Odluka Vlade Republike Slovenije o zabrani izdavanja sezonskih radnih dozvola strancima ne pogađa radnike iz BiH, kaže Huso Sarić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
On Vijeće ministara BIH smatra odgovornim što ne pristaje na izmjene Sporazuma o socijalnom osiguranju BiH i Slovenije, kojim bi bh. radnici na radu u ovoj zemlji dobili pravo na novčanu naknadu u slučajevima kada privremeno ostanu bez posla.
Da je Sporazum izmijenjen, Sarić kaže da bh. radnici, zaposlenici firme "Prenova" iz Kočevja, koji ovih dana zbog neisplaćenih plaća štrajkuju glađu, ne bi došli u situaciju u kojoj su sada.
NN: Nakon odluke Vlade Slovenije o privremenoj zabrani izdavanja radnih dozvola strancima pojavila su se različita tumačenja, pa i tvrdnje da će više hiljada radnika na privremenom radu u toj zemlji ostati bez posla?
SARIĆ: Odluka Vlade Slovenije ne pogađa radnike BiH, nema nikakvog uticaja na naše radnike. Ona je tu mjeru uvela samo da kontroliše tržište rada. Zabranila je izdavanje sezonskih radnih dozvola, ali ne i privremenih i stalnih dozvola. Procedura u Sloveniji je takva da, kada poslodavac traži stalnu radnu dozvolu za svog radnika, taj radnik mora da ima stalni boravak u Sloveniji i da mu poslodavac plaća socijalno osiguranje. To važi i za produženje stalnih radnih dozvola. U 2010. godini Vlada Republike Slovenije je u prva dva mjeseca ove godine izdala 3.071 radnu dozvolu državljanima BiH. Ukupan broj važećih radnih dozvola je 38.761, zaključno sa 28. februarom, uzimajući u obzir i dozvole iz ranijeg perioda. Naravno, to ne znači da isto toliko naših radnika zaista i radi u Sloveniji jer neki možda trenutno nemaju posla i čekaju bolja vremena.
NN: U žiži slovenačke i bh. javnosti je slučaj bh. radnika kojima njihov poslodavac, vlasnik firme "Prenova", navodno 15 mjeseci nije isplatio plate, zbog čega štrajkuju glađu. Kakva zaštita tim radnicima može biti pružena?
SARIĆ: O ovom smo slučaju upoznati preko našeg konzula u Republici Sloveniji Sanje Eminović. Reagirali smo kod nadležnih kolega u Zavodu za zapošljavanje Slovenije i, zahvaljujući protokolu koji imamo s njima, obezbijedili smo da im prioritetno budu produžene radne dozvole pošto su mnogima od njih istekle. Imamo informacije da je jedno građevinsko preduzeće iz Domžala pokazalo interes da preuzme te ljude. Sve ostalo je stvar obligacionog odnosa između poslodavca i radnika.
NN: Jesu li ti radnici angažovani u Sloveniji preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH?
SARIĆ: Ne. Sva zaposlenja koja idu preko Agencije u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Republike Slovenije su regularna. Ovako nešto ne bi se desilo da su prihvaćene izmjene bilateralnog sporazuma između Slovenije i BiH o zapošljavaju radnika. Taj sporazum na prijedlog Vlade Republike Slovenije Agencija je zvanično inicirala prije godinu i po. Izmjenama i dopunama Sporazuma o socijalnom osiguranju u članu 5 predviđa se da radnici koji ostanu privremeno nezaposleni u Sloveniji i imaju stalni radni boravak, mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu. To znači, u ovom konkretnom slučaju, da je na snazi taj član 5, naši radnici poslije neisplaćenih plaća mogli bi se prijaviti na Zavod za zapošljavanje Slovenije i primati novčanu naknadu, koja u skladu s njihovim važećim propisima trenutno iznosi 400 eura. Međutim, socijalna bomba za naše radnike leži u Ministarstvu civilnih poslova BIH, odnosno u Vijeću ministara BiH. Naše Vijeće ministara, prema informacijama koje imam, prihvata izmjene člana 5 Sporazuma, ali ne i člana 12, na kojem insistira slovenačka strana, a prema kojima bi slovenački državljani u BiH imali pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu. Mislim da ovo nema logike, jer u Sloveniji privremeno radi na desetine hiljada bh. radnika, dok Slovenaca u BiH nema ni hiljadu.
NN: U javnosti se pojavljuju različite brojke o broju radnika koji su ostali bez posla pod uticajem recesije. Ima li Agencija podatke o tome?
SARIĆ: Moji saradnici su napravili analizu prema kojoj se u periodu od januara do decembra 2009. godine zavodima i službama za zapošljavanje prijavilo skoro 95.000 lica kojima je prestao radni odnos pod okolnostima koje se mogu dovesti u vezu s recesijom. Oko 6.900 lica ostalo je bez posla zbog stečaja i likvidacije preduzeća, tehnološkim ili organizacionim viškom proglašeno je 37.000 lica, dok je još 51.000 prekinulo radni odnos zbog prestanka ugovora na određeno vrijeme, sporazumnog raskida, povrede radne obaveze i slično. Dakle, situacija se dramatično pogoršava. Službe za zapošljavanje i entitetski zavodi, kao i Zavod za zapošljavanje distrikta Brčko, trude se da posreduju u zapošljavanju, ali na ovakvo stanje prije svega utiče opšta privredna i politička klima u društvu.