Husein efendija Kavazović, poglavar Islamske zajednice u BiH, povodom ramazanskog Bajrama, koji danas počinje, vjernicima je poručio da grade zajednicu, da produbljuju zajedništvo i da njeguju vjerničku, ali i općeljudsku solidarnost.
"Zajednica, ovdje imam u vidu, u prvom redu, zajednicu muslimana, mora imati dom, u kome će stanovati i razvijati se narodni duh. Naš zajednički dom su škole i džamije, univerziteti i biblioteke, instituti i muzeji, pozorišta i ateljei. Tamo se kuje i tali ono što ostavljamo onima do kojih nam je stalo. Tamo je miraz našoj djeci", istakao je reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH.
U bajramskoj poruci podsjeća muslimane na Božje riječi iz Kur'ana: "Mi smo djeci Ademovoj dali njihovo dostojanstvo" i u ovim svečanim danima pozvao ih da se svugdje i uvijek protive i suprotstavljaju gaženju ljudskog dostojanstva, nepravdi i nasilju.
"Također podsjećam Bošnjake, ali i sve građane BiH, na predstojeći popis stanovništva kao važnu zadaću koju treba da izvršimo kao obavezu prema zemlji i domovini. Bosna je zemlja njenih naroda, koji imaju svoje ime, jezik, tradiciju i kulturu. Naše narodno ime je Bošnjak, a naš jezik je bosanski. Njime prenosimo i gradimo svoju kulturu i tradiciju. Mi smo ponosan i hrabar narod, plemenit i širokogrud, svjestan svoje samosvojnosti i svog identiteta. Kao takvima, valja nam se upisati na listu naroda koji nastanjuju ovu zemlju. I to ćemo, uvjeren sam, učiniti kao narod koji je svjestan sebe, svog jezika, svoje vjere, kulture i tradicije", poručio je Kavazović.
NN: U svojoj poruci uoči ovog ramazana kazali ste da je ovaj mjesec prilika da se vjernici molitvom i pobožnosti približe Bogu, ali i da se približe jedni drugima. U vezi s tim, koliko su muslimani u BiH "bliski jedni drugima" i generalno koliko su svi ljudi u ovoj zemlji upućeni jedni na druge, posebno ljudi različite vjere i nacionalnosti i koliko se međusobno uvažavaju?
KAVAZOVIĆ: Ideal vjernika je da postigne blizinu i zadovoljstvo Božje. Bog nam je propisao više načina i obreda pomoću kojih treba da težimo i dostižemo taj naš vjernički ideal. Za muslimane je važan ramazan i post, to je, rekao bih, u duhovnom smislu, blagodarno vrijeme za postizanje Božje blizine. Isto tako treba da znamo da se Božja blizina i zadovoljstvo postiže blizinom drugom čovjeku, razumijevanjem drugog čovjeka, odnosno materijalnom i moralnom podrškom. Nije moguće biti blizak Bogu, a biti u stalnoj ili čestoj svađi i zavadi sa svojim bratom i komšijom ili netrpeljiv prema ljudima. Istinskom blizinom i suosjećanjem s ljudima mi trasiramo vlastiti put kojim se približavamo Bogu, jer nam i Bog naređuje da se brinemo jedni o drugima, da se pomažemo u dobročinstvu i budemo solidarni, da svjedočimo vjeru tako što ćemo biti radost svome bratu i komšiji. Kur'an uči muslimane da je Bog radi međusobnog upoznavanja ljudima dodijelio različite plemenske, rasne i jezičke karakteristike, ljudi se pojavljuju na ovom svijetu u različitosti svojih identiteta kako bi učili o svojim razlikama i sličnostima, jer da je Božja Volja htjela svi bi ljudi slijedili jednu vjeru, bili iste rase i nacije i govorili istim jezikom. To je univerzalna poruka islama i muslimana.
Osobno sam duboko uvjeren da mi u BiH imamo dobru podlogu i plodonosno povijesno iskustvo za razvijanje zajedničkog života i koegzistenciju različitih nacionalnih, jezičkih i vjerskih zajednica. Mi jesmo bili, i to se može reći za najveći dio Balkana, jedinstven evropski porostor zajedničkog života različitih vjera i kultura u vremenu kada je takva koegzistencija bila nezamisliva u drugim dijelovima Evrope. Mi, unatoč mnogim bolnim iskustvima, moramo predano raditi na revitalizaciji tog nasljeđa i jačati naše zajedništvo.
NN: U kakvom duhovnom i materijalnom stanju su vjernici u BiH dočekali i ispratili ramazan i u kakvom stanju dočekuju Bajram? Posebno me zanima u kakvom stanju Bajram dočekuju povratnici i prognanici?
KAVAZOVIĆ: Građani BiH, uglavnom, žive u teškim materijalnim uvjetima, velika je nazaposlenost, mnogo radnika nema redovna primanja ili su ona minimalna, a koliko primjećujem, sve je veći stepen siromaštva. To su zabrinjavajući pokazatelji. Takve nepovoljne prilike također utječu na duhovno stanje i raspoloženje ljudi. Zabrinuti smo zbog raširenosti korupcije i mita u našem društvu, nezdravih međuljudskih odnosa, marginaliziranja slabih, socijalne nejednakosti i kršenja ljudskog dostojanstva.
Vjerujem da je najveći broj muslimana, posteći ramazan i vršeći druga obredna i bogougodna djela, prikupio dosta snage i odlučnosti da rješava životne teškoće na najbolji način i da će moći dočekati sa svojim porodicama i komšijama radost Bajrama u duhovnom miru i zadovoljstvu. Naše su misli i ovoga ramazana i Bajrama sa povratničkim porodicama kojima njihove povratničke teškoće, bol koju nose i neimaština sa kojom se susreću otežava doživljaj radosti Bajrama. Sa svima njima iskazujem svoju solidarnost, moleći Boga da im olakša životne teškoće, otkloni terete i brige i pomogne svojom uputom i obiljem.
Sa svim našim muslimanima želim podijeliti veliku radost Islamske zajednice koja se ogleda u skorom početku građevinskih radova na obnavljanju Aladže džamije u Foči. To je za nas veliki događaj i velika radost. Također, raduje nas okončanje obnove Ferhadije džamije u Banjaluci i skoro izvjesno vraćanje zgrade medrese u Banjaluci u kojoj želimo otvoriti školu.
NN: Za vrijeme ramazana Rijaset IZ BiH osudio je verbalni napad na djevojke u Sarajevu zato što su bile "neprikladno obučene", što su jedni pozdravili, a drugi negodovali, jer ne reagujete i zbog vrijeđanja pokrivenih djevojaka. Zanima me Vaš stav - da li mi u BiH imamo sukob "sekularnog" i "radikalnog islama"?
KAVAZOVIĆ: Islamska zajednica je tu iznijela opći i principijelan stav koji se tiče našeg odnosa prema verbalnom vrijeđanju i zastrašivanju bilo koga. Ne smijemo zaboraviti da su muslimani i članovi Islamske zajednice, posebno u povratničkim džematima, bili česta meta uvreda pa čak i napada prilikom odlaska ili povratka iz džamije. Mnoge muslimanke zato što nose mahramu izložene su grubom šikaniranju, vrijeđanju i isključivanju iz društva, čak je takvih slučajeva bilo i u javnim ustanovama i sredstvima javnog prijevoza. To je neprihvatljivo i moramo se protiv toga boriti. Nažalost, pokazuje se postojanje dvostrukih aršina kada su u pitanju verbalne uvrede i diskriminacija muslimanki koje nose maramu, jer takvi slučajevi ne dobijaju adekvatnu medijsku pažnju niti organizacije za zaštitu ljudskih prava pokazuju gorljivost i interes da aktivno štite njihova prava.
Vrativši se izravnije vašem pitanju, rekao bih da u BiH nema ni "sekularnog" ni "radikalnog islama", pa prema tome ni sukoba o kojem govorite. U BiH i na Balkanu žive muslimani koji u apsolutnoj većini njeguju civilizacijski otvorenu, kulturno dinamičnu tradiciju sunijskog islama. Naši su muslimani svoju islamsku samosvijest i identitet potvrdili u najtežim ideološkim, političkim, socijalnim, civilizacijskim pa, ako hoćete, i biološkim iskušenjima kroz koja su prolazili u svojoj modernoj povijesti i oni, uvjeravam vas, neće nikome dopustiti da se u pogledu njihovog tumačenja islama prema njima odnosi paternalistički. Mi smo u našoj islamskoj tradiciji, islamskoj obrazovanosti, u našim islamskim institucijama, povijesno gledajući, davno stekli punoljetstvo. Naravno, to nipošto ne znači da nismo i da nećemo biti otvoreni za naučna, intelektualna i vjerska strujanja i kretanja u cijelom pa i muslimanskom svijetu. Stalo nam je do unutarmuslimanskog dijaloga na globalnom planu. Otvoreni smo za različita mišljenja i dijalog u samoj Islamskoj zajednici, među muslimanima u BiH i na Balkanu, kao i među pripadnicima različitih vjerskih zajednica i crkava.
NN: Smatrate li utemeljenim kritike da Islamska zajednica nije na vrijeme reagovala zbog prisustva i širenja "radikalnog" tumačenja islama u BiH, koji nije bio svojstven bosanskim muslimanima?
KAVAZOVIĆ: Smatram da je Islamska zajednica donosila ispravne odluke i imala dobre reakcije. Možda je mogla bolje i više, ali neka o tome svoj sud donosi povijest. Neki su nastojali da od Islamske zajednice iznude stavove po svojoj želji i mjeri. Islamska zajednica na to nije pristajala i neće, ako Bog da, nikada pristati da radi pod pritiskom ili ispunjava bilo čija očekivanja. U vezi s našom obredskom praksom i tumačenjem islama Islamska zajednica je donijela više dokumenata koji su javnosti poznati i oni su na snazi. Islamska tradicija Bošnjaka je konstitutivni element naše zgrade islama i ustavna kategorija. Mi nismo zajednica koja dekretom i diktatom propisuje ljudima lične stavove i način razmišljanja. Naše je bogatstvo u pluralnosti stavova, cirkulaciji ideja i pristupa. Međutim, potrebno je znati da smo mi zajednica institucionalnog djelovanja i odlučivanja u kojoj se zna šta je čija nadležnost, na koji se način donose odluke i kako se one sprovode.
NN: U svojim javnim istupima iznosite pomiriteljske stavove. Nedavno ste na obilježavanju godišnjice zločina nad Bošnjacima u Višegradu izjavili: "Mi smo narod koji mora graditi mostove. Mostove sa onim ljudima koji su čestiti, onima koji čestito žele žvjeti s nama", a u proteklom ratu ste bili i zatočeni. Odakle crpite volju i snagu za ovakvim "pružanjem ruke" i jesu li u ovoj zemlji porušeni svi "mostovi" među ljudima?
KAVAZOVIĆ: Iz Kur'ana, Božje riječi koje kažu da "dobro i zlo nisu isto! Na zlo dobrim uzvrati pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu postići samo strpljivi; to mogu postići samo vrlo sretni". Također, iz primjera Božjeg poslanika Muhammeda, neka je mir s njim, koji je na vrhuncu moći i snage prilikom trijumfalnog povratka u Meku, nakon osmogodišnjeg izgnanstva, svojim ljutim neprijateljima i progoniteljima oprostio, proglasio amnestiju i kazao im da su slobodni i da idu u miru svojim kućama. Iz tradicionalne bliskosti, otvorenosti i dobrote većine naših ljudi i svih naših naroda. Iz uvjerenja da suživot, uvažavanje drugog, dijalog i suradnja, unatoč pojedinačnim i povremenim posrnućima, predstavljaju orijentacijske vrijednosti svih crkava i vjerskih zajednica u BiH na Balkanu. Iz uvjerenja da naše pomirenje, suradnja, zajedništvo i solidarnost nemaju alternative.