Igor Davidović, dugogodišnji diplomata i ambasador pri Misiji BiH u Briselu, nakratko je posjetio BiH i svoje prisustvo će iskoristiti za "neformalne" kontakte sa bh. liderima uoči ključnog sastanka u sjedištu EU 1. oktobra o ispunjavanju obaveza iz "mape puta".
U intervjuu za "Nezavisne", Davidović upozorava na teške posljedice mogućeg izostanka dogovora o načinu provođenja presude "Sejdić i Finci".
"Ostali bismo bez IPA fondova i u svakom slučaju bili partner kojem bi se ukazivala manja pažnja, i politička i finansijska i svaka druga", ističe Davidović.
NN: Ostale su još četiri sedmice do ključnog sastanka u Briselu o evropskoj budućnosti BiH, na kojem zvaničnici EU očekuju da će bh. politički lideri stići s usaglašenim stavom o pitanju provođenja presude "Sejdić i Finci". Kakve su informacije iz prve ruke? Šta konkretno Brisel očekuje od ovog sastanka?
DAVIDOVIĆ: Svaki dosadašnji sastanak o usvajanju "mape puta" smatrao se ključnim, pa tako i ovaj. Mada, ne očekuju se nikakve radikalne promjene o samoj suštini i sadržaju obaveza koje su usvojene u "mapi puta". Brisel će još jednom ponoviti svoju poziciju, koja je već postala principijelni interes EU, a to je realizacija obaveza iz "mape puta". Očekivanja Brisela su da će političko rukovodstvo u BiH i prije tog sastanka makar neformalno doći do nekog dogovora, koji bi bio dovoljan da bi se procesi otkočili.
Što se tiče očekivanja sa bh. strane, ne mogu reći da imam bilo kakve informacije koje u ovom momentu govore o tome da je do takvog kompromisa i došlo. Naravno, još je sezona godišnjih odmora, a optimistična varijanta je da do kompromisne formule dođe i da se u Brisel donese prijedlog koji će biti prihvatljiv za Evropsku komisiju. Iskreno, u ovom trenutku ne postoji takvo uvjerenje ni u Briselu ni u našoj političkoj zajednici da je takav kompromis definisan ili vidljiv. Međutim, kako ste rekli, preostaju još četiri sedmice.
NN: Vi ćete također održati određene konsultacije s bh. liderima?
DAVIDOVIĆ: Ja lično, u kapacitetu ambasadora, uvijek nastojim da imam i lični kontakt i informacije iz prve ruke, a to je i uloga ambasadora. Naravno da moram imati neke informacije koje ću u pripremnom stadiju prenositi u oba pravca. Poznato je da nikad nisam gubio optimizam i ne gubim ga ni ovom prilikom. Istini za volju, Brisel neće napraviti nikakve promjene u svom sadašnjem nivou očekivanja, naprotiv.
NN: Ukoliko, ipak, dogovor izostane, s kakvim će se posljedicama suočiti bh. lideri, odnosno kompletna država?
DAVIDOVIĆ: Moja lična procjena jeste da u EK neće doći do smanjenog intenziteta u odnosima sa BiH, ali će se izostanak dogovora smatrati konačnom verifikacijom smanjene pretpristupne zainteresovanosti BiH, s jedne strane, što bi se moglo svrstati u kvalifikaciju političke procjene. Sa druge strane, konkretne posljedice bi bile u tome da će pretpristupni fondovi, koji su sada dizajnirani u visini nekoliko stotina miliona eura, biti redistribuirani u druge zemlje.
Bez rješenja presude "Sejdić i Finci", ostajemo bez IPA fondova i ukazivala bi nam se manja pažnja, i politička i finansijska i svaka druga
NN: Ostali bismo bez stotina miliona eura iz IPA fondova?
DAVIDOVIĆ: Konkretno, bez IPA fondova, finansijskih sredstava i u svakom slučaju bismo bili prepoznati kao partner s manjim stepenom zainteresovanosti, kojem bi bila ukazivana manja pažnja, i politička i finansijska i svaka druga.
NN: Međunarodna zajednica je najavila da u tom slučaju i rezultati općih izbora naredne godine neće biti validni. Šta bi to značilo u praksi?
DAVIDOVIĆ: Lično nisam sklon uvjerenju da bi došlo do nekog formalnog proglašenja nevalidnosti izbora, to je dosta komplikovano i teško. Ali, postoji nešto drugo što se u svijetu međunarodnih odnosa praktično dešava i ne mora nikada biti pokriveno nekim dokumentom. Dakle, ovdje govorim o izolaciji i pitanje je u tom slučaju u kojem bi obimu i da li bi uopšte došlo do kumunikacije na relaciji naših institucija s institucijama EU, ali i svakom državom članicom pojedinačno.
NN: Evropski parlament 11. septembra treba da izglasa odluku o uvođenju ubrzanog mehanizma suspenzije bezviznog režima za zapadni Balkan, koji bi se u tom slučaju našao u svojevrsnom evropskom getu. Da li bi ova mjera bila globalno primijenjena na čitav zapadni Balkan i u kakvoj je BiH trenutno poziciji?
DAVIDOVIĆ: Mislim da tu treba neke stvari precizirati. Naprosto, nije riječ o tome da je donesena odluka o suspenziji bezviznog režima, već je riječ o tome da se usvaja mehanizam za privremeno suspendovanje radi zaštite određenih interesa pojedinih zemalja članica EU. Dakle, ako bude usvojen mehanizam to još ne znači da će on biti primijenjen. Međutim, nije jednak priliv azilanata kada su u pitanju države pojedinačno i BiH u svemu tome, čini mi se, ima najmanji problem. Već mjesecima smo u intenzivnom kontaktu s EK i razmjenjujemo podatke, dok istovremeno institucije BiH veoma aktivno rade na suzbijanju ovog problema i uspijevaju u tome.
NN: Dakle, ova mjera bi bila primjenjivana pojedinačno, za svaku državu?
DAVIDOVIĆ: Upravo tako. Nije BiH prva koja će biti na udaru tog mehanizma, naprotiv, mislim da BiH ima najmanji problem. Kada govorimo o nekim mehanizmima koji će biti stimulativni i destimulativni, ne treba biti daleko od spekulacije da će i ovaj mehanizam biti upotrebljavan kao instrument pritiska.
Investicije su stvar lobiranja
NN: Postoje li u trenutnoj konstelaciji odnosa EU i BiH bilo kakve naznake o konkretnoj zainteresiranosti evropskih investitora za neke kapitalne projekte i ulaganja u našu zemlju?
DAVIDOVIĆ: Postoji jedna stereotipna predstava o tome da će onog momenta kada dobijemo status kandidata ili ubrzamo proces integracija u EU, doći do snažnog zamaha investicija. To može biti tačno, ali i ne mora. Kapital ima svoje puteve, koji se uvijek rukovode profitom, a sigurno bismo imali veći stepen investicija i ulaganja ukoliko bismo vodili masovnije akcije privlačenja stranih investicija. Činjenica je da bolji politički ambijent apsolutno olakšava dolazak stranih investicija, ali to nije ključni faktor. Možda bismo bili u boljoj poziciji ukoliko bismo vodili intenzivnije aktivnosti privlačenja stranog kapitala.