Imre Varga, odlazeći ambasador Mađarske u BiH, izjavio je da Evropska komisija nije zadovoljna dosadašnjim rezultatima vlasti BiH na ispunjavanju uslova iz "mape puta" za ukidanje viza, ali da i pored toga najkasnije do polovine iduće godine ''žele BiH viđeti u bezviznom režimu''.
Varga je nakon mandata provedenog na dužnosti ambasadora Mađarske u BiH ocijenio da je u proteklom periodu BiH napravila vrlo važan korak, a to je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ocijenivši da je to prekretnica u modernijoj istoriji BiH i da je zemlja nakon tog zakoračila putem sa kojeg nema više povratka.
On je rekao da BiH mora mijenjati Ustav iako to nije preduslov za ulazak u Evropsku uniju i da je stoga ''osuđena na dijalog i kompromis'', te da prudski proces ima šansu da uspije.
NN: Da li ste nakon mandata koji ste proveli u BiH na dužnosti ambasadora zadovoljni političkom situacijom u zemlji, da li je postignut napredak u odnosu na vrijeme kada ste došli u BiH?
VARGA: To je kompleksno i teško pitanje, ali mislim da je u protekle tri i više godina BiH napravila jedan vrlo važan korak, a to je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. To je prekretnica u modernijoj istoriji, postratnoj istoriji BiH. Naravno, SSP sa EU mora da zaživi, da stupi na snagu. Očekujem da će se to desiti početkom iduće godine i nakon toga stvarno počinje ''marširanje'' prema Evropskoj uniji. To je pravi put za BiH. Važna stvar je, isto tako, da je zemlja skoro spremna da postane član NATO-a, jer je proteklih godina ubrzanim tempom uspjela modernizovati svoj odbrambeni sistem, približiti se zahtjevima NATO-a. Ako ove godine BiH bude aplicirala u članstvo u NATO-u, to će značiti veoma značajnu prekretnicu za ovu zemlju. Naravno, da veće šanse vidim da BiH uđe u dogledno vrijeme u NATO, nego u EU i onda možemo definitivno reći da nema povratka u prošlost. Moram naglasiti da su na unutrašnjem planu napravljene važne reforme i tu mislim na policijsku reformu, reformu javnog medijskog servisa, elektronskog servisa i sudsku reformu. Te reforme nisu potpuno završene, ali su važni koraci prema jednom opredijeljenom, konkretnom pravcu i to je sve dio priprema za buduće članstvo u EU. Postoje realne šanse da BiH ove godine aplicira za članstvo u NATO-u i dobije bezvizni režim.
NN: Kada govorite o bezviznom režimu, kada građani BiH mogu očekivati da slobodno putuju bez ograničenja?
VARGA: To je veoma delikatno pitanje. Činjenica je da institucije BiH koje su nekad bile nadležne da donose teške odluke i izvrše preuzete odluke iz "mape puta" učinile su to sa kašnjenjem, ali možemo reći da je i pored toga veliki dio zadataka obavljen. Kakva će biti sugestija Evropske komisije ne želim da prejudiciram i istrčavam pred rudu. Očekujemo da Savjet Evropske unije nakon prijedloga EK donese mudre političke odluke, i to nije tehnička, već politička odluka. Mađarska želi da BiH već u prvom krugu dobije bezvizni režim, ne znam kakva će biti odluka, ali sigurno znam da najkasnije do polovine iduće godine vas hoćemo viđeti u bezviznom režimu.
NN: Važno pitanje koje je postavljeno pred bh. lidere je i ustavna reforma, ali zasad od tog dogovora nema ništa. Kako to komentarišete?
VARGA: Iako ustavna reforma nije preduslov za ulazak u EU, BiH sa ovakvim ustavnim rješenjima teško će se moći integrisati u EU. Promjena Ustava nikad nije bila uslov ni u jednom slučaju prethodnih krugova proširenja, ali je veoma bitna pretpostavka da se pripremite za EU. Jasno je da bi se sa postojećim ustavnim rješenjima, bez modifikacije, ova zemlja, koja je u ogromnim problemima, veoma teško mogla pripremiti temeljno za pristup EU. Morate mijenjati Ustav, iako to nije preduslov, a kako, to je na vama. EU nudi svoju ekspertizu i znanja, ne možemo nuditi nikakav jedinstven model za ustavna rješenja. Mađarska je potpuno centralizovana zemlja u odnosu na jednu Belgiju ili susjednu Austriju, koja je federalna zemlja, ali i jedna i druga konstrukcija može biti uspješna ako funkcioniše.
NN: Po Vašem mišljenju, da li je prudski proces još u funkciji, budući da nema odziva svih lidera u BiH da se priključe "prudskoj trojci" i podrže ovaj proces?
VARGA: Ima šanse da bude nastavljen prudski proces i to bi bilo vrlo dobro. Dijalog je uvijek bolji od sukoba, razgovori su uvijek bolji od prepiranja. Ova zemlja je osuđena na dijalog i osuđena je na kompromise. Ali, kompromis je dug proces, učenja važećih normi, standarda, ponašanja, koji važe u Evropskoj uniji. To nisu stvari od đavola, već stvari koje se daju naučiti. Mislim da bi bilo vrlo korisno za cijelu državu i za sve narode ove zemlje da u što širem krugu budu nastavljeni politički razgovori o budućnosti ove zemlje. Ako mogu istorijsku paralelu povući u vezi sa ''prudskim krugom šestorke ili osmorke'', slično se dešavalo u Mađarskoj prije tranzicije. Mi smo to nazvali nacionalnim okruglim stolom i različite suprotstavljene snage u to vrijeme u Mađarskoj su pokušavale i uspjele dogovoriti okvire budućnosti zemlje. Znači, imate istorijske primjere i moguće je u strpljivom razgovoru, ne samo kroz teoriju, nego i živu praksu, pokazati da pojedinačne strane imaju volju da saslušaju drugu stranu. Suprotstavljene pozicije imaju šansu samo na ovaj način da izađu na kraj s problemom.
NN: Kada bi BiH mogla aplicirati za sticanje kandidatskog statusa za pristupanje Evropskoj uniji?
VARGA: To zavisi od ove zemlje. Kako mi iz Budimpešte vidimo, ovo će biti suveren čin BiH i što to prije uradi, tim bolje. Dakle, procese treba podržavati u toku, da ih imamo žive. Ako BiH neće aplicirati za kandidatski status u EU, mi nemamo na šta reagirati sa svoje strane, a poznata je pozicija Republike Mađarske da je spremna da podrži sva nastojanja vaše zemlje i zemalja u regiji.