Rade Gvero, načelnik opštine Glamoč i kandidat SDS-a za ovu funkciju, kaže da će ukoliko bude izabran i dobije treći mandat za načelnika lično postaviti rampe i spriječiti odvoz drvnog sortimenta bez naknade iz ove opštine.
NN: Šta bi sada bili Vaši prioriteti ukoliko ponovo osvojite mandat?
GVERO: Mi još imamo neosvijetljenih oko 40 posto teritorije opštine i to će biti prioritet, a potom kanalizacija i vodovod, ali i uzgoj i prerada krompira, jer ovaj kraj je poznat po proizvodnji kvalitetnog krompira. Za sada smo dobili pomoć od FBiH za asfaltiranje oko sedam kilometara puta od Sekirovaca do Rera i za struju za sela prema Livnu. Pripremamo se da radimo vodovodnu mrežu dugu tri kilometra, a obnavljamo i kuće, pa smo 25 završili po principu "ključ u bravu", a za 69 nam pomaže Vlada FBiH.
NN: Poznato je da opština Glamoč nema dovoljno novca u budžetu i da ni uposlenima u administraciji nije plaćeno penziono i zdravstveno osiguranje. Imate li nekih ideja kako povećati budžet?
GVERO: Ja ću ubuduće mnoge stvari drugačije rješavati. Vlada ovog kantona je najgora i najcrnja. Potpuno je nekooperativna i ništa ne ulažu u Glamoč, a mi smo najjača drvna industrija na prostoru bivše Jugoslavije. Ukoliko pobijedim, a uzdam se u Boga da hoću, staviću rampe na izlaze iz grada i spriječiti da ti šumski sortimenti budu izvlačeni s opštine i da Glamoč bude pljačkan. Mi veoma slabo dobijamo novac od kantona za te drvne sortimente, tek neki dan smo dobili novac za pola prošle godine, a ne možemo samo od PDV-a živjeti. Zbog svega ovog mi ćemo morati drugačije regulisati i neke druge stvari, jer u RS opštine dobijaju 10 posto od prometovanja posječene šume, a mi po zakonu iz FBiH ne dobijamo ni dva posto. Godišnje posiječemo oko 200.000 kubnih metara drveta, a nemamo ništa od toga. Ovo sada je čista pljačka.
NN: Da li je uvođenje reda u sječu šume jedini način jačanja budžeta?
GVERO: Ja ću suspendovati dosadašnji način rada. Imam rampe i izvešću ljude i svim građanima BiH i kantona poručujem da neće više moći ovako, jer sijeku 200.000 kubika i polja od 5.000 hektara.
NN: Imate li zakonsko uporište za te rampe i blokade?
GVERO: Ma kakav zakon i uporište, nema tih pitanja više!
NN: Imate li nekih projekata za otvaranje novih radnih mjesta?
GVERO: Tu su, prije svega, "Glama" za preradu krompira i poljoprivredna dobra, a imamo i mnogo drugih programa. Ojačaćemo drvnu industriju, postaviti šumare i napravićemo nešto.
NN: Imate li nekih planova da obogatite kulturne sadržaje?
GVERO: Osnovali smo kulturno-umjetničko društvo i reanimirali fudbalski klub, a imamo i biblioteku koja ima više knjiga nego prije rata. Sve to ide dosta teško, ali biće lakše kada neke stvari riješimo, tako da nam ni kanton, ni FBiH, ni RS ne mogu pljačkati naša dobra.
NN: Šta je s vrtićem "Leptirić", koji često dobija donacije Vlade FBiH? Mogu li opštinske vlasti pomoći toj javnoj ustanovi?
GVERO: Oni su javno preduzeće i moraju shvatiti da moraju biti samoodrživi. Do sada smo ih pomagali kroz grijanje, ali budžet je tako mali da je nemoguće to podržavati dalje.
NN: Zašto bi građani Glamoča trebalo da glasaju za Vas, a ne za Vaše protukandidate?
GVERO: Ja sam na rukovodnim pozicijama 40 godina i mislim da ovi drugi što su se javili, neke hodže i ne znam ko još, neće proći jer mi nisu dorasli.
"Zastavama nije mjesto na banderama"
NN: Glamoč je ranije često pominjan kao prostor jakih međunacionalnih tenzija. Kakva je sada atmosfera u gradu?
GVERO: Sada je mnogo bolje. Evo, u nedjelju smo imali fudbalsku utakmicu i svi smo zajedno učestvovali - i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. Istina je da još kojekuda ima nekih zastava, šahovnica za koje ne znam ni čije su, a vise po banderama i kablovima, iako se zna gdje je zastavama mjesto.
NN: Kako spriječiti mlade da napuštaju opštinu?
GVERO: Mislim da ću to riješiti putem drvne industrije, a plan je napraviti fabriku namještaja i iskoristiti drvni sortiment, te aktivirati "Glamu" za preradu krompira, koju je ranije kupio general Slobodan Praljak, koji je sada u Hagu, ali neki čovjek ima njegova ovlaštenja.