Zemlja koja nema formirane vlasti nije u poziciji da napreduje na evropskom putu, rekao je u ekskluzivnom pisanom intervjuu za "Nezavisne" Johanes Han, evropski komesar za proširenje.
"Bosna i Hercegovina gubi dragocjeno vrijeme, na štetu svojih građana. Bosna i Hercegovina treba što prije formirati nove vlasti na nivou BiH i u Federaciji kako bi se ponovo pokrenule reforme potrebne za evropske integracije", rekao je on.
Dodao je da će zemlje članice na osnovu mišljenja uskoro donijeti odluku o narednim koracima ove zemlje na evropskom putu.
"Riječ je o istorijskoj prekretnici kojom se potvrđuje da Bosna i Hercegovina, kada za to bude spremna, ima jasnu perspektivu pristupanja EU", rekao je Han.
NN: Kako komentarišete rezultate izbora za Evropski parlament, i kako će se, po Vašem mišljenju, rezultati odraziti na BiH i proces proširenja?
HAN: Evropski izbori su pokazali da građani vjeruju u Evropu i da su se mobilisali da bi glasanjem iskazali svoju podršku. U većini država članica bilježi se veći odziv birača. Nemam sumnje da će novi saziv Evropskog parlamenta i Komisije nastaviti raditi na proširenju EU, što je i politika u interesu zemlje, regiona i EU. Države članice su prošle godine na samitu u Sofiji ponovo potvrdile svoje opredjeljenje za pridruživanje Zapadnog Balkana u EU, u trenutku kada Zapadni Balkan bude za to spreman.
NN: Kako ocjenjujete mišljenje BiH za kandidatski status? Šta je pozitivno, a šta je, po Vama, negativno?
HAN: Evropska komisija je danas usvojila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, gdje se po prvi puta utvrđuju uslovi koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi započela pregovore o pristupanju. Riječ je o istorijskoj prekretnici kojom se potvrđuje da Bosna i Hercegovina, kada za to bude spremna, ima jasnu perspektivu pristupanja EU. Mišljenje sadrži i sveobuhvatnu mapu puta za fazne reforme. Ključni prioriteti dotiču se temeljnih pitanja procesa pridruživanja EU, uključujući garancije provedbe izbora u skladu s demokratskim standardima, da pravosuđe osigurava pravdu za sve građane, da se poštuju ljudska prava svih te da je javna uprava efikasna i depolitizirana. A za to su potrebne suštinske reforme. Analitički izvještaj koji prati Mišljenje takođe, po prvi puta, daje pregled stanja u Bosni i Hercegovini u odnosu na sve evropske standarde. Izvještaj utvrđuje sva područja u kojima Bosna i Hercegovina treba usvojiti konkretne reforme kako bi svi građani Bosne i Hercegovine vidjeli konkretna poboljšanja životnih uslova po pitanjima u rasponu od zaštite okoliša do prava potrošača ili sigurnosti hrane. Mišljenje donosi čvrstu osnovu za diskusije među državama članicama EU u okviru Vijeća EU, a koje će uskoro donijeti odluku o narednim koracima ove zemlje na evropskom putu.
NN: Naše vlasti su Vam obećale formiranje vlasti do kraja maja, a to se nije desilo. Hoće li biti posljedica zbog toga?
HAN: Zemlja koja nema formirane vlasti nije u poziciji da napreduje na evropskom putu. Bosna i Hercegovina gubi dragocjeno vrijeme, na štetu svojih građana. Bosna i Hercegovina treba što prije formirati nove vlasti na nivou BiH i u Federaciji kako bi se ponovo pokrenule reforme potrebne za evropske integracije. Tokom moje posljednje posjete Sarajevu, naglasio sam svim političkim liderima da ne bi trebalo biti uslova koji prethode formiranju vlasti. Takođe sam dao preporuku Vijeću da provedu raspravu o Mišljenju i narednim koracima tek nakon što se formiraju vlasti u Bosni i Hercegovini, u skladu s rezultatima posljednjih izbora. Evropske integracije su ključne i svim političkim akterima bi iste trebale biti apsolutni prioritet.
NN: Reforma pravosuđa u BiH očigledno nije dala rezultate, uprkos desetina miliona evra koje je u njega uložila EU. Jeste li razočarani da BiH idalje nema presuda za visokorangirani politički kriminal, istovremeno dok se afere u pravosuđu dešavaju bukvalno svaki dan? Hoće li se EU uozbiljiti, imajući u vidu da ova situacija šteti i samoj Uniji?
HAN: U Mišljenju smo to jasno naveli: rijetke su konačne presude u predmetima korupcije na visokom nivou, a presuđene kazne su nedovoljne da bi poslužile kao element odvraćanja od počinjenja ovih djela. Bosna i Hercegovina treba intenzivirati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Za to su potrebni novi zakoni, ali i efikasna saradnja između policijskih tijela i tužilaštava. Cilj bi trebao biti ostvarivanje rezultata u proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim progonima i konačnim presudama protiv organizovanog kriminala i korupcije, uključujući i na najvišem nivou.
I pravosuđe bi trebalo biti prvo u borbi protiv korupcije. Građani BiH zaslužuju kredibilne, odgovorne i nezavisne nosioce pravosudne funkcije. Bosna i Hercegovina, ako se želi jednog dana pridružiti EU, moraće pokazati ozbiljnu predanost po ovim pitanjima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.