstva, mislimo da će razvijanje partnerstva na polju lijekova i medicinske opreme i rad na poboljšanju zdravstvene infrastrukture u BiH takođe predstavljati važno područje saradnje.
NN: A kakva je saradnja Tuske s RS? U kojim područjima sarađujete?
KOČ: Pristup Turske BiH je sveobuhvatan i inkluzivan. U tom kontekstu, dobri odnosi i plodna saradnja Turske s BiH uključuju i saradnju s entitetima. Naša podrška socijalno-ekonomskim projektima u cijeloj zemlji putem naših raznih institucija, projekti zaštite i obnove kulturne baštine, projekti obnove i podrške provedeni nakon katastrofalnih poplava 2014. godine, investicije, bilateralna trgovina na čelu s crvenim mesom, auto-put Sarajevo - Beograd kao važan projekat prijateljstva, povezivanja i infrastrukture - među poglavljima su naše saradnje s vlastima RS. Smatramo da su projekti koje je naša zemlja podržala, poput zgrade Kulturnog centra u Trebinju, rekonstrukcije Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i drugih istorijskih zdanja, te na kraju rekonstrukcija Sahat-kule u Banjaluci, koja je najljepši primjer zajedničke kulturne baštine - svi su oni zajedno značajno doprinijeli turističkom potencijalu regiona. S druge strane, u programima obuke iz različitih oblasti koji se održavaju u našoj zemlji učestvuju i službenici institucija RS.
NN: Kakva je situacija u Turskoj kad su migranti u pitanju?
KOČ: Turska se svojim geografskim položajem i sukobima u svom regionu nalazi na ruti miliona izbjeglica i migranata koji su raseljeni kao rezultat ekonomske i političke nestabilnosti. Mi smo već devet godina domaćini četiri miliona izbjeglica, od kojih su 3,6 miliona Sirijci, i mi ćemo nastaviti da im pružamo zaštitu. U skladu sa svojim međunarodnim obavezama i humanitarnom politikom, Turska nije protjerala nijednog stranca koji je zatražio međunarodnu zaštitu i prima njihove aplikacije za azil. Nema promjena u politici naše zemlje prema izbjeglicama i azilantima koja se bazira na principu neprotjerivanja, koji je donijela Ženevska konvencija iz 1951. godine. Međutim, sav teret globalnih migracija i izbjegličke krize ne može preuzeti samo Turska. Turska je zbog rastućeg pritiska sve većih migracija na međunarodnoj sceni objavila da nema kapaciteta da ponese novi teret migranata. Suštinski je važno da teret ove krize podijele sve strane na pravedan način. Uz to, zdravstvene mjere koje se preduzimaju u suzbijanju pandemije kovid-19 utiču i na migrante i ograničavaju njihovu mobilnost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.