Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, kazao je da potpuno gašenje OHR-a ne ovisi o njemu već o Savjetu za implementaciju mira i volji bh. političara da neke stvari pokrenu s mrtve tačke.
"Domaći lideri moraju dati doprinos tom procesu koji još može trajati dvije ili tri godine, a možda i manje", izjavio je Incko podsjećajući da moraju biti ispunjeni ciljevi i uslovi.
Istakao je da je cijela regija krenula ka Evropi, te da to moraju da učine i bh. političari u interesu građana.
"Smatram da će BiH, ako svi uslovi za evropske integracije budu usvajani, kroz dvije ili tri godine dobiti status kandidata za članstvo u EU, a onda počinju sve prednosti za vašu zemlju", rekao je Incko.
Ipak je naglasio da je na mnogo područja BiH zakazala, a kao jedan primjer naveo je popis stanovništva.
"BiH je, uz Bocvanu, valjda jedina država u svijetu u kojoj toliko godina od kraja rata stanovništvo još nije prebrojano", kazao je Incko.
NN: Kada očekujete gašenje Kancelarije visokog predstavnika, te prestanak supervizije za Brčko distrikt? Da li bi se to uskoro moglo dogoditi?
INCKO: Činjenica je da se OHR polako gasi. Imali smo 700 uposlenih, a sada ih je sve manje i manje. Zatvorili smo Kancelariju u Mostaru, očekujemo i zatvaranje Kancelarije supervizora za Brčko. Vaše pitanje je kada očekujemo da se Kancelarija visokog predstavnika u vašoj zemlji potpuno ugasi, a to je teško reći, ali sigurno je da to ne ovisi o meni nego o Vijeću za implementaciju mira i, naravno, volje vaših političara da neke stvari pokrenu s mrtve tačke. Domaći lideri moraju dati doprinos tom procesu koji još može trajati dvije ili tri godine, a možda i manje. Političari u BiH dobro znaju da za gašenje OHR-a moraju biti ispunjeni pet ciljeva i dva uslova. Zaista je tužno da sam kao visoki predstavnik morao napraviti spisak državne imovine, a to je trebalo da urade vaši političari.
NN: Spisak sa popisom državne imovine sada stoji. Šta dalje ?
INCKO: To je sada na stolu. Na popisu je 1.000 jedinica državne imovine. Neki to osporavaju, ali to je tu. Može se to iskrenim dijalogom i razgovorom i popraviti. To je, međutim, stalo i nema saglasnosti ni entitetskih ni državne vlade da stvari budu pokrenute s mrtve tačke. Neki od političara žele da se sve završi na državnom nivou, drugi bi sve završili u entitetu i zato sve stoji. Vjerovatno to neće moći da bude završeno do izbora u BiH.
NN: Napredak BiH koče i ustavne promjene. Izborna je godina i očito je da se ništa neće događati u njoj u vezi s pitanjem reformi. Kako komentarišite što presuda Suda u Strazburu u slučaju "Sejdić - Finci" ne može biti sprovedena?
INCKO: Nevjerovatno je da neki građanin koji je iz mješovitog braka ili koji je član neke nacionalne manjine Jevrej, Rom, Ukrajinac, Čeh i drugi ne može da se kandidira na izbornim listama u BiH i da bude biran. To je sramota! Ne mogu svi biti Srbi, Bošnjaci i Hrvati, ima i ostalih. Svaki građanin BiH mora da ima pravo da se kandiduje za svaku funkciju. Vaši političari nisu u stanju da provode nijednu međunarodnu presudu i isprave manjkovost u Ustavu. Dakle, sve je do domaćih političara i građana.
NN: Građani u BiH, kako ste nedavno izjavili, zaustavljaju Vas na ulici i traže da primijenite bonska ovlaštenja na neodgovorne političare koji se ni o čemu ne mogu dogovoriti. Traže da "uzmete kandžiju u ruke i natjerate ih na dogovor". Međutim, tvrdite da ista ovlaštenja imaju i bh. građani na izborima.
INCKO: Tako je. Ljudi mi kažu: "Incko, koristi kandžiju." Međutim, moram im reći da u međunarodnoj zajednici ne vlada više raspoloženje kao u prošlosti, kada je bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun u samo jednom danu smijenio čak 59 političara. Toga više nema. Ali, zaista građani BiH imaju bonska ovlaštenja na predstojećim izborima kada mogu da biraju političare po svojoj mjeri. Građani mogu da mijenjaju situaciju. U postojećim strankama ima mnogo kvalitetnih ljudi koji su možda i na pedesetom mjestu na kandidatskim listama, ali sve je do građana i njihovih opredjeljenja. Da li ću posegnuti za tim ovlaštenjima, ovisi o tome da li će neki od aktuelnih političara prekršiti Dejton i Ustav. O svemu će, naravno, svoj stav imati Vijeće za implementaciju mira.
NN: Šta je sa evropskim integracijama, idu li u željenom pravcu ?
INCKO: Evropska unija je zainteresovana za proširenje i u tom kontekstu BiH ima svoju šansu. Stvari se jednostavno moraju brže odvijati u usvajanju zakonskih propisa. Uzmimo samo liberalizacju viznog režima. Vaša Vlada je sporo ušla u taj proces, ali kada su to domaći političari odlučili, za veoma kratko vrijeme su ispunjena 174 uslova i građani BiH će u Evropu najdalje do kraja ove godine moći da putuju bez viza. Pogledajte Hrvatsku ili Srbiju. Hrvatska će iduće godine ili nadalje za dvije godine biti članica Evropske zajednice i vi ćete tada imati Evropu na kapiji bh. granice. Srbija je opet dobila novi status u vezi s Paktom o stabilizaciji i asocijaciji. Cijela regija je krenula ka Evropi i to moraju da učine i bh. političari u interesu građana. Vjerujte da niko neće tada biti manji Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Svi će biti to, ali i građani Evrope. Iskoristite svoju prednost, jer su vaši građani Evropa u malom po svojoj različitosti. Bosanci i Hercegovci imaju prednost, jer je komšiluk u Bosni mnogo više nego obično susjedstvo i to je filozofija pravog življenja. Ta šarolikost je za mene bogatstvo i tako bogati narodi treba da uđu u Evropu kako bi je oplemenili. Ova zemlja je puna pametnih, mladih i stručnih ljudi. To treba iskoristiti, a ne da mladi žele da odu iz svoje zemlje. Oni treba da stvaraju napredak u BiH.
NN: Ipak, izjavili ste da ste realni i da očekujete da BiH u Evropu uđe za 10 godina.
INCKO: Smatram da će BiH, ako svi uslovi za evropske integracije budu usvajani, kroz dvije ili tri godine dobiti status kandidata za članstvo u EU, a onda počinju sve prednosti za vašu zemlju. Međutim, vaši izabrani političari treba da budu posvećini tom evropskum putu, poput recimo, političara u Srbiji ili Hrvatskoj, a ne da stalno bune narod pričom o strahovima.
NN: Kakvu BiH nadležni sa sjedištem u Briselu žele da vide? Ovdje čak "provijava" stav da Brisel želi da vidi jaku BiH sa slabim entitetima?
INCKO: To nije istina. Jaka država ne znači centralizovanu, već efikasnu i funkcionalnu državu. Takvu BiH Brisel želi da vidi. Sada, kada su se vodili pregovori sa MMF-om i sa državnim fiskalnim vijećem, obezbijeđen je novac koji su koristili entiteti, a od čega su korist imali građani, penzioneri i drugi. Treba učiniti sve kako bi zemlja sa dva entiteta i 10 kantona, što se ne mijenja, jer je riječ o dejtonskim načelima, mogla biti funkcionalna. Brisel je sada razočaran. Na mnogo područja BiH je zakazala. Uzmimo samo popis stanovništva koji u vašoj zemlji zbog raznih opstrukcija ne može biti proveden, a niti može biti usvojena zakonska regulativa. BiH je, uz Bocvanu, valjda jedina država u svijetu u kojoj toliko godina od kraja rata stanovništvo još nije prebrojano. To je, priznaćete, ipak neshvatljivo.
Ekonomija putokaz za predizbornu kampanju
NN: Kakvu predizbornu kampanju očekujete u BiH? Poznati su stavovi nekih političkih stranaka koji su zasnovani na strahovima od ukidanja Republike Srpske, otcjepljenja entiteta, priče o referendumu, o BiH kao državi bez entiteta, ili recimo, uspostave i trećeg entiteta. Šta je u političkom nadmudrivanju moguće, a šta ne?
INCKO: Ti strahovi kojima se plaše građani BiH su potpuno neopravdani. Međunarodna zajednica je garant Dejtonskog sporazuma i Ustava i ona neće dozvoliti prekrajanje Dejtona. Garanti su i susjedne zemlje Srbija i Hrvatska. Izjave lidera iz Zagreba i Beograda samo potvrđuju i garantuju suverenost i integritet BiH na cijelom njenom prostoru. Priča o referendumima, ukidanjima i otcjepljenjima u BiH jednostavno nije moguća. Ako bi u tom pravcu krenula predizborna kampanja, to bi bio pogrešan pravac. Priča o ekonomiji je jedini pravi putokaz koji treba forsirati na izborima. U BiH je pola miliona ljudi nezaposleno i njihova sudbina treba da brine domaće političare. Smatram da kampanja za opšte izbore mora da slijedi put onih lokalnih izbora u BiH, a u kojima svaki gradonačelnik mora da dokaže šta je učinio za protekle četiri godine svog mandata. On mora da odgovori građanima koji su ga birali koliko je lokalnih puteva izgradio i asfaltirao ulica, kako je pomagao građanima i slično. U brojnim opštinama u BiH ima mnogo pametnih i radišnih gradonačelnika i kvalitetnih ljudi.