Ovogodišnji opšti izbori u BiH neće biti ništa manje legalni nego svi koji su održani od 2002. godine jer u zakonu postoje diskriminirajuće odredbe na koje upozorava Savjet Evrope, kazala je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Smatra da će, bez obzira na uspješnost izbora, međunarodna zajednica prigovoriti BiH zbog toga što Izborni zakon nije usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te da će to pokvariti cijeli utisak o izbornom procesu.
Hadžiabdićeva tvrdi da je CIK spreman za izborni period koji je počeo raspisivanjem izbora 5. maja, te poziva birače koji imaju tu obavezu da se registruju, a stranke da se pridržavaju zakona kako ne bi bilo sankcija. Ističe da su birački odbori najslabija karika u izbornom procesu jer su pod direktnom kontrolom stranaka, ali bh. parlament ne želi da mijenja zakon da to spriječi.
NN: Ove godine raspisivanje izbora bilo je u žiži interesovanja zbog presude Evropskog suda za ljudska prava, pa se postavlja pitanje njihove legalnosti i legitimnosti?
HADŽIABDIĆ: Teško je procjenjivati šta će biti i kakve će mjere Vijeće Evrope preduzeti prema BiH jer se stalno prijeti sankcijama. Očigledno je da će nas neko prozivati, ma kako briljatno uradili ove izbore. CIK će izbore provesti na osnovu zakona i zato smatramo da će biti legalni. Do sada smo od međunarodne zajednice dobivali samo pohvale za provođenje izbora. Istina je da se izbori provode po zakonu koji je u sadržini diskriminirajući, ali CIK nije zakonodavac i ne možemo tu djelovati. Za mene je legitimnost ako su izbori zasnovani na volji birača. Bilo bi mi teško ako neko bude dovodio u pitanje legalnost i legitimnost izbora. Očekujem da će nam iz međunarodne zajednice jasno biti podvučeno da su izbori provedeni po diskriminirajućim odredbama i to će biti loš dojam. Mi od 2002. godine, uz određene izmjene, izbore provodimo po ovom zakonu i on u ovom dijelu, za koji nam prigovaraju, nije nimalo napredovao. Zato ovi izbori neće biti ništa manje legalni i legitimni nego oni od 2002. godine, kada smo ratifikovali Evropsku konvenciju.
NN: Novac u budžetu institucija BiH je planiran. Može li biti problema s obezbjeđivanjem četiri miliona KM u opštinama?
HADŽIABDIĆ: Oni će taj novac inkasirati na licu mjesta u slučaju potrebe iznajmljivanja dodatnih biračkih mjesta. Općine snose teret za finansiranje opštinskih izbornih komisija, što rade i kada nije izborni period, ali su sada naknade veće.
NN: Da li su sve opštine elektronski uvezane i hoće li to olakšati rad na sam dan izbora, 3. oktobra?
HADŽIABDIĆ: Na tome mnogo radimo ali sve još nisu uvezane. To je zbog položaja tih općina i tehničkih problema, a radi se o malom broju općina. Željeli bismo da, zahvaljujući elektronskoj dostavi podataka, rezultate dobijemo što prije, a cilj nam je da javnost sve vrijeme može da prati na našoj veb stranici kako rezultati pristižu i da ne čekaju prvu konferenciju za medije. Želimo da sve bude apsolutno transparentno i da ne dobiju prve informacije iz političkih stranaka koje uglavnom sve proglašavaju svoju pobjedu bez obzira na stvarne podatke. Za projekat pasivne registracije Vijeće ministara izdvojilo je 690.000 KM i tako olakšavamo registraciju biračima van BiH kako bi mogli da provjere status svoje prijave.
NN: Zašto na dan izbora birači često dolaze na biračka mjesta i žale se da ih nema na spiskovima i pored pasivne registracije?
HADŽIABDIĆ: Općinske izborne komisije stalno obavještavaju javnost gdje su spiskovi i od kad radi centar za registraciju birača. Naši ljudi imaju problem da su jako zauzeti kada treba uraditi ove provjere, a glasni su kada su nezadovoljni. Pokušavamo da im damo mogućnost da sve to provjere bez mnogo muke i SMS broj će biti u upotrebi i za ove izbore pomoću kojeg će se moći provjeriti gdje je biračko mjesto. Imamo mnogo naseljenih mjesta s ulicama bez broja, novih adresa, i to se mora ispraviti, a primjećujem da je Banjaluka mnogo uradila na tome.
NN: Izborni zakon BiH izmijenjen je 16 puta. Zašto?
HADŽIABDIĆ: Nakon što je Izborni zakon usvojen, izbore su pratili posmatrači međunarodne zajednice i dobijali smo vrlo opširan izvještaj s preporukama za unapređenje izbornog sistema. Te se preporuke ne mogu ignorisati i CIK-u je to bila osnova za izmjene i dopune zakona. Parlament se uvijek ozbiljno bavio tim preporukama i pravimo pomake. Nama je najbitnije da izborni proces učinimo efikasnim i nezavisnim. CIK uporno pokušava u parlamentu reći da je naš najveći problem biračkih odbora. Poznato je da političke stranke predlažu članove biračkih odbora. Situacija s lokalnih izbora, gdje smo sankcionirali više od 200 članova biračkih odbora, najbolje govori o njihovom radu i dobili su zabranu angažiranja. Smatramo da je pomak ako dobijemo bar predsjednika odbora, koji je profesionalan i godinama je radio na izborima i koji se ne služi poznatim trikovima. Događa nam se da nam jedna općina u kojoj se to događa ruši ugled kompletnog izbornog sistema. Ta promjena koju tražimo ne prolazi kod zakonodavca kao da parlamentarci žele da imaju neku kontrolu nad izbornim procesom. Bez obzira na sve, ocjene o provedenim izborima su bile dobre, i to je jedna od rijetkih uspješnih reformi.
NN: Svjedoci smo da kampanja u BiH već traje. Kakve su kazne za političke subjekte i u kojim slučajevima ćete ih primjenjivati?
HADŽIABDIĆ: Sankcije za političke subjekte kreću se u rasponu od 1.000 do 10.000 KM, a za kandidate kazne su od 1.000 do 5.000 KM. Najrigoroznija kazna je poništavanje ovjere političke stranke ili skidanje kandidata s liste. Da li ćemo primjenjivati ove kazne zavisi od njih. Voljela bih da toga ne bude, ali cijeneći ono što je bilo ranije sumnjam da ćemo i ovoga puta proći bez toga.
NN: Osam stranaka kažnjeno je zbog nepodnošenja finansijskih izvještaja. Znači li to da one neće moći učestvovati na izborima ili imaju vremena da ovo isprave?
HADŽIABDIĆ: Te stranke su kažnjene administrativnom zabranom učešća na izborima zbog nepodnošenja finansijskih izvještaja. Oni podliježu kontroli i treba da podnesu izvještaje jer im je to zakonska obaveza. Oni to treba da rade da im se ne bi desilo brisanje iz sudskih registara, što je već urađeno za 62 partije do sada. To je uradio sud, a ne CIK, jer mi ne provodimo Zakon o političkom organizovanju. Za ovih osam stranaka zabrana važi samo za ove izbore jer one nisu dostavile izvještaje do određenog roka. Za loklane izbore imali smo 11 stranaka i njima je kazna istekla za ove izbore.
NN: Kada je CIK ukinuo uputstvo koje je regulisalo sukob interesa, mnogi su to komentarisali kao priznavanje grešaka CIK-a u prethodom periodu jer uputstvo nije bilo dobro?
HADŽIABDIĆ: Teško mi je da komentarišem ono što je bilo prije mog dolaska u CIK. Imali smo opštu saglasnost da uputstvo stavimo van snage 2008. godine, ali nijedna odluka nije dovedena u pitanje jer je CIK i tada donosio odluke po važećim aktima. Od izmjena Zakona o sukobu intresa nijedna naša odluka nije "pala" na sudu.
Sukob interesa
NN: U javnosti se stiče utisak da se kazna o sukobu interesa radi uzalud jer CIK ih kazni, a oni nastave da rade, poput ministra inostranih poslova Svena Alkalaja, gdje je i sud potvrdio Vašu odluku.
HADŽIABDIĆ: Kada su u pitanju izabrani zvaničnici, kazne se provode, ali kod imenovanih zvaničnika je drugačije. CIK nema ovlaštenja da oduzme mandat imenovanom zvaničniku pa je Alkalaja mogao da smijeni parlament ili Vijeće ministara. Ne znam zašto se to događa jer CIK je oduzimao mandate izabranim zvaničnicima, što omogućava zakon. Iznenađujuće je to što zakonodavac ne mijenja zakon, i to na finansijskom aspektu. Nas često prozivaju za politizaciju. I meni su prigovorali zbog izricanja sankcije u Gradskom vijeću Sarajeva Lidiji Korać i Marinu Ivaniševiću, a što nismo i Gradimiru Gojeru, koji je bio u nevladinoj organizaciji gdje nema nepodobnosti kandidovanja jer to nije privatno niti javno preduzeće.