Nedžad Ibrahimović je prozni pisac, književni kritičar, filmski autor i univerzitetski profesor iz Tuzle. Povodom Svjetskog dana poezije prije dva dana doputovao je u Banjaluku, gdje je učestvovao na večeri otvorenog mikrofona "Po(v)ezivanje".
Tu je nastupio kao pjesnik, te čitao svoju poeziju koja je još u rukopisu. Međutim, Ibrahimović je iskoristio posjetu i da kao predsjednik PEN centra BiH najavi radionicu kreativnog pisanja koju će u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske (NUB RS) održati od 4. do 7. aprila. Zainteresovani mogu sa se prijave u NUB RS, a o radionici kao i o čitanju, pisanju i obrazovnom sistemu u BiH u kratkom razgovoru za "Nezavisne" pričao je ovaj značajni umjetnik.
NN: Smatrate da književnost više nema nikakav uticaj na društvo?
IBRAHIMOVIĆ: To je zbog toga što nam je i obrazovni sistem nikakav. Mislim da mi imamo najlošiji obrazovni sistem u Evropi. Ne da mislim, nego u tom sam uvjeren. Obrazovni sistem ne pogoduje razvoju bilo kakvih humanističkih ideja, humanističkog pogleda na svijet. Obrazovni sistem je duboko ideologizovan i ispolitizovan, i žao mi je što to moram reći, ali naša djeca u cijeloj Bosni i Hercegovini se zapravo spremaju za nove ratove.
NN: Sa druge strane, uvijek postoji dovoljan broj ljudi koji se bave pisanom riječju, što evo dokazuje i "Po(v)ezivanje"?
IBRAHIMOVIĆ: Svi mi, uključujem tu i sebe, koji volimo poeziju i koji volimo književnost, volimo da čitamo, duboko smo marginalizovani. Ne zbog tog što mi to želimo i što uživamo na margini, nego zbog toga što je književnost i cjelokupna kultura marginalizovana u društvu. Ovdje, ja bih rekao, sastala se jedna grupa ljudi, marginalaca ili, ako hoćete sasvim ću otvoreno reći, društvenih luzera koji u poeziji vide spas za vlastite živote.
NN: Javna čitanja poezije i slični događaji, stoga, ne mijenjaju ništa?
IBRAHIMOVIĆ: Ne mislim tako, jer ako bilo šta može promijeniti, hajde da kažemo, taj podrum u koji je upala humanistička misao u BiH, to su upravo promocije knjiga, razgovori o knjigama, piscima, čitanje književnosti i poezije. Ko god je igdje bio u svijetu, a jedan sam od takvih nesretnika jer sam bio pet godina odsutan pa sam se vratio u BiH, vidio je da tamo svi čitaju. Uđete u tramvaj, u metro, u autobus, u voz i ljudi čitaju, čitaju i čitaju. Cijeni se knjiga, cijeni se kultura, cijeni se obrazovanost, ono što bi rekli Hrvati, izvrsnost. Sviđa mi se, dakle, ta imenica. Kod nas se ni kvalitet, ni izvrsnost, ni čitanje ne cijene u društvu, stoga bi trebalo i moralo doći do velike reforme obrazovnog sistema da bi se cijenila knjiga i kultura.
NN: To je i jedan od ciljeva radionica kreativnog pisanja?
IBRAHIMOVIĆ: Cilj tih krativnih radionica, koje će biti održane u cijeloj BiH, jeste da pokušamo pričati ne samo o tome kako pisati, nego i kako čitati književnost, odnosno kako konteksti u kojima živimo određuju način na koji čitamo. O tome se malo govori. Polaznici te radionice će imati priliku da interpretiraju tuđu poeziju i da govore o svojoj poeziji.
NN: Većina ljudi danas su, bez sumnje, vizuelni tipovi. Mislite li da je film umanjio procenat konzumenata knjige?
IBRAHIMOVIĆ: To je očito neki civilizacijski trend, ali film ipak nije preuzeo književnu publiku. Ako mislite na američke blokbastere: ljudi uđu u kino, pogledaju, izađu i zaborave te filmove. Nije to nešto toliko bitno. Bitno je da mi nemamo kulturu čitanja. Kod nas ljudi još uvijek više vjeruju u usmenu riječ nego u čitanje, mi smo još uvijek epsko društvo, a u epskom društvu folklor je najvažniji.
"Po(v)ezivanje"
"Ideja 'Po(v)ezivanja' je da ljude ohrabri da čitaju javno svoju ili tuđu poeziju, da se kroz čitanja upoznaju, druže, razmjenjuju čitalačka iskustva. To funkcioniše po principu otvrenog mikrofona gdje svako ko želi može nešto da pročita, pa se često na ovoj manifestaciji pojave mladi autori koji prvi put javno čitaju svoje radove. Oni na neki način tako testiraju i sebe kao autore, ali i dolaze u kontakt sa drugim autorima. Tu bude i afirmisanih autora pa dobiju i dragocjena povratna mišljenja, sugestije, ohrabrenje za dalji rad", kazala je književnica Tanja Stupar-Trifunović, koja će se u NUB RS zajedno sa Tatjanom Bijelić pridružiti Nedžadu Ibrahimoviću u vođenju radionice kreativnog pisanja.