Moraju se naći način i prostor da osuđeni kriminalci odmah idu na izvršavanje kazne, ističe Himzo Selimović, komesar sarajevske policije.
"Takvih osoba na slobodi, koje su pravosnažno osuđene na zatvorske kazne zbog čak i najtežih krivičnih djela u Sarajevu, imamo oko 400", kaže Selimović.
U intervjuu za "Nezavisne" ističe nedostatak sredstava za nabavku opreme policiji kao i za upošljavanje novih policajaca, te govori o borbi protiv kriminala u Sarajevu.
NN: Predviđena su smanjenja sredstava svim budžetskim korisnicima, među kojima je i MUP KS. Mislite li da se na policiji, unatoč teškoj finansijskoj krizi, može i treba uštedjeti?
SELIMOVIĆ: Uslovi u kojima živimo i radimo svi, pa i policija, dosta su složeni. Ekonomsko-socijalna kriza je uzela maha, stanje je teško i nije upitno da smo i mi u policiji svjesni toga. Međutim, segment sigurnosti je jedno od najznačajnijih pitanja. Vlast treba da obezbijede uslove za što organizovanije djelovanje policije. Zadnjih godinu dana lični dohoci pripadnika MUP-a KS nisu usklađivani u mjeri u kojoj su to radile druge sigurnosne agencije u FBiH. Pripremljeni prijedlog rebalansa budžeta predviđao je smanjenje plata od 10 posto i znatno smanjenje sredstava za nabavku opreme. Naše minimalne potrebe za nabavku opreme od 2,2 miliona KM i bez smanjenja nisu nam odobrene. Sadašnji prijedlog je bio da se ni pola miliona ne odvoji za opremu. Uz to, MUP-u Kantona Sarajevo, po sistematizaciji radnih mjesta, trenutno nedostaje 220 policijskih službenika. Neophodno je obezbijediti sredstva za zapošljavanje ovih kadrova jer ti policajci nedostaju na terenu.
NN: Jeste li zadovoljni sigurnosnim stanjem u Sarajevu?
SELIMOVIĆ: Bez obzira na sve ove teške uslove u kojima radimo, u prvih šest mjeseci ove godine je došlo do smanjenja ukupnog broja krivičnih djela za nekih devet posto u odnosu na prošlu godinu. Procenat rasvijetljenosti krivičnih djela je preko 62 posto. Smanjen je broj najtežih krivičnih djela, ubistava - ukupno su bila četiri ubistva i manje pokušaja ubistava nego prošle godine. S ponosom ističemo činjenicu da već četiri godine u Sarajevu nema nijedno nerasvijetljeno ubistvo ili pokušaj ubistva. U odnosu na prošlu godnu broj teških djela razbojništava uz prijetnju oružjem je u porastu. Česti su upadi u kladionice ili banke. Ovdje je neuređen sistem jer mnoge kladionice pa i banke egzistiraju bez minimuma neophodnih uslova tehničke i fizičke zaštite. Svi koji posluju sa gotovim novcem trebalo bi da imaju kvalitetan video-zapis i fizičku zaštitu. Još je prisutna krađa automobila u Sarajevu. Krađa vozila je odavno dio organizovanog kriminala i zajednička akcija svih sigurnosnih struktura u BiH u borbi protiv ovog kriminala daće bolje rezultate. U Sarajevu je registrovano skoro 100.000 vozila, duplo više nego prije rata. Kada vidite ukupan broj ukradenih vozila od ukupnog broja vozila kod nas je prosjek krađa manji nego što je to u Evropi.
NN: Statistika je dobra, ali građani se osjećaju nesigurno?
SELIMOVIĆ: Osjećaj građana ne odražava povoljan statistički trend, koji se iskazuje smanjenjem broja krivičnih djela. Zakonska regulativa omogućava da jedan broj izvršilaca i najtežih krivičnih djela nema prostora da izdržava kazne i oni šetaju slobodno. To su i nama i građanima apsurdi. Moraju se naći način i prostor da odmah idu na izvršavanje kazne. Takvih osoba, koje su pravosnažno osuđene na zatvorske kazne zbog čak i najtežih krivičnih djela u Sarajevu imamo oko 400. Ti ljudi trebaju u zatvor. Na takav način će policiji biti olakšana borba protiv kriminala, a i građani će se osjećati sigurnije. Jedan broj građana, izvršilaca najtežih krivičnih djela, kao što su ubistva, koji su bolesni, slobodno šetaju gradom jer nema institucije gdje bi ih se smjestilo. Građani to znaju i to je ono što čini njihov osjećaj straha i to je razumljivo. Vlast treba da obezbijedi uslove da izvršioci krivičnih djela budu smješteni u zatvor. Od ukupnog broja razbojništava, 70 odsto njih čine povratnici u činjenu ovih krivičnih djela.
NN: Treba li povećati policijske ovlasti i produžiti policijski pritvor, koji je sada 24 sata?
SELIMOVIĆ: Mislimo da bi to olakšalo rad policije i borbu protiv kriminala ukoliko bismo kriminalce mogli duže zadržati. Ovlaštenja policije su dovoljna i ne razlikuju se od ovlaštenja predratne milicije. Zakonska regulativa je nešto drugo. Donedavno je zakon vrlo striktno propisivao saglasnost za posebne istražne radnje, kao što je prisluškivanje telefona i slično, kao i mogućnost zadržavanja u pritvoru. Te odredbe su izmijenjene u federalnom parlamentu prije nekoliko mjeseci. Sad su ti uslovi smanjeni i to je znatno povoljnije. To će sigurno imati pozitivnog efekta u radu policije i tužilaštva u rješavanju najtežih krivičnih djela.
NN: U posljednje vrijeme česti su slučajevi paljenja vozila. Je li ovo novi trend zaplašivanja građana i poruka koje šalju kriminalci?
SELIMOVIĆ: Broj ovih djela je zaista povećan. To su specifična krivična djela kojom izvršioci šalju određenu poruku vlasniku. Dosad, nažalost, nije bilo adekvatne, potpuno otvorene saradnje, oštećenih.
Nesavjesne vozače slati na ljekarski pregled
NN: Nedavno je MUP pokrenuo akciju oduzimanja automobila višestrukim počiniocima saobraćajnih prekršaja. Kakva je saradnja sa sudovima po ovom pitanju?
SELIMOVIĆ: Saradnja je izuzetna i imamo jedinstven pristup problemu. S Općinskim sudom imamo usaglašen stav po tom pitanju. U preventivnom smislu je vrlo značajna mogućnost da se višestrukim povratnicima u prekršajima sigurnosti saobraćaja oduzme vozilo. To će samo po sebi imati efekat, bez prejudiciranja odluka suda. Već su pozitivni efekti naše aktivnosti nakon oduzimanja automobila. U narednom periodu pokušaćemo usaglasiti i potrebe za promjene zakona o saobraćaju na državnom nivou. Usaglašavamo sa Sudom stav možemo li i višestruke povratnike u najtežim prekršajima sigurnosti saobraćaja koji ugrožavaju sigurnost ljudi slati na vanredne ljekarske provjere, jer se to u mnogim zemljama tako radi.