Bose Hedberg, ambasador Kraljevine Švedske u BiH, izjavio je da BiH nije dobila "zeleno svjetlo" u liberalizaciji viznog režima zbog toga što nisu ispunjeni svi uslovi iz "mape puta" koja je zacrtana, a ne, kako je rekao, "zbog neke antimuslimanske i rasističke kampanje koju često vidi u ovdašnjim i stranim medijima".
"Vrlo često vidim u medijima kako se jedan dio BiH izdvaja iz ove priče. Ne radi se ni o kakvoj antimuslimanskoj i rasističkoj kampanji. Radi se o tome da nisu ispunjeni svi uslovi za liberalizaciju viznog režima", rekao je šef švedske diplomatije u BiH, naglašavajući da je to "jedini i pravi razlog" zašto BiH nije ušla u "prvi krug" zemalja kojima su ukinute vize.
On je istakao da je velika razlika između OHR-a i visokog predstavnika EU, navodeći da visoki predstavnik ima bonska ovlaštenja, a da u EU preferiraju dijalog.
"Prudski proces bio je obećavajući znak i ličilo je na jedno svjetlo koje će pomoći da bude odvijan dalji dijalog", kazao je Hedberg.
NN: Koliko će izostavljanje BiH iz paketa zemalja koje su dobile viznu liberalizaciju usporiti njen put ka evroatlantskim integracijama?
HEDBERG: Jedan od negativnih uticaja na to je svakako rezignacija i razočarenje građana BiH. Ovo je svakako značajno pitanje za sve buduće integracijske procese BiH ka EU. Ja ću vam objasniti jednu stvar: Ako poredite uslove koje BiH mora ispuniti prema "mapi puta", onda treba uzeti u obzir 80.000 stranica zakona, pravilnika i dekreta koje EU nameće svim svojim članicama. To je tek pravi zadatak i onda možete dobiti sliku onoga što BiH mora uraditi.
NN: Smatrate li da su bh. političari sposobni za tih 80.000 stranica?
HEDBERG: Mi u EU računamo, ako jedna zemlja zatraži članstvo u EU, da postoji automatski preduslov u smislu političke volje, odnosno da će ta zemlja uraditi sve da postane članica. Radi se samo o jednoj dobroj volji. To se može objasniti na jednom prostom primjeru: Ako želite postati član fudbalskog ili skijaškog kluba, morate znati da igrate fudbal, odnosno da skijate. Ne bih želio da pojednostavljujem, ali ako nema volje, članstvo u klubu će teško biti dobijeno. Ljudi u BiH nisu ništa drukčiji od drugih. Oni imaju konkretne razloge zbog kojih se žele priključiti. To su, prije svega materijalna sigurnost, a tu su i ostale komercijalne i ekonomske vrijednosti.
Postoji ugovor koji se zove "mapa puta", a taj ugovor su napravili Vlada BiH i predstavnici EU. Uslovi iz te mape moraju biti ispunjeni kako bi se došlo do bezviznog režima. Neki su ispunjeni i to pozdravljam, a neki, nažalost nisu. To dokazuje da BiH kaska za ostalim zemljama koje su te uslove ispunile. Vrlo često vidim u medijima kako se jedan dio BiH izdvaja iz ove priče. Ne radi se ni o kakvoj antimuslimanskoj i rasističkoj kampanji. Radi se o tome da nisu ispunjeni svi uslovi za liberalizaciju viznog režima i to je jedini i pravi razlog zašto BiH nije ušla u "prvi krug" zemalja kojima su ukinute vize. Ako uzmemo u obzir sve što se događalo na ovim prostorima, onda se sve mora posmatrati kroz neutralnu prizmu. Moramo biti objektivni kako bi se došlo do rezultata.
NN: Da li je i EU dijelom odgovorna što BiH nije dobila liberalizaciju viza?
HEDBERG: Ne. Zato sam i rekao da je ova "mapa puta" napravljena u saradnji sa domaćim vlastima.
NN: Da li bi bh. političari trebalo da budu kažnjeni od strane EU zbog toga što nisu uspjeli obezbijediti građanima bezvizni režim? Recimo, oduzimanjem ili smanjivanjem broja diplomatskih pasoša, kako bi bili jednaki sa građanima?
HEDBERG: Nije na meni da odlučujem o tome. To je nešto što ovi građani treba da urade. Sljedeće godine su izbori i u svakoj normalnoj zemlji nezadovoljni građani smjenjuju vladu na izborima i dovode neke druge ljude. Vjerujem da se to može dogoditi i ovdje.
NN: Kako diplomatska zajednica može uticati na bh. političare da se slože kako bi ova država krenula dalje?
HEDBERG: Velika je razlika između OHR-a i visokog predstavnika EU. Visoki predstavnik ima bonska ovlaštenja, a mi u EU preferiramo dijalog. Prudski proces je bio obećavajući znak i ličio je na jedno svjetlo koje će pomoći da bude odvijan dalji dijalog. Mislim da ljudi u ovoj zemlji treba da vjeruju politici koju su izabrali i koja ih predstavlja. Mi ne možemo nametnuti bilo kakvu volju, već smo ovdje da pomognemo održavanju dijaloga, jer kroz taj dijalog će biti riješeno sve što je potrebno. Sada izgleda previše lako okriviti međunarodnu zajednicu zato što se ovdje ništa ne mijenja. Vrijeme je da domaći političari preuzmu odgovornost. Ako međunarodna zajednica ostane ovdje sa svojim snažnim bonskim ovlaštenjima, političari nikad neće preuzeti odgovornost. Samo će se udobno zavaliti i reći: "Neka neko drugi ovo uradi. Ja nisam odgovoran."
NN: To podupire stav švedske diplomatije da OHR treba ukinuti?
HEDBERG: Apsolutno. Ali, to nije proces u kojem će doći do potpunog ukidanja prisustva međunarodne zajednice u BiH. Ona će ostati ovdje i nastaviti da pomaže BiH u ispunjavanju svojih ambicija prema evropskim i evroatlantskim integracijama.
Pomoć oko 280 miliona evra
NN: Koliko je Švedska pomogla BiH u procesu liberalizacije viznog režima?
HEDBERG: Kada se radi o materijalnoj pomoći, ne bih mogao biti precizan kada je u pitanju sam proces liberalizacije viza, ali moram reći da je od završetka rata u BiH, Švedska pomogla ovu zemlju sa oko 280 miliona eura kroz bilateralne odnose. Napominjem da u ova sredstva ne spada sva ona pomoć koja stiže putem UN-a, OEBS-a i ostalih organizacija.